Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

EDWƐKƐ 42

Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Nwiɔ

Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Nwiɔ

“Nea ɛ nwo nee wɔ ngilehilelɛ ne boɛ dahuu.”1 TIM. 4:16.

EDWƐNE 77 Wienyi Wɔ Awozinli Ewiade Nu

MƆƆ YƐBAZUKOA *

1. Kɛzi yɛkola yɛnwu ye kɛ ɛdoavolɛyɛlɛ gyima ne die menli ngoane ɛ?

ƐDOAVOLƐYƐLƐ gyima ne die menli ngoane! Kɛzi yɛkola yɛnwu ye zɔ ɛ? Mɔɔ Gyisɛse fa mɛla mɔɔ wɔ Mateyu 28:19, 20 amaa la, ɔhanle kɛ: “Bɛhɔ, . . . bɛyɛ menli me ɛdoavolɛma, bɛzɔne bɛ.” Duzu ati a ɛzɔnenlɛ nwo hyia a? Saa yɛbanyia ngoane a kyesɛ bɛsɔne yɛ. Ɔwɔ kɛ awie mɔɔ kulo kɛ bɛsɔne ye la die di kɛ, kɛmɔ Gyisɛse wule na bɛdwazole ye la ati a ɔbahola yeanyia dahuu ngoane a. Ɛhye ati a ɛzoanvolɛ Pita zele ɔ gɔnwo mɔ Kilisienema kɛ: ‘Ɛzɔnenlɛ ɛlɛdie bɛ ngoane kɛkala ɔlua Gyisɛse Kelaese ewudwazo ne azo’ la. (1 Pita 3:21) Ɛhye ati, saa bɛsɔne ɛdoavolɛ fofolɛ bie a, ɔlɛ anyelazo kɛ ɔbanyia dahuu ngoane.

2. Duzu a 2 Timote 4:1, 2 se ɔwɔ kɛ kilehilevolɛma yɛ a?

2 Amaa yɛamaa menli arayɛ ɛdoavolɛma la ɔwɔ kɛ yɛnwu ‘kilehile kpalɛ.’ (Kenga 2 Timote 4:1, 2.) Duzu ati ɔ? Ɔluakɛ Gyisɛse hanle kɛ: “Bɛhɔ, . . . bɛyɛ menli me ɛdoavolɛma . . . bɛhilehile bɛ.” Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle kɛ “kɔ zolɛ” yɛ zɔhane gyima ne “ɔluakɛ saa ɛyɛ ye zɔhane a, ɛbalie ɛ nwo nee bɛdabɛ mɔɔ bɛtie wɔ la ngoane.” Akee ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle kɛ: “Nea . . . wɔ ngilehilelɛ ne boɛ dahuu.” (1 Tim. 4:16) Kɛmɔ yɛkilehile menli kolaa na bɛarayɛ ɛdoavolɛma la ati, ɔwɔ kɛ yɛkola yɛkilehile kpalɛ.

3. Kɛzi bɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ la anwo debie boni a yɛbazuzu nwo wɔ edwɛkɛ ɛhye anu a?

3 Yɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ mgbe dɔɔnwo wɔ ewiade amuala. Noko kɛ mɔɔ yɛnwunle ye wɔ edwɛkɛ mɔɔ limoa la anu la, yɛkulo kɛ yɛboa menli ɛhye mɔ anu dɔɔnwo yɛmaa bɛbayɛ Gyisɛse Kelaese ɛdoavolɛma mɔɔ bɛzɔne bɛ. Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu, yɛbazuzu ninyɛne nnu bieko mɔɔ ɔwɔ kɛ kilehilevolɛ biala yɛ amaa yeaboa Baebolo sukoavo bie yeamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ la anwo.

FA BAEBOLO NE KILEHILE

Maa kilehilevolɛ mɔɔ ɔbɔ mɔdenle la ɛboa wɔ amaa wɔanyia anyuhɔlɛ wɔ kɛzi bɛfa Baebolo ne bɛkilehile la anu (Nea ɛdendɛkpunli 4-6) *

4. Saa kilehilevolɛ bie ɛlɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ a, duzu ati a ɔnle ɔtendɛ dɔɔnwo a? (Eza nea ɔbodwɛkɛ ne.)

4 Yɛ nye die Nyamenle Edwɛkɛ ne mɔɔ yɛkilehile la anwo. Ɔti saa yɛannea boɛ a, bie a yɛlɛka ninyɛne mɔɔ yɛ nye die nwo la anwo edwɛkɛ a, yɛbadendɛ dɔɔnwo. Noko saa awie ɛlɛyɛ Ɛzinzalɛ Arane Debiezukoalɛ, Asafo Baebolo Ɛzukoalɛ anzɛɛ sua nu Baebolo ɛzukoalɛ a, ɔnle kɛ ɔtendɛ dɔɔnwo. Amaa kilehilevolɛ bie ava Baebolo ne ahilehile la, ɔwɔ kɛ ɔkomo ɔ nwo zo na ɔnea boɛ kɛ ɔnrɛhilehile Baebolo ne anu edwɛkɛ anzɛɛ edwɛkɛtile bie mɔɔ ɔze nwolɛ edwɛkɛ la anu somasoma. * (Dwɔn 16:12) Fa Baebolo ne anu nrɛlɛbɛ mɔɔ ɛnee ɛlɛ wɔ mekɛ mɔɔ bɛzɔnenle wɔ la toto mɔɔ ɛlɛ ye kɛkala la anwo nea. Bie a wɔ zɔhane mekɛ ne, mɔlebɛbo Baebolo ngilehilelɛ ne mɔ ala a ɛdele ɔ bo a. (Hib. 6:1) Wɔva ɛvolɛ dɔɔnwo a wɔzukoa ninyɛne mɔɔ ɛze bɛ kɛkala la. Yemɔti mmabɔ mɔdenle kɛ ɛkilehile sukoavo fofolɛ bie debie biala ɛkɛ ne ala.

5. (a) Kɛ mɔɔ 1 Tɛsalonaekama 2:13 kile la, saa yɛ nee yɛ Baebolo sukoavo ɛlɛsukoa debie a, duzu yɛkulo kɛ ɔte ɔ bo a? (b) Kɛ ɔkɛyɛ na yɛamaa sukoavo bie anwosesebɛ yɛamaa yeaha mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo edwɛkɛ yeahile awie mɔ ɛ?

5 Yɛkulo kɛ yɛ sukoavo ne te ɔ bo kɛ mɔɔ ɔlɛsukoa la vi Nyamenle Edwɛkɛ ne anu. (Kenga 1 Tɛsalonaekama 2:13.) Kɛ ɔkɛyɛ na yɛayɛ ɛhye ɛ? Maa sukoavo ne anwosesebɛ maa ɔha mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo edwɛkɛ ɔhile awie mɔ. Kɛ anrɛɛ dahuu ɛbahilehile Baebolo tɛkese bie anu wɔahile sukoavo ne la, maa ɔdaye noko ɔhilehile bie mɔ anu ɔhile wɔ. Boa sukoavo ne maa ɔnwu kɛzi Nyamenle Edwɛkɛ ne fale ɔdaye mumua ne ɔ nwo la. Biza ye kpuya mɔɔ ɔbaboa ye yeamaa yeaha adwenle mɔɔ ɔlɛ ye wɔ ngɛlɛlera ne mɔɔ yegenga la anwo nee kɛzi ɔka ye ɛbɛlabɔlɛ la. (Luku 10:25-28) Kɛ neazo la, biza ye kɛ: “Kɛzi ngɛlɛlera ɛhye ɛboa wɔ ɛmaa wɔnwu Gyihova subane ne mɔ ko ɛ?” “Kɛzi Baebolo nu nɔhalɛ ɛhye bahola aboa wɔ ɛ?” “Kɛzi mɔɔ wɔzukoa kɛkala la ka wɔ ɛ?” (Mrɛ. 20:5) Tɛ ninyɛne dɔɔnwo mɔɔ sukoavo bie ze ye la a hyia a, emomu kɛzi ɔ nye die mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo na ɔfa ɔbɔ ye ɛbɛla la a hyia a.

6. Duzu ati a ɔbayɛ kpalɛ kɛ yɛ nee kilehilevolɛ bie mɔɔ bɔ mɔdenle la bahɔyɛ Baebolo ɛzukoalɛ bie ɛ?

6 Saa ɛkayɛ Baebolo ɛzukoalɛ bie a, asoo ɛ nee nolobɔlɛma mɔɔ ze kilehile kpalɛ la bie mɔ kɔ ɔ? Saa ɛnee bie kɔ a, ɛbahola wɔamaa yeaha kɛzi ɛyɛle Baebolo ɛzukoalɛ ne nee kɛzi ɛvale Baebolo ne ɛhilehile la anwo edwɛkɛ yeahile wɔ. Saa ɛkulo kɛ ɛnwu kilehile kpalɛ a, kyesɛ ɛbɛlɛ ɛ nwo aze. (Fa toto Gyima ne 18:24-26 anwo.) Bɛwie a, biza nolobɔlɛnli ne mɔɔ bɔ mɔdenle la kɛ saa ɔnea a sukoavo ne te nɔhalɛ ne mɔɔ bɛlɛsukoa la abo a. Saa ɛbadu adenle kɛyɛ dapɛne ko nee ɔ nzi a, ɛbahola wɔamaa nolobɔlɛnli zɔhane ayɛ wɔ Baebolo ɛzukoalɛ ne amaa wɔ. Yemɔ bamaa debiezukoalɛ ne adoa zo na yeamaa sukoavo ne anwu ye kɛ nwolɛ hyia. Mmate nganeɛ ɛlɛ kɛ ɔle “wɔ” Baebolo sukoavo ɔti awie gyɛne ɛnrɛhola ɛ nee ye ɛnrɛzukoa. Ɔluakɛ mɔɔ ɛkpondɛ la ala a le kɛ, wɔ sukoavo ne banyia moalɛ kpalɛ amaa yeahola yeanyia anyuhɔlɛ wɔ nɔhalɛ ne mɔɔ ɔlɛsukoa la anu.

FA ANYELIELƐ NEE ANWODOZO KILEHILE

Ka awie mɔ neazo mɔɔ baboa wɔ sukoavo ne yeamaa yeanwu kɛzi ɔbava Baebolo ngyinlazo yeali gyima wɔ ye ɛbɛlabɔlɛ nu la kile ye (Nea ɛdendɛkpunli 7-9) *

7. Duzu a baboa sukoavo bie yeamaa ɔ nye alie mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo a?

7 Ɔwɔ kɛ sukoavo ne nwu ye kɛ ɛ nye die Baebolo ne anu nɔhalɛ ne mɔɔ wɔzukoa la anwo yɛɛ ɛdie ɛdi. (1 Tɛs. 1:5) Ɛhye bamaa ɔdaye noko ɔ nye alie mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo kpalɛ. Ɛbahola wɔaha kɛzi Baebolo ne ɛboa ɛdawɔ mumua ne la wɔahile ye. Yemɔ bamaa yeanwu ye kɛ adehilelɛ kpalɛ wɔ Baebolo ne anu mɔɔ bahola aboa ɔdaye noko a.

8. Duzu bieko a ɛbahola wɔayɛ wɔaboa wɔ Baebolo sukoavo a, na duzu ati ɔ?

8 Saa bɛlɛsukoa debie a, ka mediema mɔɔ bɛyiale ye ngyegyelɛ ne bie na bɛholale bɛgyinlanle ɔ nloa la anwo edwɛkɛ kile ye. Ɛbahola ɛ nee adiema bie mɔɔ wɔ asafo ne anu mɔɔ ye neazo ne baboa sukoavo ne la ahɔ ye ɛkɛ. Anzɛɛ ɛbahola wɔaha anwubielɛ mɔɔ ka ahonle mɔɔ wɔ edwɛkɛ, “Baebolo Ne Kakyi Sonla” mɔɔ wɔ jw.org * azo la bie anwo edwɛkɛ wɔahile ye. Edwɛkɛ nee vidio ɛhye mɔ baboa wɔ sukoavo ne yeamaa yeanwu kɛzi Baebolo ngyinlazo baboa ye yeamaa yeayɛ nzenzaleɛ wɔ ye ɛbɛlabɔlɛ nu la.

9. Kɛ ɔkɛyɛ na wɔamaa sukoavo bie anwosesebɛ wɔamaa yeaha mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo edwɛkɛ yeahile ye mbusuafoɔ nee ɔ gɔnwo mɔ ɛ?

9 Saa sukoavo ne ɛgya a, asoo bɛ nee ɔ hu anzɛɛ ɔ ye noko ɛlɛsukoa debie ɔ? Saa bɛ nee ye ɛnzukoa a, bɛvɛlɛ ye bɛmaa ɔrazukoa bie. Maa wɔ sukoavo ne anwosesebɛ kɛ ɔha mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo edwɛkɛ ɔhile ye mbusuafoɔ nee ɔ gɔnwo mɔ. (Dwɔn 1:40-45) Kɛzi ɛbayɛ ye ɛ? Ɛbahola wɔabiza ye kɛ: “Kɛzi ɛbahilehile nɔhalɛ edwɛkɛ ɛhye anu wɔahile wɔ mbusuafoɔ ɛ?” anzɛɛ “Ngɛlɛlera boni a ɛbagyinla zo wɔahilehile ɛhye anu wɔahile ɛ gɔnwo bie a?” Saa ɛyɛ ye zɔhane a ɛbaboa sukoavo ne wɔamaa ɔdaye noko yeayɛ kilehilevolɛ. Akee saa sukoavo ne fɛta a ɔbahola yeahɔ daselɛlilɛ kɛ nolobɔlɛnli mɔɔ bɛtɛsɔnenle ye. Ɛbahola wɔabiza sukoavo ne saa ɔze awie gyɛne mɔɔ ɔkulo kɛ ɔsukoa Baebolo ne a. Saa ɔze awie a, kɔ ahenle ne ɛkɛ ndɛndɛ na ɛ nee ye ɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ nwo ngyehyɛleɛ. Ye Kɛzi Bɛyɛ Baebolo Ɛzukoalɛ Ɛ? * vidio ne kile ye.

MAA SUKOAVO NE ANWOSESEBƐ KƐ ƆKPONDƐ AGƆNWOLƐMA WƆ ASAFO NE ANU

Maa sukoavo ne anwosesebɛ maa ɔva asafo ne anu amra agɔnwolɛ (Nea ɛdendɛkpunli 10-11) *

10. Kɛ ɔkɛyɛ na kilehilevolɛ bie azukoa Pɔɔlo neazo ne mɔɔ wɔ 1 Tɛsalonaekama 2:7, 8 la ɛ?

10 Ɔwɔ kɛ kilehilevolɛma kulo bɛ sukoavoma edwɛkɛ kpalɛ. Nwu bɛ kɛ bɛbahola bɛara asafo ne anu kenle bie. (Kenga 1 Tɛsalonaekama 2:7, 8.) Ɔnla aze kɛ bɛbagyakyi bɛ gɔnwo mɔ mɔɔ wɔ ewiade ne anu la anzi ɛlilɛ na bɛayɛ nzenzaleɛ mɔɔ hyia la kɛ bɛsonle Gyihova. Ɔwɔ kɛ yɛboa bɛ yɛmaa bɛnyia agɔnwolɛma kpalɛ wɔ asafo ne anu. Nyia mekɛ maa wɔ sukoavo ne wɔ mekɛ mɔɔ bɛlɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ la nee mekɛ gyɛne nu fa kile kɛ ɛle ɔ gɔnwo. Saa kenle mɔɔ bɛfa bɛazukoa debie la ɛtɛdwule na ɛfɛlɛ ye, ɛtɛse ye, anzɛɛ ɛfa mekɛ ekyi ɛkɔkpɔla ye a, ɔbamaa yeanwu ye kɛ ɛdwenle ɔ nwo kpalɛ.

11. Duzu a yɛkulo kɛ yɛ sukoavoma nyia ye wɔ asafo ne anu a, na duzu ati ɔ?

11 Bɛbu ɛrɛlɛ bie kɛ: “Saa bɛwo kakula a, namule ne azo amra amuala a boa maa bɛtete ye a.” Ɔti yɛbahola yɛaha kɛ: “Asafo ne anu amra amuala a boa maa awie yɛ ɛdoavolɛ a.” Ɛhye ati a Baebolo kilehilevolɛma mɔɔ bɔ mɔdenle la fa bɛ sukoavoma kile awie mɔ mɔɔ wɔ asafo ne anu mɔɔ bɛ neazo ne bahola aboa bɛ la. Akee sukoavoma ne nee Nyamenle menli mɔɔ bahola aboa bɛ wɔ sunsum nu nee nganeɛdelɛ nu la kola fa agɔnwolɛ. Yɛkulo kɛ sukoavo biala te nganeɛ kɛ ɔboka asafo ne nee yɛ sunsum nu abusua ne anwo. Yɛkulo kɛ ɔbikye yɛ mediema Kilisienema mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ la. Yemɔ ɛnrɛmaa ɔnrɛyɛ se kɛ ɔbahwe ɔ nwo yeavi menli mɔɔ bɛmboa ye bɛmmaa ɔngulo Gyihova la anwo. (Mrɛ. 13:20) Saa agɔnwolɛma mɔɔ ɛnee ɔ nee bɛ tu la kpo ye a, ɔze kɛ ɔbanyia agɔnwolɛma kpalɛ wɔ Gyihova ahyehyɛdeɛ ne anu.​—Maake 10:29, 30; 1 Pita 4:4.

TA KA BƐNWOZOYILALƐ NEE ƐZƆNENLƐ NWO EDWƐKƐ

Ngyikyingyikyi, Baebolo sukoavo mɔɔ ɔ nye ɛbolo la bahola afɛta amaa ɛzɔnenlɛ! (Nea ɛdendɛkpunli 12-13)

12. Duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛka bɛnwozoyilalɛ nee ɛzɔnenlɛ nwo edwɛkɛ yɛkile yɛ sukoavo ne a?

12 Ka bɛnwozoyilalɛ nee ɛzɔnenlɛ nwo edwɛkɛ wienyi kile ye. Ɔluakɛ yɛ bodane mɔɔ ɔti yɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ la a le kɛ yɛboa awie yɛamaa yeayɛ ɛdoavolɛ mɔɔ bɛzɔne ye. Saa yɛ nee sukoavo bie sukoa debie wɔ siane ekyi anu na ɔbɔ ɔ bo kɛ ɔba debiezukoalɛ a, ɔwɔ kɛ yɛmaa ɔte ɔ bo kɛ yɛkulo kɛ yɛboa ye yɛmaa ɔbayɛ Gyihova Dasevolɛ.

13. Duzu a ɔwɔ kɛ sukoavo bie yɛ na bɛazɔne ye a?

13 Ngyikyingyikyi, Baebolo sukoavo mɔɔ ɔ nye ɛbolo la bahola afɛta amaa ɛzɔnenlɛ! Mɔɔ limoa, sukoavo ne banwu Gyihova na yeahulo ye na yeanyia diedi wɔ Ye nu. (Dwɔn 3:16; 17:3) Eza ɔ nee Gyihova nee asafo ne anu amra banyia agɔnwolɛvalɛ. (Hib. 10:24, 25; Gye. 4:8) Akee sukoavo ne gyakyi ɛbɛlatane ɛbɔlɛ na ɔnu ɔ nwo wɔ ye ɛtane ne mɔ anwo. (Gyi. 3:19) Eza diedi mɔɔ yenyia ye la maa ɔka nɔhalɛ ne anwo edwɛkɛ ɔkile awie mɔ. (2 Kɔl. 4:13) Akee ɔyila ɔ nwo zo ɔmaa Gyihova na ɔmaa bɛsɔne ye. (1 Pita 3:21; 4:2) Na nea kɛzi awie biala anye die wɔ zɔhane kenle ne a! Saa sukoavo ne yɛ ninyɛne mɔɔ bamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ a, kɔ zo kanvo ye na maa ye anwosesebɛ kɛ ɔdoa zolɛ.

ƆYƐ A NEA KƐZI SUKOAVO NE ƐLƐNYIA ANYUHƆLƐ LA

14. Kɛ ɔkɛyɛ na kilehilevolɛ bie anwu kɛzi sukoavo bie ɛlɛnyia anyuhɔlɛ la ɛ?

14 Saa yɛlɛboa sukoavo bie yeamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ a, ɔwɔ kɛ yɛsi abotane. Noko saa yɛ nee ye sukoa kɔdwu ɛleka bie a, ɔwɔ kɛ yɛnea saa ɔlɛ ɛhulolɛ kɛ ɔbazonle Gyihova Nyamenle a. Ɛnwu sɛkɛlɛneɛ mɔɔ kile kɛ sukoavo ne ɛlɛbɔ mɔdenle kɛ ɔbali Gyisɛse mɛla ne mɔ azo ɔ? Anzɛɛ Baebolo ne anu edwɛkɛ mɔɔ ɔkulo kɛ ɔnwu ye la ala ati a ɔkulo kɛ ɛ nee ye sukoa a?

15. Ninyɛne boni mɔ a bamaa kilehilevolɛ bie anwu kɛ sukoavo bie ɛlɛnyia anyuhɔlɛ a?

15 Ta nea kɛzi sukoavo ne ɛlɛnyia anyuhɔlɛ la. Kɛ neazo la, asoo ɔka kɛzi ɔkulo Gyihova la anwo edwɛkɛ ɔ? Asoo ɔyɛ asɔne ɔ? (Edw. 116:1, 2) Ɔ nye die Baebolo ne ɛgengalɛ nwo ɔ? (Edw. 119:97) Ɔba debiezukoalɛ dahuu ɔ? (Edw. 22:22) Asoo ye ɛbɛlabɔlɛ kile kɛ ɔlɛfa mɔɔ ɔsukoa la yeayɛ gyima ɔ? (Edw. 119:112) Yebɔ ɔ bo ɔlɛka mɔɔ ɔsukoa la anwo edwɛkɛ yeahile ye mbusuafoɔ nee ɔ gɔnwo mɔ ɔ? (Edw. 9:1) Mɔɔ hyia kpalɛ la, asoo sukoavo ne kulo kɛ ɔyɛ Gyihova Dasevolɛ ɔ? (Edw. 40:8) Saa sukoavo ne ɛnnyia anyuhɔlɛ wɔ ninyɛne ɛhye mɔ anu a, bɔ mɔdenle kɛ ɛbanwu deɛmɔti yera ye zɔ la na fi ɛlɔlɛ nu ɛ nee ye ɛzuzu edwɛkɛ ne anwo wienyi. *

16. Duzu a bahile kɛ ɔwɔ kɛ ɛgyakyi Baebolo ɛzukoalɛ bie ɛyɛlɛ a?

16 Ɔyɛ a nea saa ɔwɔ kɛ ɛtoa Baebolo ɛzukoalɛ bie ɛyɛlɛ zo a. Biza ɛ nwo kɛ: ‘Sukoavo ne ɛnziezie ɔ nwo ɛmmaa debiezukoalɛ ne ɔ? Ɔ nye ɛnlie nwolɛ kɛ ɔbara debiezukoalɛ ɔ? Ɔtɛdɛ subane ɛtane bie mɔ ɔ? Ɔtɛbɔ adalɛ ɛzonlenlɛ bie anu ɔ?’ Saa ɛbua kɛ ɛhɛe na ɛkɔ zo ɛ nee sonla zɛhae sukoa a, ɔbayɛ kɛ ɛkulo kɛ ɛkile awie azule ɛbialɛ wɔ mekɛ mɔɔ ɔngulo kɛ ɔ nwo doa la! Saa sukoavo ne anye ɛnlie mɔɔ ɔlɛsukoa la anwo kpalɛ yɛɛ ɔnlɛ ɛhulolɛ kɛ ɔbayɛ nzenzaleɛ a, duzu ati a ɔwɔ kɛ ɛtoa zo ɛ nee ye sukoa a?

17. Kɛ mɔɔ 1 Timote 4:16 kile la, duzu a ɔwɔ kɛ Baebolo kilehilevolɛma kɔsɔɔti yɛ a?

17 Yɛfa ɛdoavolɛyɛlɛ gyima ne anyebolo zo yɛɛ yɛkulo kɛ yɛboa yɛ Baebolo sukoavoma yɛmaa bɛfɛta ɛzɔnenlɛ. Ɛhye ati a yɛfa Baebolo mumua ne yɛkilehile la, yɛɛ yɛbava anyelielɛ yɛahilehile yɛamaa bɛanwu ye kɛ yɛdie edwɛkɛ ne yɛdi. Yɛbamaa sukoavo ne anwosesebɛ kɛ ɔva asafo ne anu amra agɔnwolɛ. Yɛbada yɛaha bɛnwozoyilalɛ nee ɛzɔnenlɛ nwo edwɛkɛ na yɛanlea anyuhɔlɛ mɔɔ sukoavo ne ɛlɛnyia la. (Nea ɛlɛka, “ Mɔɔ Ɔwɔ Kɛ Kilehilevolɛma Yɛ Na Sukoavoma Afɛta Ɛzɔnenlɛ La” mɔɔ wɔ mukelɛ 13 la.) Yɛ nye die kɛ yɛlɛyɛ ngoanelielɛ gyima ɛhye bie la! Bɛmaa yɛbɔ mɔdenle biala yɛboa Baebolo sukoavoma yɛmaa bɛfɛta ɛzɔnenlɛ.

EDWƐNE 79 Kilehile Bɛ Maa Bɛgyinla Kpundii

^ ɛden. 5 Saa yɛ nee menli ɛlɛsukoa Baebolo ne a, yɛnyia nwolɛ adenle yɛboa bɛ yɛmaa bɛsukoa kɛ bɛbadwenle, bɛade nganeɛ na bɛayɛ bɛ ninyɛne kɛ mɔɔ Gyihova kpondɛ la. Edwɛkɛ ɛhye bahilehile kɛzi yɛbanyia anyuhɔlɛ wɔ yɛ ngilehilelɛ nu la anu dɔɔnwo.

^ ɛden. 4 Nea edwɛkɛ, “Saa Ɛlɛyɛ Baebolo Ɛzukoalɛ A Koati Ninyɛne Ɛhye Mɔ” mɔɔ wɔ September 2016 Yɛ Ɛbɛlabɔlɛ Nee Yɛ Ɛzonlenlɛ Nyianu Buluku ne anu la.

^ ɛden. 8 Kɔ YƐ NWO EDWƐKƐ > ANWUBIELƐ NGAKYILE.

^ ɛden. 9JW Library® azo, kɔ MEDIA > OUR MEETINGS AND MINISTRY > TOOLS FOR THE MINISTRY.

^ ɛden. 15 Nea edwɛkɛ, “Gyihova Anwo Ɛlɔlɛ Nee Anyezɔlɛ Bamaa Wɔazɔne” nee “Wɔziezie Ɛ Nwo Kɛ Ɛmaa Bɛazɔne Wɔ Ɔ?” mɔɔ wɔ March 2020 Ɛzinzalɛ Arane ne anu la.

^ ɛden. 77 NVONINLI NWO EDWƐKƐ: Mɔɔ bɛyɛle Baebolo ɛzukoalɛ bie bɛwiele la, adiema raalɛ ko mɔɔ bɔ mɔdenle la ɛlɛmaa ahenle mɔɔ yɛle debiezukoalɛ ne la anwu kɛ saa ɔ nee awie ɛlɛsukoa debie a, ɔnle kɛ ɔtendɛ dɔɔnwo.

^ ɛden. 79 NVONINLI NWO EDWƐKƐ: Mekɛ mɔɔ bɛlɛsukoa debie la, sukoavo ne nwunle kɛzi ɔbayɛ yelɛ kpalɛ la. Nzinlii, ɔhanle mɔɔ yezukoa la anwo edwɛkɛ ɔhilele ɔ hu.

^ ɛden. 81 NVONINLI NWO EDWƐKƐ: Baebolo sukoavo ne nee ɔ hu ɛhɔ ɔ gɔnwo bie mɔɔ ɔnyianle ye wɔ asafo ne anu la sua nu.