Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 43

‘Oku Tataki ‘e Sihova ‘Ene Kautahá

‘Oku Tataki ‘e Sihova ‘Ene Kautahá

“‘‘E ‘ikai fakatu‘unga ‘i ha kongakau, pe ‘i ha mafai, ka ‘i hoku laumālié ‘e hoko ai ‘a e ngaahi me‘á ni kotoa,’ ko e folofola ia ‘a Sihova ‘o e ngaahi kau taú.”​—SĀK. 4:6.

HIVA 31 Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova Kitautolu!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā kuo pau ke hanganaki fai ‘e he kau Kalisitiane ‘osi papitaisó?

KUÓ KE ‘osi papitaiso? Kapau ko ia, kuó ke talaki fakahāhā ho‘o tui kia Sihová pea mo ho‘o loto-lelei ke ngāue fakataha mo ‘ene kautahá. * Ko e mo‘oni, ko ho‘o tui kia Sihová kuo pau ke tupulaki ai pē. Pea ‘oku fiema‘u ke ke hanganaki langa hake ho‘o tuipau ‘oku tataki ‘e Sihova ‘ene kautahá ‘i he ‘ahó ni.

2-3. ‘I he founga fē ‘oku tataki ai ‘e Sihova ‘ene kautahá? ‘Omai ha fakatātā.

2 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tataki ‘e Sihova ‘ene kautahá ‘i ha founga ‘oku tapua mai ai hono ‘ulungāngá, taumu‘á mo ‘ene ngaahi tu‘ungá. Tau lāulea angé ki ha ‘ulungaanga ‘e tolu ‘o Sihova ‘oku tapua mai ‘i he‘ene kautahá.

3 ‘Uluakí, “‘oku ‘ikai ke filifilimānako ‘a e ‘Otuá.” (Ngā. 10:34) Ko e ‘ofá na‘á ne ue‘i ‘a Sihova ke ne foaki mai ‘a hono ‘Aló ko ha “huhu‘i . . . ma‘á e fa‘ahinga kotoa pē.” (1 Tīm. 2:6; Sione 3:16) ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sihova ‘ene kakaí ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí ki he fa‘ahinga kotoa te nau fie fanongó, ‘o tokoni‘i ai ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá ke ma‘u ‘aonga mei he huhu‘í. Uá, ko Sihova ko ha ‘Otua ‘o e maau mo e melino. (1 Kol. 14:33, 40) Ko ia ai, ‘oku totonu ke tau ‘amanekina ko ‘ene kau lotú ‘oku nau tauhi kiate ia ko ha kulupu fokotu‘utu‘u maau mo melino. Tolú, ko Sihova ‘a e “Faiako Ma‘ongo‘ongá.” (‘Ai. 30:20, 21) Ko e ‘uhinga ia ‘oku tokangataha ai ‘ene kautahá ki hono ako‘i ‘ene Folofola fakamānava‘í, ‘i he fakataha‘angá mo e ngāue fakamalangá. Na‘e anga-fēfē hoko ‘o hā mahino ‘a e ‘ulungaanga ‘e tolu ko ia ‘o Sihová ‘i he mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané? ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ia ‘i onopōní? Pea ‘e lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘i ho‘o ngāue fakataha mo e kautaha ‘a Sihová ‘i he ‘aho ní?

‘OKU ‘IKAI FILIFILIMĀNAKO ‘A E ‘OTUÁ

4. ‘I he Ngāue 1:8, ko e hā na‘e fekau‘i ‘e Sīsū hono kau muimuí ke faí, pea ko e hā ‘a e tokoni te nau ma‘ú?

4 ‘I he ‘uluaki senitulí. Ko e pōpoaki na‘e malanga‘i ‘e Sīsuú na‘e ‘oatu ai ‘a e ‘amanaki ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. (Luke 4:43) Na‘á ne fekau‘i hono kau muimuí ke nau hoko atu ‘a e ngāue na‘á ne kamata‘í, ke faifakamo‘oni “ki he feitu‘u taupotu taha ‘o e māmaní.” (Lau ‘a e Ngāue 1:8.) Ko e mo‘oni, he‘ikai malava ke nau fai ‘a e ngāue ko ení ‘aki pē honau mālohí tonu. Te nau fiema‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní​—“ko e tokoní” ‘a ia na‘e tala‘ofa ‘e Sīsū kiate kinautolú.​—Sione 14:26; Sāk. 4:6.

5-6. ‘I he ngaahi founga fē na‘e tokoni‘i ai ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú?

5 Na‘e ma‘u ‘e he kau muimui ‘o Sīsuú ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ‘i he Penitekosi 33 T.S. ‘I he tokoni ‘a e laumālie ko iá, na‘a nau kamata malanga leva, pea ‘i ha taimi nounou na‘e tali ‘e he laui afe ‘a e ongoongo leleí. (Ngā. 2:41; 4:4) ‘I he malanga hake ‘a e fakafepakí, na‘e ‘ikai ke iku‘i ‘e he manavaheé ‘a e kau ākongá ka na‘a nau hanga ki he ‘Otuá ki ha tokoni. Na‘a nau lotu: “Tuku ki ho‘o kau tamaio‘eikí ke nau hanganaki lea loto-to‘a ‘aki ‘a ho‘o folofolá.” Na‘e fakafonu leva kinautolu ‘aki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní pea na‘a nau hanganaki “lea loto-to‘a ‘aki ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá.”​—Ngā. 4:18-20, 29, 31.

6 Na‘e toe fehangahangai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú mo ha ngaahi pole. Ko e fakatātaá, na‘e ‘ikai loko lahi ‘a e ngaahi tatau ‘o e Folofolá. Na‘e ‘ikai ke nau ma‘u ‘a e ‘ū tohi tokoni fakaeako Tohi Tapu ‘oku tau ma‘u he ‘aho ní. Pea na‘e pau ke malanga ‘a e kau ākongá ki he kakai na‘a nau lea ‘i he ngaahi lea kehekehe. Neongo ‘a e ngaahi pole kotoa ko iá, na‘e fai ‘e he kau ākonga faivelenga ko iá ha me‘a na‘e hā ngali ta‘emalava​—‘i he ngaahi hongofulu‘i ta‘u si‘i pē, na‘a nau malanga‘i ‘a e ongoongo leleí ki he “me‘a fakatupu kotoa pē ‘i he lalo langí.”​—Kol. 1:6, 23.

7. ‘I he ta‘u ‘e 100 tupu kuo maliu atú, na‘e anga-fēfē hono ‘ilo‘i ‘e he kau sevāniti ‘a Sihová ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá meia kinautolú, pea na‘e anga-fēfē ‘enau talí?

7 ‘I onopooni. ‘Oku hokohoko atu hono tataki mo fakaivia ‘e Sihova ‘ene kakaí. Ko e mo‘oni, ko e lahi taha ‘o ‘ene tatakí ‘oku fakafou mai ia ‘i he Folofola fakamānava‘i ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá. ‘Oku tau ma‘u ai ‘a e fakamatala fekau‘aki mo e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú mo ‘ene fekau ki hono kau muimuí ke nau hoko atu ‘a e ngāue na‘á ne kamata‘í. (Māt. 28:19, 20) ‘I he makasini ‘o Siulai 1881, na‘e pehē ai: “Na‘e ‘ikai ke ui pe pani kimautolu ke ma‘u ha lāngilangi pe ma‘u ha koloa lahi, ka ke foaki atu kimautolu mo ‘emau koloá kotoa ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí.” Na‘e pehē ‘i he ki‘i tohi To Whom the Work Is Entrusted, na‘e pulusi ‘i he 1919: “Na‘e hā ngali lahi faka‘ulia ‘a e ngāué, ka ko e ngāue ia ‘a e ‘Eikí, pea ‘i hono mālohí te tau fakahoko ia.” ‘Io, hangē ko e mu‘aki kau Kalisitiané, ko e fanga tokoua ko ení na‘a nau foaki loto-to‘a atu kinautolu ‘i he ngāué, ‘o tuipau ‘e tokoni‘i kinautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ke malanga ki he fa‘ahinga kakai kotoa pē. ‘Oku tau ma‘u foki ‘a e tuipau tatau he ‘ahó ni.

Kuo ngāue‘aki ‘e he kautaha ‘a Sihová ‘a e ngaahi me‘angāue lelei taha ‘oku ala ma‘ú ke fakamafola ‘a e ongoongo leleí (Sio ki he palakalafi 8-9)

8-9. Ko e hā ‘a e ngaahi founga kuo ngāue‘aki ‘e he kautaha ‘a Sihová ke fakalahi ‘a e ngāue fakamalangá?

8 Kuo ngāue‘aki ‘e he kautaha ‘a Sihová ‘a e ngaahi me‘angāue lelei taha ‘oku ala ma‘ú ke fakamafola ‘a e ongoongo leleí. Kuo kau ki heni ‘a e ‘ū tohi kuo pulusi, “Tulama-‘Ata ‘o e Fakatupú,” kalamafoní, kā mo e me‘a fakale‘olahí, fakamafola letiō pea ki muí ni mai ko e komipiutá mo e ‘Initanetí. ‘Oku toe fakahoko foki ‘e he kautaha ‘a e ‘Otuá ‘a e ngāue liliu-lea lahi taha ‘i he hisitōliá! Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ke fanongo ‘a e fa‘ahinga kakai kotoa pē ki he ongoongo leleí ‘i he‘enau leá tonu. ‘Oku ‘ikai ke filifilimānako ‘a Sihova; na‘á ne tomu‘a tala ko e ongoongo leleí ‘e talaki ia “ki he pule‘anga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē.” (Fkh. 14:6, 7) ‘Okú ne finangalo ke a‘u ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá ki he tokotaha kotoa.

9 Kae fēfē ‘a e fa‘ahinga ‘oku faingata‘a ke a‘u ki aí, mahalo ‘oku nau nofo ‘i he ngaahi nofo‘anga ‘oku le‘ohi pe ‘ā malu? Koe‘uhi ke a‘u ki he kakai ko ení, na‘e ngāue‘aki ‘e he kautaha ‘a Sihová ‘a e founga kehekehe ‘o e faifakamo‘oni ki he kakaí. Ko e fakatātaá, ‘i he 2001, na‘e tali ‘e he Kulupu Pulé ke ngāue‘aki ‘a e papa tu‘uaki tohí mo e founga tu‘uaki kehe ‘i Falanisē pea pehē ki ha ngaahi feitu‘u kehe ki mui ai. Na‘e ola lelei ia. ‘I he 2011 na‘e kamata‘i ai ha polokalama ‘i ‘Amelika ‘i ha feitu‘u mo‘umo‘ua ‘i he Kolo Niu ‘Ioké. ‘I he ‘uluaki ta‘ú, ko e tohi ‘e 102,129 mo e makasini ‘e 68,911 na‘e tufakí. Pea na‘e kole ‘e he kakai ‘e toko 4,701 ke nau ako Tohi Tapu! ‘Oku hā mahino, ko e laumālie mā‘oni‘oní na‘á ne poupou‘i ‘a e ngāue ko ení. Ko ia na‘e tali ‘e he Kulupu Pulé ke ngāue‘aki ‘a e papa tu‘uaki tohí ‘i māmani lahi.

10. Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke fakalelei‘i ai ‘etau ngāue fakafaifekaú?

10 Me‘a ‘e lava ke ke faí. Ngāuekakato‘aki ‘a e ako ‘oku tokonaki mai ‘e Sihova ‘i he ngaahi fakatahá. Ngāue ma‘u pē mo ho‘o kulupu ngāue fakamalangá. ‘E lava ke ke ma‘u mei ai ‘a e tokoni fakafo‘ituitui, pehē foki ki he fakalototo‘a mei he fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a e ni‘ihi kehé. Kītaki ‘i he ngāue fakafaifekaú. Hangē ko ia ‘oku fakamanatu mai ‘i he konga tohi ‘o e kaveingá, ‘oku tau fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, ‘o ‘ikai ‘i hotau mālohí tonu, ka ‘i he laumālie mā‘oni‘oní. (Sāk. 4:6) He ko ē, ‘oku tau fai ‘a e ngāue ‘a e ‘Otuá.

SIHOVA KO HA ‘OTUA ‘O E MAAU MO E MELINO

11. Na‘e anga-fēfē ‘a e ngāue fā‘ūtaha ‘a e kulupu pule ‘i he ‘uluaki senitulí ke tauhi ma‘u ‘a e maau ‘i he kakai ‘a e ‘Otuá?

11 ‘I he ‘uluaki senitulí. Na‘e ngāue fā‘ūtaha ‘a e kulupu pule ‘i Selusalemá ke tauhi ma‘u ‘a e maau mo e melino ‘i he kakai ‘a e ‘Otuá. (Ngā. 2:42) Ko e fakatātaá, ‘i he malanga hake ‘a e ‘īsiu fekau‘aki mo e kamú ‘i he 49 T.S. nai, na‘e vakai‘i ‘e he kulupu pulé ‘a e me‘á ni ‘i he tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. Kapau na‘e māvahevahe ai pē ‘a e fakataha‘angá ‘i he ‘īsiu ko ení, na‘e mei ta‘ofi ai ‘a e ngāue fakamalangá. Neongo ko e kau ‘apositoló mo e kau mātu‘á ko e kau Siu, na‘e ‘ikai ke tākiekina kinautolu ‘e he talatukufakaholo faka-Siú pe ko e fa‘ahinga na‘a nau pouaki fefeka iá. Ka na‘a nau hanga ki he Folofola ‘a e ‘Otuá mo hono laumālié ki ha tataki. (Ngā. 15:1, 2, 5-20, 28) Ko e hā ‘a e olá? Na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘enau filí, tauhi ma‘u ‘a e melinó mo e fā‘ūtahá, pea laka ki mu‘a ‘a e ngāue fakamalangá.​—Ngā. 15:30, 31; 16:4, 5.

12. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘oku maau mo melino ‘a e kautaha ‘a Sihová ‘i he ‘aho ní?

12 ‘I onopooni. Kuo ngāue ‘a e kautaha ‘a Sihová ke tauhi ma‘u ‘a e maau mo e melino ‘i he kakai ‘a Sihová. ‘I he ‘īsiu ‘o e Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence ‘o Nōvema 15, 1895, na‘e ‘i ai ha kupu ai na‘e fakakaveinga “Tu‘unga Taau mo Maau,” ‘o makatu‘unga ‘i he 1 Kolinitō 14:40. Na‘e pehē ‘i he kupú: “Na‘e lahi ‘a e me‘a na‘e tala ange ‘e he kau ‘apositoló ki he mu‘aki Siasí fekau‘aki mo e māú . . . ‘Oku mahu‘inga ke hokohoko atu ‘a e muimui kakato ‘ki he ngaahi me‘a na‘e tohi ‘i mu‘a ko hotau fakahinohinó.’” (Loma 15:4) ‘Io, ko e maau mo e melino tatau pē ko ia na‘e faka‘ilonga‘i‘aki ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ‘oku hā mahino ‘i he kautaha ‘a Sihová ‘i he ‘aho ní. Ko e fakatātaá: Kapau te ke ma‘u ha Ako Taua Le‘o ‘i ha fakataha‘anga ‘e taha​—na‘a mo ha fonua kehe​—‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e founga ‘e fakahoko ai ‘a e akó mo e kupu ‘e fai ai ‘a e lāuleá. Te ke ongo‘i fiemālie pē. Ko e laumālie pē ‘o e ‘Otuá ‘e lava ke ne ‘ai ke malava ‘a e fā‘ūtaha makehe ko ení!​—Sēf. 3:9, fkm. ‘i lalo.

13. ‘I he fakakaukau ki he Sēmisi 3:17, ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo?

13 Me‘a ‘e lava ke ke faí. ‘Oku finangalo ‘a Sihova ki he‘ene kakaí ke nau “feinga tōtōivi ke tauhi ma‘u ‘a e laumālie taha ‘i he ha‘i fā‘ūtaha ko e melinó.” (‘Ef. 4:1-3) Ko ia ‘eke hifo: ‘‘Oku ou pouaki ‘a e fā‘ūtaha mo e melino ‘i he fakataha‘angá? ‘Oku ou talangofua ki he fa‘ahinga ‘oku takimu‘á? ‘E lava ke falala mai ‘a e ni‘ihi kehé kiate au, tautefito kapau ‘oku ou ma‘u ha fatongia ‘i he fakataha‘angá? ‘Oku ou tauhi taimi, fie tokoni mo vēkeveke ke ngāue?’ (Lau ‘a e Sēmisi 3:17.) Kapau ‘oku fiema‘u ke ke fakalelei‘i ha me‘a, lotu ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. Ko e lahi ange ho‘o faka‘atā ia ke ne fakafuo ho ‘ulungāngá pea tākiekina ho‘o tō‘ongá, ko e lahi ange ia ‘a e ‘ofa ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘iate koé pea fakamahu‘inga‘i koe.

AKO‘I MO TEU‘I KITAUTOLU ‘E SIHOVA

14. Fakatatau ki he Kolose 1:9, 10, na‘e anga-fēfē hono ako‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí ‘i he ‘uluaki senitulí?

14 ‘I he ‘uluaki senitulí. ‘Oku lelei‘ia ‘a Sihova ‘i hono ako‘i ‘ene kakaí. (Saame 32:8) Ko hono finangaló ke nau ‘ilo‘i ia, ‘ofa kiate ia pea mo‘ui ta‘engata ko ‘ene fānau ‘ofeina. Ka ne ta‘e‘oua ‘a e ako ‘okú ne tokonaki maí ‘e ta‘emalava kotoa ‘a e ngaahi me‘á ni. (Sione 17:3) Na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e fakataha‘anga Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí ke ako‘i ‘ene kakaí. (Lau ‘a e Kolose 1:9, 10.) Na‘e fakahoko ‘e he laumālie mā‘oni‘oní​—ko e “tokoní” ‘a ia na‘e tala‘ofa ‘e Sīsuú ha ngafa mahu‘inga. (Sione 14:16) Na‘e ‘oange ai ki he kau ākongá ‘a e vavanga fakaefakakaukau lahi ange ki he Folofolá pea fakamanatu ange ‘a e ngaahi me‘a lahi na‘e lea‘aki mo fai ‘e Sīsuú, ‘a ia na‘e toki hiki ki mui ai ‘i he Ngaahi Kōsipelí. Ko e ‘ilo ko ení na‘á ne fakaivimālohi‘i ‘a e tui ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané pehē foki ki he‘enau ‘ofa ki he ‘Otuá, ko hono ‘Aló mo e ni‘ihi kehé.

15. ‘I he ngaahi founga fē kuó ke fakamo‘oni‘i ai hono fakahoko ‘e Sihova ‘ene tala‘ofa ‘i he ‘Aisea 2:2, 3?

15 ‘I onopooni. Na‘e tomu‘a tala ‘e Sihova “‘i he faka‘osi‘osi ‘o e ngaahi ‘ahó” ko e kakai mei he ngaahi pule‘anga kotoa pē te nau ‘aukolo ki hono mo‘unga fakaefakatātaá ke fakahinohino ai fekau‘aki mo ‘ene ngaahi foungá. (Lau ‘a e ‘Aisea 2:2, 3.) ‘Oku tau fakamo‘oni‘i hono fakahoko ‘o e kikite ko iá. Ko e lotu mo‘oní kuo hakeaki‘i ia ‘o mā‘olunga mama‘o ange ‘i ha fa‘ahinga lotu ta‘ema‘a pē. Pea ko ha kātoanga kai fakalaumālie ē kuo tokonaki mai ‘e Sihová! (‘Ai. 25:6) Fakafou ‘i he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó,” ‘okú ne ‘omai ai kiate kitautolu ‘a e me‘akai hulu fau kae toe kehekehe foki, mei he ngaahi kupu mo e malangá ki he fanga ki‘i katuni mo e vitiō. (Māt. 24:45) ‘Oku tau ongo‘i tatau mo e kaume‘a ‘o Siope ko ‘Ilaiū, na‘á ne pehē: “Ko hai ha faiako ‘e hangē [ko e ‘Otuá]?”​—Siope 36:22.

‘Ai ke maongo ‘a e mo‘oní ki ho lotó pea ngāue‘aki ia ‘i ho‘o mo‘uí (Sio ki he palakalafi 16) *

16. Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke tupu fakalaumālie aí?

16 Me‘a ‘e lava ke ke faí. ‘E tokoni‘i koe ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘okú ke lau mo ako ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. Lotu ‘o hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé: “Fakahinohino‘i au, ‘e Sihova, ‘o fekau‘aki mo ho halá. Te u ‘a‘eva ‘i ho‘o mo‘oní. Fakafā‘ūtaha‘i ‘a hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá.” (Saame 86:11) Ko ia hokohoko atu hono ma‘u ‘a e me‘akai fakalaumālie ‘oku tokonaki mai ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene Folofolá mo ‘ene kautahá. Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ko ho‘o taumu‘á pē ke ma‘u ‘a e ‘iló. ‘Okú ke loto ke maongo ‘a e mo‘oní ki ho lotó pea ngāue‘aki ia ‘i ho‘o mo‘uí. ‘E lava ke tokoni‘i koe ‘e he laumālie ‘o Sihová ke fai ia. ‘Okú ke loto foki ke fakalototo‘a‘i ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko ho fāmili fakalaumālie kinautolu. Lotu ‘o kole ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ke ne tokoni‘i koe ke fai ha ngaahi tali loto-mo‘oni ‘i he fakatahá pea fai ho lelei tahá kapau ‘oku ‘i ai ha‘o konga. ‘I ho‘o fai peheé ‘okú ke fakahaa‘i ai kia Sihova mo hono ‘Aló ‘okú ke ‘ofa ‘i he‘ena ‘fanga sipi’ mahu‘ingá.​—Sione 21:15-17.

17. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke ke fakahaa‘i ai ‘okú ke poupou faitōnunga ki he kautaha ‘a Sihová?

17 ‘Oku vavé ni ke toe pē ‘a e kautaha ‘e taha ‘i he māmaní pea ko e kautaha ia ‘oku tataki ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá. Ko ia ngāue faivelenga mo e kautaha ‘a Sihová. Tapua atu ‘a e ‘ofa ta‘efilifilimānako ‘a e ‘Otuá ki he kakaí ‘aki hono fanongonongo ‘a e ongoongo leleí ki he fa‘ahinga kotoa ‘okú ke fetaulaki mo iá. Fa‘ifa‘itaki ki he‘ene ‘ofa ki he māú mo e melinó ‘aki hono pouaki ‘a e fā‘ūtaha ‘i he fakataha‘angá. Pea fanongo ki ho‘o Faiako Ma‘ongo‘ongá ‘aki ‘a e feinga ke ma‘u ‘aonga kakato mei he kātoanga kai fakalaumālie ‘okú ne tokonaki maí. Pea ‘i he taimi ‘e ngata ai ‘a e māmani ‘o Sētané, he‘ikai ke ke manavahē. ‘I hono kehé, te ke tu‘u loto-to‘a mo e fa‘ahinga ‘oku nau tauhi mateaki fakataha mo e kautaha ‘a Sihová.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

^ pal. 5 ‘Okú ke tuipau ‘oku tataki ‘e Sihova ‘ene kautahá ‘i he ‘ahó ni? ‘I he kupú ni, te tau lāulea ki he founga na‘e tataki ai ‘e Sihova ‘a e mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané mo e founga ‘okú ne hokohoko atu ai ke tataki ‘ene kakaí ‘i he ‘aho ní.​

^ pal. 1 LEA MO HONO ‘UHINGA: Ko e kautaha fakae‘univeesi ‘a Sihová ‘oku ‘i ai hono konga fakahēvani mo hono konga ‘i he māmani. ‘I he kupu ko ení, ko e fo‘i lea “kautaha” ‘oku ‘uhinga ia ki hono konga ‘i he māmaní.

^ pal. 52 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Hili ‘a e sio ‘i he ngaahi vitiō mo sio ki he ni‘ihi ‘oku nau ngāue ‘i he ngaahi fonua ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú, ‘oku ue‘i ai ha tuofefine tāimu‘a ke muimui ‘i he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá. ‘Oku faai atu pē ‘o ne a‘usia ‘ene taumu‘a ‘o e ngāue ‘i he feitu‘u pehē.