Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Joseph Rutherford n’abandi bene-berhu amango balambagiriraga Ebulaya

1920—Hamagera Myaka 100

1920—Hamagera Myaka 100

KURHENGA mwaka gwa 1920, abantu ba Yehova baliherhe obushiru b’okukola akasi kaliri kabalinga. Omu mwaka gwa 1920, bachishoga olula lwandiko nka lwandiko l’omwaka “NYAMUZINDA y’ensimikiro yani, l’olwimpo nyimpa.”​—Zb. 118:14, King James Version.

Yehova alihere abola bahubiri b’obushiru emisi. Mw’ogola mwaka, oluganjo lwa bakolportere changwa lwa bapainiya, lwayushuka kurhenga ku 225 kugera ku 350. N’omu bisanzi by’embere, bakozi b’ebigusho changwa bahubiri barhalukire 8 000 balema barhuma eripoti yabo y’amahubiri oku biro bikulu. Yehova alibagishire bapata amalehe manene bwenene.

KUYEREKANA BUSHIRU BUNENE

Siku 21 Mwezi gwa 3, 1920, Joseph Rutherford, waliyumangire Abanafunzi be Biblia amola mango, ageza ejambo liherhe erhwe luderhere ntya: “Amamiliyoni m’Abantu Balamire Zene, Nta Lusiku Bafa.” Abanafunzi be Biblia balijirire okwabo koshi bagalire omu kuhamagala abantu basimisizwe kw’eyola mbuganano nkulu. Balipira chumbi liguma omu machumbi mazibu-zibu omu vile ye New York n’okugaba ma envitasyo mahikire ku 320000 intya.

Jurnale y’okumenyesa emyazi elolere ejambo “Amamiliyoni m’Abantu Balamire Zene, Nta Lusiku Bafa

Bantu banene bayinja kulusha okuntu Abanafunzi be Biblia baliwazize. Bonviriza barhalukire 5000 bayunjula mw’elyola chumbi na bandi bantu 7000 babula aha bayikala bava bagaluka. Omunara g’Omulanzi gwali yiyirikire “mbuganano nguma omu mbuganano ziherhe bantu banene Abanafunzi be Biblia babaga bajirire.”

Abanafunzi be Biblia bayinja menyikana bwinja bulala baliri bahamiriza oku “amamiliyoni m’abantu balamire zene, nta lusiku bafa.” Mw’amola mango, barhalimenyere ok’oburhumwa b’Obwami bwakahubirirwe fasi zinene bwenene. Aliko, baligwerhe bushiru bunene. Ida Olmstead, warhonderaga kuhika oku mbuganano omu mwaka gwa 1902, aliderhere ntya: “Rwalimenyere oku abantu ba buli lubero balibikirwe migisho minene, rhurhanalekaga chiro n’ehityu kubwira abantu rhwaliri rhwabuganana nabo omu mahubiri kw’eyola myazi minja.”

RHWAHWANZA KUCHAPISA EBITABU BYERHU RHWENYINE

Yi bachizera oku ebilyo by’ekiroho bili byabonekana, bene-berhu b’oku Beteli barhondera kuchapisa bitabu byerhu biguma bonyine. Bagula ebikoleso, n’okubiheba mu nju nguma y’okulipira omu Aveni ya 35 Myrtle, Brooklyn, New York eyegerere enju ye Beteli.

Leo Pelle na Walter Kessler baganirirwe omu ripoti y’akasi ke Beteli y’Omwezi gwo 1, 1920. Walter aliderhere ntya: “Amango rhugera ahola, omwimangizi w’akasi k’okuchapisa arhulola n’okuderha ntya, ‘Hayorha sa nguma n’enusu embere muje kulya ebilyo by’emidi.’ Arhubwira rhukule makarto maguma m’ebitabu omu kave.”

Leo aderha ebyabaga olusiku lukulikire ho: “Kaliri kasi kerhu k’okushuka ebibambanzi by’etaje y’oburhanzi by’eyola nju. K’akaliri kasi k’ezinga linene nakolere omu kalamo kani. Aliko kaliri kasi ka Waliha, n’echola che charhumaga kaba k’akamaro.”

Amashini m’okuchapisa baliri bakolesa omu kuchapisa Omunara g’Omulanzi

Hahwere maboso mageke ntya, Omunara g’Omulanzi gwa chapiswa n’abakozi bachihanire b’obushiru. Magazeti m’Omunara g’Omulanzi 60 000 m’omu Lusiku 1, Mwezi gwa 2, 1920, machapiswa oku etaje ya 2. Mw’amola mango man’amo, bene-berhu baheba mw’amashini m’okuchapisa bayirikaga “Battleship” k’okuderha Chombo ch’evita. Kurhenga omu Siku 14 Mwezi gwa 4, 1920, egazeti L’Âge d’Or yarhondera kuchapiswa. Bibonekene oku kweri Yehova aligishire abola bakozi.

“Kaliri kasi ka Waliha, n’echola che charhumaga kaba k’akamaro”

“RHULAME OMU MURHULA”

Abakozi bimana ba Yehova balisimire okushuba hwanza kukola n’obushiru, n’omu buguma. Aliko, Banafunzi baguma be Biblia bachihenula oku lubaga lwa Yehova amango m’amalibuko marhonderaga omu mwaka gwa 1917 kugera omu mwaka gwa 1919. Bichi byalihemere bijirike omu kubarhabala?

Omu Munara g’Omulanzi gwa Lusiku 1 Mwezi gwa 4, 1920, mwaliri omwazi guderhere “Rhulame omu Murhula.” Rhumenyere bwinja oku . . . buli muntu ogwerhe eroho lichesibwa . . . ali tayari kuyibagira ebintu byagerere, . . . n’okulama haguma omu buguma nka kulala ebirumbu by’omubiri bijira obuguma.”

Banene bajira nk’okula ebila binwa byaliderhere. Mulume muguma na mukage bayandika ntya: “Omu mwaka gugerere n’eyindi, rhwalichiyikalire oku abandi bali bakola akasi k’okuhubiri. . . . Rhulangalire oku lero rhwaja rhwagenderera kuhubiri n’obushiru.” Kasi kanene kalilingire abola bakozi bashubaga kugwarha obushiru.

OKUGABIRA ABANTU “ZG”

Kurhenga Siku 21 Mwezi gwa 6, 1920, Abanafunzi be Biblia barhondera akampanye kazibu-zibu k’okugabira abantu “ZG,” chitabu chigwerhe echiganda chiyanguhire chili mw’emyazi y’echitabu chiyirikwa Le Mystère Accompli. * Bitabu binene byalibikirwe amango chilahizwa omu mwaka gwa 1918.

Abakozi boshi b’ebigusho, s’arhali mpu bakolportere bonyine, balibwirirwe oku bahereze abantu echola chitabu. “Buli muntu yeshi obatizwe mu ngasi chigusho wakagala kukola kw’akola kasi, akwanene ajire ntyo n’omwishingo. Eyila ejage yaba devize ya buli muguma: ‘Chintu chiguma nakola’—kuli kuhereza abantu ZG.” Edmund Hooper aliderhere ntya: “Ku bantu banene akola kampanye ka kaliri kasi ka burhanzi ka nju oku nju bakolagako kulusha nk’oku barhaliza kujira chiro n’ehityu. Rhwayinja kumenya bwinja bichi bihemere rhujirage mw’akola kasi yi kagera hale bwenene oku gulu lyoshi kulusha nk’oku rhwaliwazize.”

OKUSHUBA RHONDERA AKASI OMU BULAYA

Kurhenga olusiku okushambala n’Abanafunzi be Biblia omu bindi bihugo chibere chibazo chikomere oku Vita Lirhanzi ly’Egulu Lyoshi, Mwene-werhu Rutherford alonza kuheba abola bene-berhu omurhima, n’okushuba kuhwanzisa akasi k’okuhubiri buhyahya. Bobola, omu Siku 12 Mwezi gwa 8, 1920, yewe na bandi bene-berhu 4 baja kulambagirira maeneo manene m’omu Angletere, ebindi bihugo bye Bulaya, n’ebindi bihugo by’omu Moyen-Orient.

Mwene-werhu Rutherford ali omu Misri

Amango Rutherford alambagiriraga Angletere, Abanafunzi be Biblia bajira mbuganano zikulu 3, na mbuganano z’oku mugarogaro 12. Abonviriza boshi baliri nka 50 000 ntya. Omu kuderha oku bugeke eju y’olola lugenzi, Omunara g’Omulanzi gwaliderhere ntya: “Abera baliheberwe omurhima bwenene. Baliheberwe omu chinya-buguma ch’obuzigire boshi, banakola haguma, n’echola charhuma bashuba kugwarha obusime.” Omu vile ye Pari, Mwene-werhu Rutherford ashuba kugeza mw’ejambo liderhere “Amamiliyoni m’Abantu Balamire Zene, Nta Lusiku Bafa.” Amango ejambo lihwanza, echumbi lyaliyunjwire bantu. Bantu 300 baderha oku basimire kumenya binene.

Epankarte emenyeseze ejambo lyageraga omu Chubi Royal Albert Hall omu vile ye Londres

Omu maboso makulikiraga, bene-berhu baguma balambagirira evile ye Atene, Caire, ne Yerusalemu. Yi barhalekerera abasimisizwe babonekene mw’ezola eneo, Mwene-werhu Rutherford aheba edepo y’ebitabu omu vile ye Ramallah, hofi ne Yerusalemu. Aj’agaluka Ebulaya omu kushimika Ebiro Bikulu bye Bulaya, anajira okuntu y’ebitabu bihwanza kuchapiswa ahola.

OKUYIBWA ESHERIYA KWAMENYIKANA

Mwezi gwa 9, 1920, Abanafunzi be Biblia bachapisa Ni. 27 y’egazeti L’Âge d’Or, gazeti eminuzize yalishambere bwenene eju y’amalibuko Abanafunzi be Biblia bapataga omu mwaka gwa 1918. Amashini maliyirikirwe Battleship, maganirirwe oku burhanzi, mayinja makola ebudufu n’ezuba omu kukula magazeti [L’Âge d’Or] miliyoni 4.

Foto ya Emma Martin

Abasomaga eyola gaze bamenya engani erhavire yamenyikana elolere Emma Martin. Mwali-werhu muka Martin aliri kolportere (painiya) omu San Bernardino, omu Californie. Omu Siku 17 Mwezi gwa 3, 1918, yewe na bene-berhu 3, k’okuderha Hamm, Sonnenburg, na Stevens, baja oku mbuganano ngeke y’Abanafunzi be Biblia.

Haliri mulume muguma orhayinjaga kuyiga eju ye Biblia. Enyuma y’embuganano aderha ntya: “Najaga kw’enola mbuganano . . . bulala ebiro by’abantu balolere esheriya changwa ba avoka babantumaga. Najaga ahola y’inji kuperereza.” Ayinja kupata echamuhekaga, k’okuderha echitabu Le Mystère Accompli. Enyuma ya siku zigeke, Mwali-werhu Emma na bene-berhu 3 bashwekwa. Babasidaka oku bavunire erhegeko lilolere Obupererezi omu kuha abantu echitabu chilahizwe.

Emma na bera bage bayagiswa, bava babacha echihano ch’okumala myaka 3 omu prizo. Bayinja baja-masambo babakulire echola chihano, aliko omu Siku 17 Mwezi gwa 5, 1920, bagera omu lushinja lwabo, bava babaheba omu prizo n’okuhwanza echihano chabo. Aliko harhageraga siku, ebintu byabagendera bwinja.

Omu Siku 20 Mwezi gwa 6, 1920, Mwene-werhu Rutherford aderha ebyahikire abola Banafunzi be Biblia oku mbuganano nkulu y’omu San Francisco. Abonviriza bayunva bagayire okuntu bakolere abola Bakristu, bava barhumira omukulu we États-Unis etelegrame (burhumwa). Bayandika ntya: “Rhwabwene oku olushinja . . . lwa Muka Martin . . . l’okuvuna erhegeko lilolere Obupererezi, lurhali l’okunali . . . Okuntu abakulu bagerere mw’olola lushinja . . . n’okufarha . . . Muka Martin . . . n’okumushobeka olushinja l’okumushwekesa omu prizo, kurharhusimisize . . . kurhali kwinja.”

Olusiku lwakulikiragaho, Omukulu w’echihugo Woodrow Wilson ayurukira ahindula olushinja lwa Mwali-werhu Emma na Bene-berhu, k’okuderha; Hamm, Sonnenburg, na Stevens. Olushinja lwabo lurhali l’okunali lwahwa, bava bashwekulwa.

Oku buzinda b’omwaka gwa 1920, bene-berhu babona oku baligerere mu binene mw’ogola mwaka byakarhuma bagwarha omwishingo. Akasi k’oku biro bikulu kagenderera kuj’embere, n’Abakristu b’okuli bayongera bwenene kulusha embere obushiru bwabo b’okuhubiri oku Obwami bwa Mungu bonyine bobwakamalira abantu ba buli lubero ebibazo byabo. (Mt. 24:14) Omwaka gwakulikiragaho, k’okuderha 1921, gwaba gwindi mwaka gw’akamaro bwenene g’okumenyesa okuli k’Obwami.

^ mus. 18 Echitabu Le Mystère Accompli yaliri volime ya mushanvu y’echitabu Études des Écritures. “ZG” chaliri chitabu chigwerhe echiganda chiyanguhire ch’echa chapiswaga nka gazeti y’Omunara g’Omulanzi y’omu Lusiku 1 Mwezi gwa 3, 1918. Eherufi “Z” yaliyerekene Zion’s Watch Tower, na “G,” eba herufi ya mushanvu omu lufabe, k’okuderha oku yaliyerekene evolime ya mushanvu.