Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

Joseph F. Rutherford n’abandi baghala betu bakabungira eBulaya

1920—Hamabilaba Emyaka 100

1920—Hamabilaba Emyaka 100

OMWAKA 1920 abere akatsuka, abandu ba Yehova mubakanyia omuhwa wabo w’eritulira. Erisako ery’omwaka 1920 eryo basombola lyabya “OMUKAMA ni kaghala kaghe kandi lwimbo lwaghe.”​—Esy. 118:14, King James Version.

Yehova mwatsumula akaghala k’abatuliri b’omuhwa abo. Omo mwaka oyo, emighanzo y’abapainia muyakanya erilua oko 225 erihika 350. Kandi eyo yo yabya ngendo y’erimbere, abatuliri abalabire oko 8 000 erituma esyoripoti syabo oko Bwikalo Bukulu. Yehova mwabatsumula kutsibu.

ERIKANGANIA OMUHWA MUNENE KUTSIBU

Ekiro 21 oMwisi 3, 1920, Joseph F. Rutherford, oyuwabya akasondola Abigha b’eBiblia omo biro ebyo, mwakania oko mutwe “Esyomiliyoni sy’abandu abaliho lino sibendisyahola.” Abigha b’eBiblia mubakola ekyosi-kyosi, erikokya abanzisibawa oko muhindano oyo. Mubalihira enguma y’oko syonyumba esikabya mw’emihindano minene-minene kutsibu omo New York City kandi mubaghaba emyaliko nga 320 000.

Olupapura olw’esyongulu oluhandikireko omukania “Esyomiliyoni sy’abandu abaliho lino sibendisyahola”

Abandu bangyi mubasa kwilaba ngoko babya balengekenie. Abandu abalabire oko 5 000 mubusula omo nyumba eyo, n’abandu 7 000 mubatabana omwanya. Egazeti Akaleberyo kʼOmuteya muyabugha yiti “oyu ni mughuma w’oko mihindano minene-minene kandi owakahumulikanaya owo Abigha b’eBiblia [International Bible Students] bakola.”

Abigha b’eBiblia mubaminywa busana n’eritulughania bati “Esyomiliyoni sy’Abandu Abaliho Lino Sibendisyahola.” Omo biro ebyo, Abigha bʼeBiblia mubataminya ngoko omwatsi w’Obwami atolere inyatulughanibwa kutsibu. Aliwe, babya ibanawite omuhwa munene. Ida Olmstead, oyuwatsuka emihindana omo 1902, mwabugha ati, “Mutwaminya ngoko hali miyisa mingyi eyo abandu bosi balindirire neryo mutwakola kutsibu eribwira omundu wosi oyo tukasunga omw’itulira engulu mbuya.”

ERIYIHULUKIRYA EBITABU BYETU

Erilangira bati ebyalya by’obunya-kirimu bibye bikabya ibine, baghala betu oko Beteli mubatsuka eriyitsapisirya ebitabu bilebe. Mubaghula ekyuma n’erikihira omo nyumba eyo bapangamo eyabya oko ndaki eye 35 Myrtle, Brooklyn, New York hakuhi n’eBeteli.

Leo Pelle na Walter Kessler mubatsuka omubírí w’eBeteli omo Mwisi 1, 1920. Walter mwabugha ati, “Twabere tukahika oko Beteli, omwimaniri w’eby’erihandika mwatusamalira n’eribugha ati, ‘Hakine saha nguma n’embindi emedi iyahika, twanganabya itunemukola omubírí ono.’ Mwatubwira ati tuhulukaye ebikarto by’ebitabu omo kisenge eky’eyikwa.”

Mughala wetu Leo mwibuka ebyabya ekiro ekyakwama: “Omubírí wetu abya w’eryerya esyombimbo esyoko etaje ey’erimbere ey’oko nyumba. Isinirinatakola omubírí owatuwene ng’oyo omo ngebe yaghe. Aliwe abya mubírí wa Yehova, neryo ekyo mukyaleka itwatsemeragho.”

Ekyuma ekyabya kikakolesibwa eritsapisya Akaleberyo kʼOmuteya

Omo mayenga make buyira, baghala betu ab’omuhwa abakayiherera mubatsuka eritsapisya egazeti Akaleberyo kʼOmuteya. Esyokopi 60 000 esy’egazeti Akaleberyo kʼOmuteya ey’oMwisi 1, 1920, musyatsapisibwa omo kyumba ekiri oko etaje ey’akabiri. Kandi n’abaghala betu mubahira omo kisenge ky’eyikwa mw’ekyuma ekikatsapisaya ekyo baluka erina lya Battleship. Ekiro 14 oMwisi 4, 1920, n’egazeti L’Âge d’Or nayo muyatsuka erihulukibwa. Ahate eritika-tika, Yehova mwatsumula abakoli abakayiherera abo.

“Abya mubírí wa Yehova, neryo ekyo mukyaleka itwatsemeragho”

“MULEKE TUBYE OMO BUHOLO”

Abandu ba Yehova abataleghula mubatsemera omubírí n’eriramya lyabo lihya-lihya. Aliwe, abandi Bigha b’eBiblia babya ibabirileka endeko omughulu w’erisokongolana elyatsuka oko 1917 erihika 1919. Ni kyahi ekyangakolirwe eribawatikya?

Egazeti Akaleberyo kʼOmuteya ey’Ekiro 1 oMwisi 4, 1920, yabya m’omwatsi owakabugha ati: “Muleke tubye omo buholo.” Omwatsi oyu mwabalemba-lemba ati: “Tunasi ngoko . . . obuli mundu oyuwite ekirimu ky’Omukama . . . anayiteghekire eribirirwa amakosa awabirisigha enyuma, . . . n’eribya omo bughuma n’erilola embere.”

Abangyi mubowa ebinywa by’olukogho ebi. Omulume n’omukali wiwe mubahandika bati: “Mutwaminya ngoko mutwakosa omwaka oyo eribwa itun’ikere buyira abandi ibanemukola omubírí [ow’eritulira]. . . . Twabiriyisogha eritendileka omubírí w’eritulira.” Abakoli ab’omuhwa aba babya bawite bingyi by’erikola.

ERIGHABIRA ABANDU E “ZG”

Ekiro 21 oMwisi 6, 1920, Abigha b’eBiblia mubatsuka akambanye kanene akerighabira abandu e “ZG,” ekitabu Le mystère accompli * eky’ekijalada ekikala-kalire. Ebitabu bingyi bya kubyo babya ibinabikire omughulu ekitabu eki kyaghanisibawa omo 1918.

Abatuliri bosi, butsira abapainia basa mubakokibwa erisangira omo mubírí w’erighabira abandu ekitabu ekyo. “Obuli mundu oyuyiherere [oyubatisibwe] omo buli kitunga oyuwangasangira omo mubírí oyu atolere inyakolagho inyanatsemire. Lino obuli mundu aghendere oko kino: ‘Ekindu kighuma ekyo ngendikola’​—ly’erighabira abandu e ZG.” Mughala wetu Edmund Hooper mwabugha ati akambanye aka mukaleka abangyi ibasangira omw’itulira lukyo-oko-lukyo engendo y’erimbere. Mwatomekako ati, “Oko kwenene mutwatsuka eriyiteghererya ndeke ebyabya bilayirweko omo mubírí oyo owabya w’eritulughanibwa kutsibu kwilaba ngoko twabya tukalengekania.”

ERITASYATEGHEKANIA OMUBÍRÍ OMO BULAYA

Kundi kyabya kikalire Abigha b’eBiblia erikanirania n’ab’omo bindi bihugho omo mughulu w’Amalwa w’Erimbere w’Ekihugho, Mughala wetu Rutherford mwanza erihira omo baghala betu aba m’omuhwa n’eritasyateghekania omubírí w’eritulira. Neryo, Ekiro 12 oMwisi 8, 1920, iye n’abandi baghala betu bani mubaghenda e Bungereza, n’omo bindi bihugho eby’omo Bulaya, omo Afrika n’omo Asia.

Mughala wetu Rutherford inyane e Misiri

Rutherford abere ahika e Bungereza, Abigha b’eBiblia mubakola emihindano minene-minene 3 n’emihindano ey’abandu bosi 12. Abandu abahindana babya nga 50 000. Omo kikuhi, egazeti Akaleberyo kʼOmuteya yikakania oko lughendo olo muyabugha yiti: “Balikyetu mubahirwa m’omuhwa n’erihumulikanibwa. Mubabya haghuma omo lwanzo n’omo mubírí, kandi ekyo mukyaleka ibatsema.” Omo muyi we Paris, Mughala wetu Rutherford kandi mwakania oko mutwe, “Esyomiliyoni Sy’abandu Abaliho Lino Sibendisyahola.” Omukania abere akatsuka, ekisenge ekyo babyamo mukyusula. Abandu 300 mubanza eritasyaminya bingyi.

Ekipangarte ekikakanganaya omukania owalabibawa omo Kisenge ekye Royal Albert

Omo syoyenga esyakwama, baghala betu balebe mubabungira omo miyi ye Atène, Caire, ne Yerusalemu. Eritoka erisubira abanzisibawa ab’omo bihugho ebyo, Mughala wetu Rutherford mwasondya omo muyi we Ramallah, hakuhi ne Yerusalemu enyumba y’erihikiryamo ebitabu. Neryo mwasuba e Bulaya amayatsukisya e Bureau central européen n’eriteghekania oho ebitabu bikandibya bikatsapisibwa.

ERIMINYIKALYA ERY’ENDERERIBWA

Omo Mwisi we 9, 1920, Abigha b’eBiblia mubahulukya e Na. 27 ey’egazeti L’Âge d’Or, omwatsi w’embaghane owaminyikalaya ery’endereribwa ly’Abigha b’eBiblia ery’omo 1918. Ekyuma ekikatsapisaya [Battleship], ekyo tulyahula ahondata, ikikakola omo kiro n’omw’itungyi erihulukya esyokopi sy’egazeti eyi esilabire oko miliyoni 4.

Efoto ya Emma Martin inyane mupolisi

Abasomi b’egazeti eyo mubasoma omwatsi owakaswekaya owa Emma Martin. Mwali wetu Martin abya mupainia e San Bernardino, omo California. Ekiro 17 oMwisi 3, 1918, iye n’abaghala betu basatu, E. Hamm, E. J. Sonnenburg, na E. A. Stevens, mubahindana oko muhindano muke ow’Abigha b’eBiblia.

Omulume mughuma omo mihindano syabyamo busana n’erigha oko Biblia. Enyuma waho, mwabugha ati: “Munaghenda oko mihindano eyi . . . omo hamuli y’omutabali w’eguvernema. Munaghendayo ininawite ekyo ngasondaya.” Mwabana ekyo abya akasonda, ekopi eye Mystère accompli. Enyuma w’ebiro bike, Mwali wetu Martin n’abaghala betu basatu mubahambwa. Mubabughambu bamabuna omughambo owaghanaya erighaba ekitabu ekyabirighanibwa.

Emma n’abaghala betu basatu mubabya n’olubanza kandi bamahirwa omo ngomo oko myaka isatu. Ekiro 17 oMwisi 5, 1920, mubatwala olubanza oko batsweri ngendo nyingyi, kusudi babindule eritswerwa lyabyo. Neryo, mukyatatokekana mubahirwa omo ngomo. Aliwe emyatsi muyuwana luba.

Ekiro 20 oMwisi 6, 1920, oko muhindano munene e San Francisco, Mughala wetu Rutherford mwakania oko kyalolawako ky’abalikyetu abo. Abahulikiriri mubapona busana n’aBakristo aba erikolwa nabi, neryo mubatumira omutabali we Amerika y’omwatsi. Baghala betu mubalangira ngoko eguvernema muyakolesya obutoki bwayo bo nabi kundi muyategha ekitegho eky’eriyihambulisaniamo bakanza erihira Mwali wetu Martin y’omo ngomo.

Ekiro ekyakwama, ye Woodrow Wilson, omutabali we Amerika, mwalu inyahindula olubanza lwa Mwali wetu Martin na Baghala betu Hamm, Sonnenburg, na Stevens. Neryo Mubalusibya omo ngomo.

Okw’ihwererera ly’omwaka we 1920, Abigha b’eBiblia babya bawite bingyi ebyanga leka ibatsema. Omubírí w’oko Bwikalo Bukulu mwakanya kwilaba kera, aBakristo ab’ekwenene mubasangira kutsibu omw’itulughania ngoko Obwami bw’oMungu b’obukendisyabughaho amalighe w’abandu. (Mat. 24:14) Omwaka owakwama owe 1921, angabere mwaka ow’eritulaghania kutsibu ekwenene y’Obwami.

^ par. 18 Ekitabu Le mystère accompli yabya volume ye 7 ey’ekitabu Études des Écritures. “ZG” ni kitabu eky’ekijalada ekikala-kalire hake ekyatsapisibawa omo Kiro 1 oMwisi 3, 1918, ng’omwatsi owe Akaleberyo kʼOmuteya. Enzakano “Z” iy’ikimanira e Zion’s Watch Tower, ne “G,” enzakano eye 7 omo alfabeti, iy’ikimanira evolume eye 7.