Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 40

“Proteje buat neʼebé entrega ona ba ó”

“Proteje buat neʼebé entrega ona ba ó”

“Timóteo, proteje buat neʼebé entrega ona ba ó.”​—1 TIM 6:20.

KNANANUK 29 Ami lori Ita naran Jeová

IHA LISAUN NEʼE *

1-2. Tuir 1 Timóteo 6:20, Timóteo simu saida deʼit?

DALA barak ita entrega ita-nia sasán folin-boot ba ema atu tau matan. Porezemplu, karik ita rai ita-nia osan iha banku. No ita hein katak ita-nia osan sei seguru nafatin no ema la naʼok. Tan neʼe ita toman tau fiar ba ema atu tau matan ba ita-nia sasán neʼebé folin-boot.

2 Lee 1 Timóteo 6:20. Apóstolu Paulo fó-hanoin Timóteo katak nia simu ona buat neʼebé folin-boot. Neʼe mak koñesimentu loos kona-ba Maromak nia hakarak ba ema. Timóteo mós simu priviléjiu atu sai “haklaken-naʼin kona-ba liafuan diʼak”. (2 Tim 4:2, 5) Paulo anima Timóteo atu tau matan didiʼak buat neʼebé nia simu ona. Maromak mós hakarak ita atu tau matan ba buat neʼebé folin-boot. Saida mak neʼe? Tanbasá ita tenke tau matan ba rikusoin neʼebé Jeová fó ona mai ita?

LIA-LOOS NEʼEBÉ FOLIN-BOOT

3-4. Tanbasá lia-loos husi Bíblia mak folin-boot?

3 Jeová ho laran-diʼak fó ita koñesimentu neʼebé loos kona-ba lia-loos iha Bíblia laran. Lia-loos sira-neʼe mak folin-boot tanba hanorin ita oinsá atu iha relasaun diʼak ho Jeová no oinsá atu moris kontente. Bainhira ita simu no moris tuir lia-loos sira-neʼe, ita sai livre husi hanorin falsu no hahalok la morál.—1 Kor 6:9-11.

4 Lia-loos iha Bíblia mós folin-boot tanba Jeová fó sai lia-loos sira-neʼe ba deʼit ema haraik an neʼebé “prontu atu simu lia-loos”. (Após 13:48) Ema haraik an rekoñese katak Maromak uza “atan laran-metin no matenek” atu hanorin ita lia-loos kona-ba Bíblia. (Mt 11:25; 24:45) Ita mesak deʼit labele komprende lia-loos husi Bíblia, no koñesimentu neʼe folin-boot liu fali buat hotu.—Prov 3:13, 15.

5. Priviléjiu saida tan mak Jeová fó mai ita?

5 Jeová mós fó ita priviléjiu atu hanorin ema seluk kona-ba nia no ninia hakarak. (Mt 24:14) Ita-nia mensajen mak folin-boot tebes tanba neʼe bele ajuda ema sai parte ba Jeová nia família no fó oportunidade ba sira atu moris ba nafatin. (1 Tim 4:16) Maski ita uza tempu barak ka uitoan atu haklaken, ita hotu apoia serbisu importante neʼe. (1 Tim 2:3, 4) Sai Jeová nia maluk serbisu-naʼin mak priviléjiu boot!—1 Kor 3:9.

KAER METIN BUAT NEʼEBÉ ITA SIMU!

Timóteo tenke hamriik metin iha lia-loos bainhira ema seluk para atu serbí Jeová (Haree parágrafu 6)

6. Saida mak akontese ba ema sira neʼebé la hafolin sira-nia priviléjiu?

6 Iha tempu uluk, ema Kristaun balu la hafolin priviléjiu atu serbisu hamutuk ho Maromak. Demas hadomi mundu, tan neʼe nia husik ninia priviléjiu atu serbí hamutuk ho Paulo. (2 Tim 4:10) Figelo no Hermógenes husik serbisu haklaken tanba sira taʼuk atu hetan terus hanesan Paulo. (2 Tim 1:15) Himeneu, Alexandre, no Fileto kontra lia-loos no para atu serbí Jeová. (1 Tim 1:19, 20; 2 Tim 2:16-18) Loloos uluk ema sira-neʼe hadomi Jeová, maibé sira la hafolin tan sira-nia priviléjiu.

7. Lasu saida deʼit mak Satanás uza atu tenta ita?

7 Oinsá mak Satanás koko lasu ita atu husik rikusoin folin-boot neʼebé Jeová fó ona mai ita? Satanás uza lasu oioin. Nia uza atividade halimar nian no média atu fó influénsia ba ita-nia hanoin no hahalok hodi nuneʼe neineik-neineik ita la kaer metin ba lia-loos. Nia koko atu halo ita taʼuk tanba buat neʼebé ema seluk hatete ka fó-terus ba ita atu para haklaken. No nia koko dada ita atu rona ba hanorin husi ema neʼebé kontra lia-loos atu nuneʼe ita bele husik lia-loos.—1 Tim 6:20, 21.

8. Saida mak ita aprende husi irmaun Daniel?

8 Se ita la kuidadu, neineik-neineik ita sei la kaer metin tan ba lia-loos. Porezemplu irmaun Daniel * gosta tebes vídeo game. Nia esplika: “Haʼu komesa halimar vídeo game bainhira haʼu tinan sanulu. Foufoun, haʼu halimar vídeo game neʼebé diʼak. Maibé neineik-neineik haʼu komesa halimar vídeo game neʼebé iha violénsia no espiritizmu.” Ikusmai, nia halimar vídeo game durante oras 15 loroloron. Irmaun Daniel hatete: “Haʼu rekoñese katak vídeo game neʼebé haʼu halimar no tempu neʼebé haʼu uza, halo haʼu dook husi Jeová. Maibé, haʼu-nia laran sai toos ona no haʼu fiar katak Bíblia nia prinsípiu la aplika ba haʼu.” Neʼe hatudu katak, se ita la kuidadu, atividade halimar nian bele halo ita la kaer metin tan ba lia-loos. Se neʼe akontese, karik ikusmai ita sei lakon buat folin-boot neʼebé Jeová entrega ona mai ita.

KAER METIN LIA-LOOS

9. Tuir 1 Timóteo 1:18, 19, Paulo kompara Timóteo ho sé?

9 Lee 1 Timóteo 1:18, 19. Paulo kompara Timóteo ho soldadu ida no anima Timóteo atu “kontinua luta ho objetivu neʼebé diʼak”. Paulo la koʼalia kona-ba luta hasoru ema. Oinsá mak ema Kristaun hanesan soldadu neʼebé luta iha funu? Ita presiza haburas hahalok saida nuʼudar Kristu nia soldadu? Ita sei aprende lisaun lima husi Paulo nia ai-knanoik. Lisaun sira-neʼe bele ajuda ita kaer metin ba lia-loos.

10. Tanbasá ita presiza laran-metin ba Maromak?

10 Hatudu laran-metin ba Maromak. Soldadu neʼebé diʼak mak soldadu neʼebé laran-metin. Nia luta makaʼas atu proteje ema neʼebé nia hadomi ka buat neʼebé nia hafolin. Paulo anima Timóteo atu hatudu laran-metin ba Maromak. (1 Tim 4:7) Bainhira ita-nia laran-metin no domin ba Maromak sai boot liután, ita mós sei hakarak liután atu kaer metin ba lia-loos.—1 Tim 4:8-10; 6:6.

Karik ita presiza obriga an atu tuir reuniaun bainhira serbisu tiha ba loron tomak. Maibé ita-nia hakaʼas an sei lori bensaun mai ita (Haree parágrafu 11)

11. Tanbasá ita presiza treinu ita-nia an?

11 Treinu ita-nia an atu halo buat loos. Soldadu ida tenke kontinua treinu ninia an atu nia bele prontu nafatin ba funu. Timóteo la monu ba Satanás nia lasu tanba nia halo tuir Paulo nia konsellu hodi hakaʼas an atu luta hasoru hakarak neʼebé sala, kontinua haburas hahalok diʼak, no halibur hamutuk ho maluk Kristaun sira. (2 Tim 2:22) Atu halo nuneʼe, Timóteo presiza treinu ninia an. Ita presiza treinu ita-nia an atu bele manán hakarak neʼebé sala. (Rom 7:21-25) Liután neʼe, ita mós presiza treinu ita-nia an hodi kontinua hasai hahalok tuan no tau fali hahalok foun. (Éf 4:22, 24) Karik ita presiza obriga an atu tuir reuniaun maski ita kole tanba serbisu loron tomak.—Ebr 10:24, 25.

12. Saida deʼit mak ita bele halo atu aumenta ita-nia matenek hodi uza Bíblia?

12 Soldadu ida presiza treinu beibeik atu bele uza armas ho matenek. Ita mós presiza sai matenek atu uza Maromak nia Liafuan. (2 Tim 2:15) Ita bele aprende dalan balu atu uza Bíblia iha ita-nia reuniaun sira. Maibé atu bele ajuda ema fiar katak lia-loos husi Bíblia mak folin-boot, ita presiza estuda Bíblia loroloron. Ita presiza uza Maromak nia Liafuan atu hametin ita-nia fiar. Neʼe katak ita laʼós lee Bíblia deʼit. Ita mós presiza medita kona-ba buat neʼebé ita lee no halo riset iha ita-nia publikasaun sira atu ita bele komprende ho loloos no esplika eskritura sira. (1 Tim 4:13-15) Neʼe bele ajuda ita atu uza Maromak nia Liafuan hodi hanorin ema. Dala ida tan, neʼe la dehan katak lee deʼit eskritura ba sira. Ita hakarak ajuda rona-naʼin komprende versíkulu neʼe no hatene oinsá atu aplika. Se ita estuda Bíblia loroloron, ita bele aumenta ita-nia matenek atu uza Maromak nia Liafuan hodi hanorin ema seluk.—2 Tim 3:16, 17.

13. Tuir Ebreu 5:14, tanbasá ita presiza uza kbiit atu tetu didiʼak?

13 Uza kbiit atu tetu didiʼak. Soldadu ida presiza buka-hatene situasaun perigu neʼebé bele mosu hodi nuneʼe nia bele hasees an. Ita mós presiza buka-hatene situasaun neʼebé perigu mai ita no tuirmai hasees an husi ida-neʼe. (Prov 22:3; lee Ebreu 5:14.) Porezemplu, ita tenke hili didiʼak atividade halimar nian. Dala barak programa iha televizaun no filme sira fó sai hahalok la morál neʼebé hakanek Maromak nia laran no lori susar ba ita. Tan neʼe, ita presiza hasees an husi atividade halimar nian neʼebé neineik-neineik bele halakon ita-nia domin ba Maromak.—Éf 5:5, 6.

14. Oinsá mak kbiit atu tetu didiʼak ajuda irmaun Daniel?

14 Irmaun Daniel, neʼebé temi ohin, komesa komprende katak halimar vídeo game neʼebé iha violénsia no espiritizmu mak la diʼak. Nia halo riset iha Watchtower Library atu buka informasaun neʼebé bele ajuda nia manán problema neʼe. Neʼe ajuda nia ka lae? Sin. Nia para atu halimar vídeo game neʼebé la diʼak. Nia la asesu tan game online no la ransu tan ho ema neʼebé halimar game online. Nia hatete: “Duké halimar vídeo game, agora haʼu uza tempu barak liu atu halo atividade iha liʼur ka ransu ho belun sira husi kongregasaun.” Agora Daniel serbí nuʼudar pioneiru no katuas ida.

15. Tanbasá istória falsu sira mak perigu?

15 Hanesan Timóteo, ita tenke rekoñese katak informasaun falsu neʼebé mai husi ema neʼebé kontra lia-loos mak perigu. (1 Tim 4:1, 7; 2 Tim 2:16) Porezemplu, karik sira koko atu fahe istória falsu kona-ba irmaun-irmán sira ka halo ita duvida kona-ba Jeová nia organizasaun. Informasaun falsu sira-neʼe bele halo ita-nia fiar sai fraku. Ita tenke kuidadu atu la tau fiar ba lia-bosok sira-neʼe. Tanbasá? Tanba neʼe mai husi “ema neʼebé neon foʼer ona no la komprende tan lia-loos”. Sira-nia objetivu mak atu hahú “haksesuk malu no diskute malu”. (1 Tim 6:4, 5) Sira hakarak ita fiar sira-nia lia-bosok no para atu tau fiar ba irmaun-irmán sira.

16. Ita lakohi atu tau fokus ba saida?

16 Kontinua fokus. Nuʼudar “Kristu Jesus nia soldadu neʼebé diʼak”, Timóteo presiza tau fokus ba serbisu haklaken duké buka demais sasán ka kumpre planu seluk iha moris. (2 Tim 2:3, 4) Ita hakarak halo tuir Timóteo atu la kaan sasán. ‘Rikusoin bele sai hanesan lasu’ no bele halakon ita-nia domin ba Jeová, ita-nia agradese ba Maromak nia Liafuan, no ita-nia hakarak atu fahe lia-loos ba ema seluk. (Mt 13:22) Ita tenke halaʼo moris simples no mós uza ita-nia tempu no enerjia atu “kontinua buka uluk Maromak nia Ukun”.—Mt 6:22-25, 33.

17-18. Oinsá ita bele proteje ita-nia relasaun ho Jeová?

17 Halo planu nanis. Soldadu ida presiza halo planu nanis kona-ba oinsá atu proteje ninia an. Se ita hakarak proteje buat neʼebé Jeová fó ona mai ita, ita presiza hasees an kedas bainhira haree perigu. Oinsá? Ita presiza halo planu nanis kona-ba saida mak ita sei halo bainhira mosu perigu.

18 Porezemplu, baibain governu monta sirene atu nuneʼe povu bele prepara an antes dezastre mosu. Tanbasá? Tanba neʼe bele ajuda povu atu halai lalais bainhira sira rona sirene nia lian. Nuneʼe mós, ita presiza halo planu nanis kona-ba saida mak ita sei halo bainhira uza internét ka haree televizaun no derrepente mosu dezeñu kona-ba hahalok la morál, violénsia, ka informasaun husi ema neʼebé kontra lia-loos. Se ita prepara nanis ba buat neʼebé karik bele akontese, ita bele proteje ita-nia relasaun ho Jeová no bele kontinua moos iha ninia oin.—Sal 101:3; 1 Tim 4:12.

19. Ita sei hetan bensaun saida se ita proteje buat folin-boot neʼebé Jeová fó ona mai ita?

19 Ita tenke proteje buat folin-boot neʼebé Jeová fó ona mai ita. Neʼe mak lia-loos husi Bíblia no priviléjiu atu hanorin ida-neʼe ba ema seluk. Bainhira ita halo nuneʼe, ita sei iha konxiénsia neʼebé moos, ita-nia moris iha objetivu, no ita sente haksolok tanba ajuda ema seluk koñese Jeová. Ho Jeová nia ajuda, ita bele proteje buat neʼebé nia fó ona mai ita.​—1 Tim 6:12, 19.

KNANANUK 127 Haʼu mak ema oinsá?

^ par. 5 Ita iha priviléjiu atu bele hatene lia-loos no hanorin ida-neʼe ba ema seluk. Lisaun neʼe sei ajuda ita atu kaer metin ba priviléjiu neʼe no nunka husik ida-neʼe.

^ par. 8 Laʼós naran neʼebé loos.