Ir al contenido

Ir al índice

Je ndsʼee Joseph Rutherford kao xi ngikʼa ndsʼee nga ki ya Europa

1920: jejngo siento nó jaʼato

1920: jejngo siento nó jaʼato

KʼIANGA tosʼa tífitsʼia nó 1920, je naxinandále Jeobá jetjíonda ijngokʼa nga kuitsoyason. Kʼoa je texto xi tsʼe nó 1920, kui kiskoejin jñani tso: “Je xi tsjoánganʼiona kʼoa je kjoajndana jé JAH” (Sal. 118:14, Reina-Valera, 1909).

Kʼoa je Jeobá kisichikontʼain ngatsʼi xi kitsoyason. Kʼianga kui nó koannkjínya je xi colportores tsakʼinle, xi precursor ʼmile ndʼaibi, nga títjon 225 mani tsakai, kʼoa nga kui nó 350 koanni. Tsʼato 8,000 koanni je publicador xi tokʼia kitsjoa títjon je informele. Kʼoa je Jeobá kisichikontʼain josʼin kitsoyason.

KAO KJOATSJOA KITSOYASON

Nga 21 sá marzo nó 1920, jé ndsʼee Joseph Rutherford tsakándiaale je Chjota xi kotʼaya Biblia, jngo kjoanokjoaya kitsjoa xi i̱ tsakʼin: “Millones que ahora viven no morirán jamás”. Je Chjota xi kotʼaya Biblia tsakʼetsoma tojñani nga tsakájinkon chjota. Jngo teatro xi nʼio jekji tsakinya ya naxinandá Nueva York, jan siento kao kanla jmi xo̱n kisikʼabíson.

Nga jaʼaitʼa periódico je kjoanokjoaya: “Millones que ahora viven no morirán jamás”

Nʼio nda kinrʼoé je chjota. Tsʼato 5,000 koanni xi koan jaʼasʼen kʼoa 7,000 koanni xi toya nditsin tsakatio. Kʼianga én inglés je revista jebi i kitso: “Kʼiaa nga nʼiosa nkjín koanni nga tsakatiojtín je Chjota xi kotʼaya Biblia”.

Je Chjota xi kotʼaya Biblia nʼio tsaʼyale nga kui én kisikʼabíson xi tso: “Millones que ahora viven no morirán jamás”. Nga kui nichxin alikui koanjinle nga nʼiosa tse xá sʼe̱ nga sa̱kóyason je Énle Niná. Ninga kʼoalani, nʼio tsjoa kisatio kon. Je Ida Olmstead, xi kʼia kitítjon kjoajtín nga nó 1902, i kitso: “Koanjinnajin nga tse kjoanichikontʼain so̱kole je chjota, kuinga tsakʼinyanilaijin Énle Niná ngatsʼi xi kisatejinjin nga kitjokʼinyasuinjin”.

JESOAA TSAKʼASJE JE XO̱N XI ÉNLE NINÁ YʼANGINI

Nga tosi tonda kʼoabíson Énle Niná, je ndsʼee xi Betel tjío jesoaa tsakʼasje xo̱n xi Énle Niná yʼangini, tsakatse je máquina xi koanchjén kʼoa yaa kisikatío ya ndʼia xi tíjna ya número 35 xi tsʼe avenida Myrtle ya Brooklyn (Nueva York), chrian jña tíjna Betel.

Je Leo Pelle kao Walter Kessler kʼiaa jaʼasʼen ya Betel nga nó 1920. Je Walter i kitso: “Nga kichuijin, je xi tíjna ya imprenta i kitsonajin: Jngo hora basen sʼa cha nga kuichaa. Kʼoa kʼoakitsonajin nga libro kuinókjuínjin”.

Je Leo kʼoakitso jmesa xi kisʼin nga koannyaonni, itso: “Kui kinitsjaijin je xjáole ndʼia. Nisañandiajinla nga kʼoasikji jndí ndʼia kisitsje. Tonga tsjoa kisatio tokuinjin nga̱ tʼatsʼe Nainá tinixánijin”.

Je máquina xi tsakʼasje revista The Watch Tower

Tojngo jao xomana jaʼato, kʼoa jekui tíbitjo je revista The Watch Tower (nga én kastía La Torre del Vigía). Xi majaoni piso 60,000 revista kitjo xi tsʼe 1 sá febrero nó 1920. Kʼoa ya piso xi tíjna nangini yaa kisikʼéjna je máquina xi Acorazado kitsole. Kʼoati kitjo je revista The Golden Age, xi ¡Despertad! ʼmi ndʼaibi. Je revista xi kitjo títjon kui xi tsʼe 14 sá abril nó 1920. Je Jeobá kisichikontʼain nga nʼio kisixá je choʼndale nga kui nichxin.

“Tsjoa kisatio tokuinjin nga̱ tʼatsʼe Nainá tinixánijin”

“NDASʼIN KUIYOKOAA XÍNGIAA”

Je choʼndale Jeobá kitsoyason ijngokʼa, kʼoa tsjoa kisatio kon nga ñatjen kisixá kao ndsʼee xi ngikʼa. Tjínkʼa je Chjota xi kotʼaya Biblia xi kisikjinle naxinandále Niná kʼianga nó 1917 saʼnda tjen nó 1919 nga̱ tsee kjoa jaʼatojin. Jósʼin kitsʼainganʼiole.

Je revista The Watch Tower xi tsʼe 1 sá abril nó 1920, kui artículo jaʼaitʼa xi i̱ tsakʼin: “Nda kuiyokoaa xíngiaa”, kʼoa itso xi jaʼaitʼa: “Tjínjngo tokoán [...] nga ngatsʼi xi mele sitjosonle Niná [...] sichajin jmeni xi koan, [...] nga tojngo sixá kʼoa nga nda koaikao xínkjín”.

Nʼio nkjín koanni xi jaʼaijin ijngokʼani naxinandále Niná. Jngo ndsʼee kao chjoónle xi i̱ kitso: “Alikui nda kinʼiaijin nga tojyó tsakiyuijin xi jngo nó kʼoa xi ngikʼa nga tjíotsoyasonla. [...] Alikui timeninajin nga si̱kjinlaijin je naxinandále Niná”. Nga tsakatiojin ijngokʼani naxinandále Niná nʼio tse xá xi kisʼin.

KISIKʼABÍSON JE “ZG”

Kʼianga 21 sá junio nó 1920, je Chjota xi kotʼaya Biblia kʼiaa kisikʼabíson títjon je “ZG”, je libro The Finished Mystery (El misterio terminado). * Nʼio nkjín libro jebi nyatjaole nga̱ tsín tikitjoʼndenile nga kui kisikʼabíson kʼianga nó 1918.

Kʼoatsakʼinle ngatsʼi xi jetsoyason nga katasíkʼabíson xo̱n jebi, ali tsa tojejin xi precursor ma. Jngo xo̱n kitjo xi i̱ kitso: “Ngatsʼi ndsʼee xi jekisʼenngindá xi kʼoakoa̱nle nga kuitsoyason, tjínnele nga kao kjoatsjoa kʼoasʼin. Tjínnele kʼoasʼin sikjaʼaitsjen ngatsʼi nga tjínnele sikʼabíson je ZG”. Je Edmund Hooper kʼoakitso nga nʼio nkjín koanni xi tokʼia kitsoya títjon nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia. Kʼoa i kitsosa: “Koanjinnajin nga ngisasa nkjín ʼnde sa̱kóyason josʼin kinikjaʼaitsjainjin tsakai”.

KISʼENDAJIN IJNGOKʼA JOSʼIN KOANXÁ YA EUROPA

Nga tsín titsabeni xínkjín je Chjota xi kotʼaya Biblia xi xin naxinandá tjío kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi títjon, je ndsʼee Rutherford kitsjoanganʼiole kʼoa kʼoakitsole josʼin sa̱kóyason ijngokʼa. Nga 12 sá agosto nó 1920, je ndsʼee Rutherford kao ijngo ndsʼee yaa ki Gran Bretaña, Europa continental kao Oriente Medio.

Je ndsʼee Rutherford ya Egipto

Ya Gran Bretaña, je Chjota xi kotʼaya Biblia jan kjoajtíntse tsakatío kʼoa 12 kʼa koanjtín kʼianga tochoa choa koanni nga tsakatiojtín. Ñachantela jmi koanni chjota xi kicho. Je revista xi kitjo i kitso tʼatsʼe jmeni xi koan: “Nda kisatio kon je ndsʼee, tsjoake koan xínkjín kʼoa nda kisixále Niná. Je ndsʼee xi ba tjíole tsakai ndani kisatio kon”. Ya París, je ndsʼee Rutherford ijngokʼa kitsjoa kjoanokjoaya xi ʼmi: “Millones que ahora viven no morirán jamás”. Alikui tiʼya xi kichoyani ya ndʼia jña kitsjoa kjoanokjoayale. Nga jejetʼa kjoajtín jebi, 300 koanni chjota xi kiskonangisa tʼatsʼe Énle Niná.

Xo̱n xi faʼaitʼa je kjoanokjoaya xi kitsjoa je ndsʼee Joseph Rutherford ya Royal Albert Hall ya Londres

Nga jekoanni, tjínkʼa ndsʼee xi ya Atenas ki, ya El Cairo kao ya Jerusalén. Nga koan tsakʼinyale chjota xi koanndosinle je Énle Niná, je ndsʼee Rutherford jngo ʼnde tsakásjai jña koan kixinya je xo̱n xi Énle Niná yʼangini ya naxinandá Ramala, chrian Jerusalén. Xijekoan, yaa ki ijngokʼa ya Europa, kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga kisʼejna je Betel ya Europa Central, jñani kʼoati tsakʼasje je xo̱n xi Énle Niná yʼangini.

JNGO KJOA TSAKʼÉNDAJIN

Kʼianga sá septiembre nó 1920, kʼiaa kitjo xi koanni 27 revista xi tsʼe The Golden Age, xi kui kinchja̱ni nga chjota kitjenngike Chjota xi kotʼaya Biblia nga nó 1918. Je máquina xi tsakʼasje xo̱n xi Acorazado kitsole, nichxin kao nitjeen tsakʼasje xo̱n kʼoa tsʼato 4,000,000 revista jebi tsakʼasje.

Foto xi tsakʼasjele policía je Emma Martin

Je xi tsakʼéxkia xo̱n jebi kisʼejinle jmeni xi koantʼain Emma Martin, jngo colportora xi ya tsʼe San Bernardino (California, Estados Unidos). Kʼianga 17 sá marzo nó 1918, je tichjaa Emma Martin kao ndsʼee Edward Hamm, Edward Sonnenburg kʼoa kao Ernest Stevens, ki je kjoajtín xi kisʼejnale je Chjota xi kotʼaya Biblia.

Jngo xi ya kicho ya kjoajtín kʼoakitso nga tsínkui xá kichoni nga Biblia mele skótʼaya. I kitso nga jekoanni: “Jé chjotaxá kisikasénna nga kia kjoajtín jebi. Kui xá kichoña nga tokichokotsen jmeni xi kjima”. Kʼoa yaa tsakʼaile je libro El misterio terminado. Tojngo jao nichxin jaʼato nga kindoa je tichjaa Martin kʼoa kao xi ngi jan ndsʼee. Kui jée kisʼene nga jaʼatone kjoatéxoma kʼoa nga kui libro kitsjoa xi tsín tjínnele sikʼabíson.

Kui jée kisʼene nga ño, kʼoa kʼoatsakʼinle nga jan nó nga ndoyá koatioʼya. Nga 17 sá mayo nó 1920 alikui tijokoan kisʼinni nga tsakʼasjentjai yaole, tonga tsakinyakao jmeni xi koan nga koanskanni.

Kʼianga 20 sá junio nó 1920, je ndsʼee Rutherford kui kisikʼaxki̱ jmeni xi koantʼain nga jan ndsʼee kao tichjaa, nga kisʼejna je kjoajtíntse ya San Francisco (California). Je xi kicho kjoajtín jebi alikui kisasenle jmeni xi koantʼain je ndsʼee jebi, kuinga jngo xo̱n kisikasénnile je presidente xi tíjna ya Estados Unidos. Itso xo̱n jebi: “Alikui kixi tíjna jmeni xi koantʼain je Martin [...] nga kʼoatsakʼinle nga kjoatéxoma jaʼatone. [...] Kʼoaʼmilaijin nga tsín ndatjín jmeni xi kisʼin je policía [...] nga to énndiso tsakáne je Martin [...] nga koa̱n ndoyá si̱kʼéjnaʼya”.

Nga koannyaonni, je presidente Woodrow Wilson kʼoakitso nga katanikatíondái je tichjaa Martin kao je ndsʼee Hamm, Sonnenburg kao Stevens. Nga ño ndsʼee jebi kitjoni ndoyá.

Kʼianga to jetífikjetʼa nó 1920, je Chjota xi kotʼaya Biblia nʼio tsjoa kisatio kon. Sa tse sa tsee xá kisʼe ya jña tjen kisʼendiaanile xále Niná. Je chjotale Cristo ngisaa nʼio kitsoyason nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín (Mat. 24:14). Kʼoa kʼianga nó 1921, ngisaa tikitjoʼndengánile nga kitsoya je Énle Niná.

^ párr. 18 Je libro El misterio terminado kui xi koanñatoni libro tsakʼasje, kʼoa yaa koanjngot’ale je Estudios de las Escrituras. Kʼianga kitjo je “ZG” kui sá yʼa xi tsʼe 1 sá marzo nó 1918 xi tsʼe The Watch Tower. Je “Z” kui tsoyanile je letra xi fitsʼianile Zion’s Watch Tower, kʼoa je “G” kui tsoyanile xi mañatoni letra xi tsʼe abecedario, kʼoa kui kitsoyanile xi mañatoni libro tsakʼasje.