1-2. Vwo nene obo rehẹ 1 Timoti 6:​20, die yen a vwọ kẹ Timoti?

ỌKE buebun, avwanre vwẹ ekuakua eghanghanre avwanre vwọ kẹ ihwo yọnra. Kerẹ udje, avwanre se phi igho phiyọ ibanki. E de ru ọtiọyen nu, ke se vwo imuẹro nẹ igho na che ghwru-u, e ji che cho-o. Eriyina, o muẹro dẹn nẹ avwanre vwo ẹruọ rẹ obo ro mudiaphiyọ ra vwọ vwẹ orọnvwọn rọ pha ghanghanre kẹ ohwo ọfa yọnre.

² Se 1 Timoti 6:20. Ọyinkọn Pọl karophiyọ Timoti nẹ a vwẹ orọnvwọn ọghanghanre ọvo kẹ yọnre, orọnvwọn yena yehẹ erianriẹn ọgbagba rẹ ọhọre Ọghẹnẹ vwọ kẹ ihworakpọ. A je kẹ Timoti uphẹn ro vwo “ghwoghwo” iyẹnrẹn esiri na. (2 Tim. 4:2, 5) Pọl vuẹ Timoti nẹ ọ sẹro rẹ obo ra vwọ kẹ yọnre na. Kerẹ Timoti, a je vwẹ erọnvwọn eghanghanre kẹ avwanre yọnre. Die yen erọnvwọn na? Diesorọ avwanre vwọ sẹro rẹ efe rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre yọnre na?

3-4. Diesorọ uyota ri Baibol na vwọ ghanre?

³ Jihova kẹ avwanre erianriẹn ọgbagba rẹ uyota ri Baibol na. Uyota nana pha ghanghanre kidie ọ nẹrhẹ avwanre riẹn obo re se vwo vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova kugbe obo re se vwo vwo uvi omavwerhovwẹn. A sa kẹnoma kẹ iyono rẹ efian ji yeren akpeyeren rọ fonro siẹrẹ e de rhiabọreyọ uyota ri Baibol na.—1 Kọr. 6:9-11.

⁴ Orọnvwọn ọfa rọ nẹrhẹ uyota ri Baibol na ghanre, ọyen kidie nẹ ihwo re vwomakpotọ re “ve” arhọ ri bẹdẹ kẹ ọvo yen Jihova vwẹ ayen kẹ. (Iruo 13:48) Ihwo tiọyena rhiabọreyọ idjerhe rẹ Jihova wan ghara uyota ri Baibol na nonẹna. (Mat. 11:25; 24:45) Avwanre ọvo cha  sa riẹn uyota ri Baibol na-a, jẹ e vwo vwo ẹruọ rọyen yen ma ghanre kparobọ.—Isẹ 3:13, 15.

5. Die ọfa yen Jihova vwọ kẹ avwanre?

⁵ Jihova je kẹ avwanre uphẹn re vwo yono ihwo efa shekpahọn, je vuẹ ayen uyota ro shekpahen ọhọre rọyen. (Mat. 24:14) Ovuẹ rẹ avwanre ghwoghwo na pha ghanghanre mamọ, kidie ọ chọn ihwo uko vwọ dia ẹbẹre ọvo rẹ orua ri Jihova, ọ je kẹ ayen uphẹn rẹ ayen vwo vwo arhọ ri bẹdẹ. (1 Tim. 4:16) Avwanre eje yen biẹcha iruo nana rọ ma ghanre kparobọ re ruẹ nonẹna, o torori sẹ ọ ru wo ruẹ bunru yẹrẹ ọ hanvwere-e. (1 Tim. 2:3, 4) Ọyen emu rẹ ọghọ ra vwọ dia iruiruo rẹ Ọghẹnẹ!—1 Kọr. 3:9.

6. Die yen phia kẹ ihwo evo ri se ni uphẹn ro te ayen obọ ghanghanre-e?

⁶ Inenikristi evo vwẹ ọke ri Timoti sa vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni uphẹn rẹ ayen vwọ dia iruiruo rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Fikirẹ ẹguọnọ rẹ akpọ na, Dimas de chukoku uphẹn ro rhiephiyọ kẹ, rọ vẹ Pọl vwọ wian kuẹgbe. (2 Tim. 4:10) Figelọs kugbe Hẹmojẹnis vwẹ arogba dobọ rẹ aghwoghwo ji fikirẹ oshọ nẹ ayen cha rioja rẹ oka rẹ omukpahen rẹ Pọl hirharoku. (2 Tim. 1:15) Himniọs, Alẹkzanda kugbe Filetọs rhe dia ihwo re vwọsua uyota na, ayen de chukoku Jihova. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18) Vwọrẹ uyota, ihwo nana eje vwo ẹguọnọ ri Jihova jovwo, jẹ ukuko na ayen rhe se mu ẹwẹn kpahen obo re ma ghanre-e.

7. Ena sansan vọ yen Eshu vwo ruiruo nonẹna?

⁷ Die yen Eshu ruẹ rere avwanre vwo siobọnu erọnvwọn eghanghanre rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre? Vwo oniso rẹ ena evo ro vwo ruiruo. Eshu vwẹ ighe, uhworo, vẹ ekuakua re ghwa iyẹnrẹn vwo titi iroro vẹ uruemu re sa nẹrhẹ e chukoku irhi ri Jihova. Ọ guọnọ vwẹ ọnyẹ rẹ otu yẹrẹ omukpahen vwo guegue avwanre rere a vwọ dobọ rẹ iruo rẹ aghwoghwo na ji. Ọ je guọnọ riẹriẹ avwanre vwọ kerhọ rẹ efian rẹ ihwo ri she nẹ ukoko na titẹ, rere avwanre vwo chukoku uyota na.—1 Tim. 6:20, 21.

8. Die yen udje rẹ oniọvo ọvo re se Daniel yono avwanre?

⁸ Avwanre rhe nomaso-o, e se siobọnu uyota na ememerha. Roro kpahen udje ri Daniel * ro te igemu mamọ. Ọ da ta: “Mi ton igemu ete phiyọ ọke me vwọ hẹ omarẹ ẹgbukpe ihwe. Ẹsosuọ, omamọ  igemu yen mi te. Ememerha na igemu re de gbe ozighi je vwaran orhan keyen mi te.” Ukuko na, Daniel kọ ghwọrọ omarẹ inọke 15 vwo te igemu kẹdẹ kẹdẹ. Ọ da ta: “A vwọ ta uyota, me riẹnre nẹ oka rẹ igemu mi te vẹ ọke me ghwọrọ phiyọ ayen nẹrhẹ mi sherabọ kẹ Jihova. Ẹkẹvuọvo, udu mẹ da rhe dia gangan, ki mi roro nẹ irhi ri Baibol na shekpahen ovwẹ-ẹ.” E rhe nomaso-o erọnvwọn ra vwọ diotọ sa nẹrhẹ e siobọnu uyota na. Ọyena da phia, ekuakua eghanghanre rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre na sa rhe va avwanre abọ.

9. Vwo nene obo rehẹ 1 Timoti 1:​18, 19, ono yen Pọl vwẹ Timoti vwo dje?

⁹ Se 1 Timoti 1:18, 19. Pọl vwẹ Timoti vwo dje isodje, ọ da vuẹ nẹ ọ “họnre omamọ rẹ ohọnre” na. Ọnana dia ohọre rẹ isodje ghevweghe họnra yen Pọl ta na-a. Idjerhe vọ yen Inenikristi vwọ họhọ isodje ri phi ofovwin? Kerẹ isodje ri Kristi, iwan vọ yen ofori nẹ avwanre vwo? E jẹ a ta ota kpahen erọnvwọn ẹne re se yono vwo nẹ udje ri Pọl na. Obo re che yono na cha chọn avwanre uko vwọ yọnre uyota na kokoroko.

10. Diesorọ o vwo fo nẹ e vwo ẹguọnọ okokodo kpahen Jihova?

¹⁰ Vwo ẹguọnọ okokodo kpahen Ọghẹnẹ. Omamọ rẹ isodje fuevun. Ọ cha nabọ họnre vwọ chochọn rẹ ohwo yẹrẹ sẹro orọnvwọn ro vwo ẹguọnọ rọyen. Pọl jiriro kẹ Timoti nẹ o vwo ẹguọnọ okokodo kpahen Ọghẹnẹ. (1 Tim. 4:7) Ẹguọnọ re vwo kpahen Jihova vwo kodophiyọ ye, jẹ owenvwe ra vwọ yọnre uyota na je ganphiyọ.—1 Tim. 4:8-10; 6:6.

11. Diesorọ avwanre vwọ guọnọ omaẹriẹnsuon?

¹¹ Vwo uruemu rẹ omaẹriẹnsuon. Ofori nẹ isodje vwo uruemu rẹ omaẹriẹnsuon rere o se vwo muegbe hẹrhẹ ofovwin ọkieje. Timoti vwẹ ọkieje vwọ sẹro oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova kidie o nene uchebro rẹ Pọl vwọ kẹ, ọ da djẹ sheri kẹ ojevwe rẹ ugboma, vwo uruemu rẹ Onenikristi, ji kuomakugbe iniọvo na. (2 Tim. 2:22) Enana eje guọnọ omaẹriẹnsuon. Ọ guọnọ omaẹriẹnsuon e ki se phi ojevwe rẹ ugboma kparobọ. (Rom 7:21-25) Vwọba, omaẹriẹnsuon yen cha nẹrhẹ e se ku ohwo awanre na nẹ oma, ji ku ohwo ọkpokpọ na phiyọ. (Ẹfe. 4:​22, 24) Avwanre da je wian oma bruku nu, ọ je guọnọ ẹgbaẹdavwọn e se vwo kpo uyono ghene.—Hib. 10:24, 25.

12. Mavọ yen a sa vwọ tẹn ona rẹ obo ra vwẹ Baibol na vwo ruiruo?

¹² Ofori nẹ isodje yono oma rọyen phiyọ obo ra reyọ ekpọfia vwọ họnra. Ọ sa vwọ tẹn ona rọyen, kọ reyọ vwo ruiruo ọkieje. Vwẹ idjerhe vuọvo na, o ji fo nẹ avwanre tẹn ona rẹ obo ra vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo. (2 Tim. 2:15) E se yono ena tiọyena evo vwẹ emẹvwa rẹ avwanre. Jẹ, e che yono Baibol na ọkieje tavwen a ke sa chọn ihwo efa uko vwọ riẹn ọghanrovwẹ rẹ uyota rọhẹ evun rọyen. E jẹ avwanre vwẹ Baibol na vwo ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ. Ọnana mudiaphiyọ nẹ e che se Baibol na, roro kpahọn, je vwẹ ẹbe sansan rẹ ukoko na teyenre vwo ru ehiahiẹ, rere e se vwo vwo ẹruọ rẹ obo re yonori ji ru nene. (1 Tim. 4:13-15) E de ru enana eje, ka sa vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo yono ihwo efa. Noso nẹ ọ dia e che di se ẹkpo ri Baibol kẹ aye-en. Ukperẹ ọtiọyen, avwanre cha chọn ayen uko vwo vwo ẹruọ rẹ ẹkpo  ri Baibol na je riẹn obo ro vwo shekpahen ayen. Ọtiọyena, avwanre de yono Baibol na komobọ ọkieje, kẹ avwanre sa tẹn ona rẹ obo ra reyọ vwo yono ihwo.—2 Tim. 3:16, 17.

13. Vwo nene oborẹ Hibru 5:14 tare, diesorọ o vwo fo nẹ e vwo oniso?

¹³ Vwo oniso. Isodje vwo oniso rẹ imuoshọ, ọ me kẹnoma kẹ. O ji fo nẹ avwanre vwo oniso rẹ erọnvwọn re sa so imuoshọ kẹ avwanre rere a kẹnoma kẹ ayen. (Isẹ 22:3; se Hibru 5:14.) Kerẹ udje, ofori avwanre vwọ vwẹ aghwanre sane ehẹha kugbe erọnvwọn ra vwọ diotọ. Ọkieje yen a vwọ mrẹ iruemu ri jẹfuọn vwẹ ughe ri TV kugbe ifimu. Iruemu tiọyena vwerhen Ọghẹnẹ oma-a, e je sua ọmiaovwẹ kẹ ohwo. Ọtiọyena, e gbe jẹ a kẹnoma kẹ erọnvwọn tiọyena re sa nẹrhẹ ẹguọnọ re vwo kpahen Jihova djiro ememerha.—Ẹfe. 5:5, 6.

14. Mavọ yen oniso chọn Daniẹl uko wan?

¹⁴ Daniẹl ra ta ota kpahen siẹvure de rhi noso nẹ igemu ro te, re de gbe ozighi je vwaran orhan na cha so okpetu kẹ. O de ru ehiahiẹ vwọ guọnọ ẹkpo sansan vwẹ Watchtower Library re cha vwẹ ukẹcha kẹ vwo phi ebẹnbẹn na kparobọ. Die kọyen rhe phia? O de siobọnu orharhe rẹ ividio gemu. Ọ da je dobọ rẹ igemu ro te vwẹ intanẹti ji, je kẹnoma kẹ ihwo ro nene te igemu na. Daniẹl da ta: “Ukperẹ mi vwo te ividio gemu, ke me ruẹ erọnvwọn efa vwẹ otafe yẹrẹ ghwọrọ ọke kuẹgbe vẹ igbeyan mẹ rehẹ ukoko na.” Daniẹl ga kerẹ ọkobaro kugbe ọkpako enẹna.

15. Diesorọ ikuegbe rẹ efian vwọ vọn vẹ imuoshọ?

¹⁵ Kerẹ Timoti, ofori nẹ avwanre vwo oniso rẹ imuoshọ re herọ siẹrẹ a da kerhọ rẹ evuẹ rẹ ihwo ri she nẹ ukoko na hrahra. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Kerẹ udje, ayen sa hrahra ikuegbe rẹ efian kpahen iniọvo rẹ avwanre yẹrẹ nẹrhẹ e vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen ukoko ri Jihova. Oka rẹ evuẹ tiọyena sa ghwọrọ esegbuyota rẹ avwanre. E jẹ avwanre kerhọ rẹ efian tiọyena-a. Diesorọ? Kidie ihwo “ri miovwẹ udu rẹ ayen” re “riẹn uyota na-a” yen hrahra ikuegbe tiọyen. Ayen guọnọ nene avwanre phra “aphro rọ sua ẹghwọ.” (1 Tim. 6:4, 5) Ayen guọnọre  nẹ avwanre se efian rayen gbuyota ji ni iniọvo rẹ avwanre kerẹ ihwo ra cha sa vwẹroso-o.

16. Die yen ofori nẹ a kẹnoma kẹ?

¹⁶ Kẹnoma kẹ obo ri se mu ẹwẹn wẹn reyọ. Kerẹ “omamọ rẹ isodje ri Kristi Jesu,” Timoti tẹnrovi iruo rẹ aghwoghwo na ukperẹ ọ vwọ tẹnrovi ekuakua rẹ ugboma. (2 Tim. 2:3, 4) Kerẹ Timoti, e jẹ avwanre vwẹ uphẹn kẹ ekuakua rẹ ugboma nẹ i mu ẹwẹn avwanre reyọ-ọ. “Ophiẹvwe rẹ efe” se miovwo ẹguọnọ re vwo kpahen Jihova, ọdavwaro re vwo kpahen Baibol na, kugbe owenvwe re vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo efa. (Mat. 13:22) Ofori nẹ e ru akpeyeren avwanre lọhọ, je vwẹ ọke vẹ ẹgba rẹ avwanre vwọ “guọnọ uvie rẹ Ọghẹnẹ tavwe.”—Mat. 6:22-25, 33.

17-18. Die yen e che ru a sa vwọ kẹnoma kẹ ekuakua ri se miovwo esegbuyota rẹ avwanre?

¹⁷ Muegbe wọ vwọ jowọ kpakpata. Ofori nẹ isodje jiroro phiyotọ kpahen obo ro che ru vwọ sẹro oma rọyen. A da guọnọ sẹro rẹ obo rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre yọnre, kẹ ofori nẹ a jowọ kpakpata siẹrẹ a da mrẹ emu rẹ imuoshọ. Die yen sa chọn avwanre uko vwo ru ọtiọyen? A cha jiroro phiyotọ kpahen obo re che ru siẹrẹ a da mrẹ emu rẹ imuoshọ.

¹⁸ Kerẹ udje, e jiriro kẹ ihwo re djẹ imoto nẹ ayen phi ekuakua re vwo fun erhanre phiyọ imoto rayen. Diesorọ? Rere ayen sa vwọ jowọ kpakpata siẹrẹ imoto rayen de fru erhanre kpregede. Vwẹ idjerhe vuọvo na, a je guọnọ nẹ avwanre muegbe ra vwọ “jowọ kpakpata” siẹrẹ a da vwẹ ikuegbe efian rẹ ihwo re vwọsua uyota na, yẹrẹ uhoho rẹ ọfanrhiẹn vẹ ozighi vwọ nẹ avwanre vwẹ ifimu, TV, yẹrẹ itanẹti. Avwanre da nabọ muegbe hẹrhẹ obo re sa phia, ka sa jowọ kpakpata vwọ kẹnoma kẹ ekuakua ri se miovwo esegbuyota rẹ avwanre, a me je sẹro rẹ oma rẹ avwanre fuanfon vwẹ ẹro ri Jihova.—Une 101:3; 1 Tim. 4:12.

19. Ebruphiyọ vọ yen che te avwanre obọ siẹrẹ a da sẹro rẹ oborẹ Jihova vwọ kẹ avwanre yọnre na?

¹⁹ Ofori nẹ a sẹro rẹ erọnvwọn eghanghanre rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre, erọnvwọn kerẹ uyota ri Baibol na kugbe uphẹn ra vwọ reyọ ayen vwo yono ihwo efa. E de ru ọtiọyen, ke che vwo ẹwẹn obrorhiẹn rọ fonro, yeren uvi rẹ akpeyeren, je riavwerhen rẹ uphẹn re vwo yono ihwo kpahen Jihova. Womarẹ ukẹcha ri Jihova, avwanre cha sẹro obo ra vwọ kẹ avwanre yọnre na.—1 Tim. 6:12, 19.