Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 45

Ki mannyer pour ed lezot pour obei lord Kris?

Ki mannyer pour ed lezot pour obei lord Kris?

“Alor, al kot bann dimoun dan tou nasyon e fer zot vin mon disip . . . , ansenny zot pour obei tou sa ki mon’n donn zot lord pour fer.”​—MAT. 28:19, 20.

KANTIK 89 Beni, si ou ekoute

SA KI NOU POU ETIDYE *

1. Dapre Matye 28:18-20, ki lord Zezi ti donnen?

APRE ki Zezi ti’n resisite, i ti aparet avek son bann disip ki ti’n rasanble Galile. I ti annan en keksoz enportan pour dir zot. Ki sa keksoz? Son parol i dan Matye 28:18-20.​—Lir.

2. Ki kestyon nou pou diskite?

2 Sa lord ki Zezi ti donnen pour fer disip i osi aplik pour tou bann serviter Bondye ozordi. Alor, annou diskit lo trwa kestyon ki annan pour fer avek sa responsabilite ki Zezi in donn nou. Premyerman, apard ki ansenny bann nouvo disip sa ki Bondye i ekspekte nou fer, ki nou devret fer? Dezyenmman, ki mannyer tou proklanmater dan kongregasyon i kapab ed en etidyan Labib progrese? Trwazyenmman, ki mannyer nou kapab ed nou bann frer ek ser ki’n aret anons sa bon nouvel, pour zot rekonmans fer disip ankor?

ANSENNY ZOT POUR OBEI LORD ZEZI

3. Ki lenstriksyon Zezi ti donnen?

3 Bann lenstriksyon ki Zezi ti donnen i kler. Nou devret ansenny dimoun bann keksoz ki Zezi in donn lord pour ansennyen. Par kont, nou pa devret oubliy en detay enportan. Zezi pa ti dir: ‘Ansenny zot tou sa ki mon’n donn zot lord pour fer.’ O kontrer, i ti dir: Ansenny zot “pour obei tou sa ki mon’n donn zot lord pour fer.” Pour obei lenstriksyon Zezi, nou bezwen ansenny nou etidyan Labib sa ki i pou fer e nou osi bezwen montre li ki mannyer pour fer li. (Akt 8:31) Akoz nou bezwen fer sa?

4. Ki mannyer nou kapab ansenny en dimoun pour obei lord Zezi? Donn en legzanp.

4 Ki mannyer nou kapab ansenny en dimoun pour obei lord Zezi? Sa legzanp ki swiv i kapab ed nou pour konpran ki nou bezwen fer. Ki mannyer en dimoun ki montre dray i ansenny son zelev pour obei lalwa trafik? Premyerman avan al lo semen, sa dimoun ki montre dray i ansenny sa zelev bann lalwa ki i bezwen obei lo semen. Par kont, pour montre sa etidyan ki mannyer pour obei sa bann lalwa, i bezwen fer en lot keksoz. I bezwen al avek sa zelev lo semen e donn li konsey anmezir ki sa etidyan pe dray e pe esey aplik sa ki i’n aprann. Ki nou kapab aprann avek sa legzanp?

5. (a) Dapre Zan 14:15 ek 1 Zan 2:3, ki nou bezwen ansenny nou bann etidyan Labib pour fer? (b) Ki nou kapab fer pour ed nou etidyan?

5 Ler nou etidye Labib avek lezot, nou ansenny zot sa ki Bondye i ekspekte avek nou. Me nou devret fer plis ki sa. Nou devret ansenny nou bann etidyan Labib pour aplik sa ki zot in aprann, dan zot lavi toulezour. (Lir Zan 14:15; 1 Zan 2:3.) Atraver nou legzanp, nou kapab montre nou bann etidyan ki mannyer zot kapab aplik sa bann laverite ki zot pe aprann dan Labib ler zot kot lekol, kot travay oubyen dan bann moman detant. Nou kapab rakont zot en keksoz ki’n deza arive avek nou pour montre zot ki mannyer ler nou’n aplik bann konsey Labib sa in protez nou kont danze oubyen ki mannyer in ed nou fer en bon desizyon. Ler nou avek nou etidyan, nou kapab priye e demann Zeova pour ed li avek Son lespri sen.​—Zan 16:13.

6. Kwa ki enplike ler nou pe ansenny lezot pour obei lord Zezi?

6 Kwa ki enplike ler nou pe ansenny lezot pour obei lord Zezi? Nou bezwen ed nou etidyan pour devlop sa dezir pour fer disip. Serten etidyan i per pour anons sa bon nouvel. Alor, nou bezwen annan pasyans anmezir nou pe ed zot pour konpran pli byen bann laverite ki dan Labib pour ki zot kapab devlop en lafwa for. Koumsa, zot leker pou ganny touse e sa pou pous zot pour anons sa bon nouvel. Ki nou kapab fer pour ed nou etidyan pour devlop sa dezir pour anons sa bon nouvel avek lezot?

7. Ki nou kapab fer pour ed nou etidyan pour devlop sa dezir pour anons sa bon nouvel avek lezot?

7 Nou kapab demann nou etidyan Labib sa bann kestyon swivan: “Ki mannyer ou lavi in amelyore ler ou’n fer sa ki Labib i dir? Eski ou krwar ki lezot i bezwen tann sa mesaz? Ki ou kapab fer pour ed zot?” (Prov. 3:27; Mat. 9:37, 38) Montre ou etidyan bann trak ki form parti nou Zouti predikasyon e les li swazir enn ki i krwar son bann fanmir, zanmi oubyen koleg travay ti pou kontan lir. Donn sa etidyan plizyer sa bann trak. Montre li ki mannyer i pou ofer byen sa bann trak. Byensir, ler nou etidyan i vin en proklanmater ki pa ankor batize, nou bezwen akonpanny li dan predikasyon pour ed li.​—Ekle. 4:9, 10; Lik 6:40.

LAFASON KI KONGREGASYON I KAPAB ED BANN ETIDYAN LABIB POUR PROGRESE

8. Akoz i enportan pour nou etidyan devlop plis lanmour pour Bondye e pour son prosen? (Vwar bwat “ Ki mannyer nou kapab ed nou bann etidyan Labib pour kontan Bondye plis?”)

8 Gard antet ki Zezi ti dir nou ansenny lezot pour “obei tou” sa ki i’n donn lord pour fer. Sa i enkli sa de komannman pli enportan, setadir pour kontan Bondye e pour kontan nou prosen. (Mat. 22:37-39) Me ki sa de komannman i annan pour fer avek sa travay predikasyon? Nou lanmour pour Bondye ek nou prosen pour motiv nou pour anons sa bon nouvel. Byensir, nou kapab konpran si serten etidyan Labib i per pour anons sa bon nouvel. Me nou kapab asir bann etidyan ki santi koumsa ki Zeova i kapab ed zot pour ptitapti sirmont lafreyer pour zonm. (Ps. 18:1-3; Prov. 29:25) Sa bwat ki vin avek sa lartik i montre diferan keksoz ki nou kapab fer pour ed nou etidyan Labib pour kontinyen devlop plis lanmour pour Bondye. Apard sa bann keksoz, ki kongregasyon i kapab fer pour ed bann etidyan demontre plis lanmour?

9. Dan legzanp sa zelev ki pe aprann dray, dan ki fason sa zelev i aprann bann bon leson?

9 Annou vwar ankor legzanp sa zelev ki pe aprann dray. Ler i pe dray avek son enstrikter, ki mannyer sa zelev pe aprann? Par ekout son enstrikter e obzerv bann lezot drayver. Par egzanp, sa enstrikter i kapab montre li en drayver ki zantiman les en lot loto pas devan li dan trafik. Oubyen enstrikter i kapab montre li en drayver ki dim son lalimyer pour pa kas lizye lezot drayver. Sa bann legzanp i ansenny sa zelev bann bon leson ki i kapab aplike ler i pe dray.

10. Kwa ki pou ed en etidyan Labib progrese spirityelman?

10 Pareyman, en etidyan Labib ki konmans servi Zeova pa zis aprann avek son ansenyan me osi avek bon legzanp lezot serviter Zeova. Alor, kwa ki pou ed bann etidyan Labib progrese spirityelman? Zot bezwen asiste renyon. Akoz? Sa ki zot tande dan bann renyon pou ed zot aprann plis, ranforsi zot lafwa e pou fer zot kontan Bondye plis ankor. (Akt 15:30-32) Osi, ler sa etidyan i vin renyon, sa ansenyan i kapab entrodwi li avek bann frer ek ser ki pe pas dan bann sityasyon en pe parey pour li. Sa etidyan pou vwar legzanp bann frer ek ser ki pe demontre lanmour dan kongregasyon. Annou vwar serten legzanp.

11. Ki legzanp en etidyan Labib i kapab vwar dan kongregasyon e ki lefe sa i kapab annan lo sa etidyan?

11 Kot Lasal Rwayonm, en madanm ki pe etidye Labib e ki en paran tousel, i vwar en ser ki dan en sityasyon en pe parey pour li. Legzanp sa ser ki fer bokou zefor pour vin renyon avek son bann zanfan, i tous leker sa etidyan. En msye ki pe etidye Labib e ki pe esey aret fimen i aprann konn en frer ki’n reisi aret fimen. Sa frer i dir sa etidyan ki mannyer son lanmour pour Zeova ti motiv li pour obei komannman Bondye. (2 Kor. 7:1; Fili. 4:13) Apre ki sa frer in rakont sa etidyan ki mannyer in reisi aret fimen, sa frer i dir, “Ou kapab aret fimen ou osi.” Sa i ankouraz sa etidyan e i reasir li, ki li osi i kapab aret fimen. En fiy ki pe etidye Labib i vwar en zenn ser ki zwaye konman en Temwen Zeova. Ler sa etidyan Labib i vwar sa lazwa ki sa zenn ser i annan, sa i fer li anvi konnen kwa ki fer sa ser paret toultan zwaye.

12. Akoz nou kapab dir ki tou dimoun dan kongregasyon i kapab ed bann etidyan Labib?

12 Ler bann etidyan Labib i aprann konn diferan frer ek ser fidel, zot aprann ki savedir obei lord Zezi pour kontan Bondye e osi nou prosen. (Zan 13:35; 1 Tim. 4:12) Parey in ganny mansyonnen pli boner, en etidyan Labib i kapab aprann avek bann proklanmater ki fer fas avek bann difikilte ki parey pour li. Atraver bann legzanp parey, sa etidyan i aprann ki i kapab fer bann sanzman neseser pour vin en disip Kris. (Det. 30:11) Tou dimoun dan kongregasyon i kapab ed sa etidyan Labib pour progrese spirityelman. (Mat. 5:16) Me ki ou, ou pe fer pour ankouraz bann etidyan Labib ki vin renyon?

ED BANN INAKTIF POUR REKONMANS ANONS SA BON NOUVEL

13-14. Ki mannyer Zezi ti tret son bann zapot ler zot ti dekouraze?

13 Nou anvi ed nou bann frer ek ser inaktif rekonmans anons sa bon nouvel e fer disip. Lafason ki Zezi ti tret son bann zapot ki ti dekouraze, i montre nou sa ki nou kapab fer ozordi.

14 Zis avan Zezi ti mor, son bann zapot “ti abandonn li e sove.” (Mark 14:50; Zan 16:32) Ki mannyer Zezi ti tret son bann zapot ler zot ti dekouraze? Pa bokou letan apre ki Zezi ti’n resisite, i ti dir son bann disip: “Pa bezwen per! Al dir mon bann frer [ki mon’n resisite].” (Mat. 28:10a) Zezi pa ti abandonn son bann zapot. Menm si zot ti abandonn li, i ti kontinyen apel zot “mon bann frer.” Parey Zeova, Zezi ti pran pitye pour zot e pardonn zot.​—2 Rwa. 13:23.

15. Ki mannyer nou santi anver bann frer ek ser ki’n aret anons sa bon nouvel?

15 Parey Zezi, nou osi nou vreman enterese avek bann ki’n aret anons sa bon nouvel. Zot nou bann frer ek ser e nou kontan zot! Nou ankor rapel tou sa ki sa bann frer ek ser in fer pour Zeova. Serten parmi zot in fer sa travay pour plizyer lannen. (Ebr. 6:10) Nou vreman mank zot! (Lik 15:4-7) Parey Zezi, dan ki fason nou kapab montre ki nou enterese avek zot?

16. Ki mannyer nou kapab montre ki nou enterese avek bann frer ek ser inaktif?

16 Zantiman envit zot pour vin renyon. En fason ki Zezi ti ankouraz son bann zapot ler zot ti dekouraze i par envit zot pour zwenn li Galile. (Mat. 28:10b; 1 Kor. 15:6) Ozordi osi nou kapab ankouraz bann inaktif pour vin renyon. Nou realize ki petet nou pou bezwen envit zot plizyer fwa avan ki zot vini. San dout, Zezi ti kontan ki son bann disip ti aksepte son lenvitasyon.​—Konpar Matye 28:16 ek Lik 15:6.

17. Ki nou devret fer ler en inaktif i vin renyon?

17 Akeyir zot byen. Ler Zezi ti zwenn son bann disip, i ti fer zot santi zot alez. Dan plas esper zot vin kot li, i ti al kot zot e koz avek zot. (Mat. 28:18) Ki nou pou fer ler en inaktif i vin kot Lasal Rwayonm? Nou devret al ver li e akeyir li byen. O konmansman nou kapab mazinen ki nou pa pou konnen ki pour dir. Me san anbaras li, nou kapab senpleman dir ki nou kontan pour vwar li.

18. Ki mannyer nou kapab ankouraz bann ki inaktif?

18 Ankouraz zot. I kapab ki bann disip Zezi ti mazinen ki zot pa ti pou kapab anons sa bon nouvel partou lo later. Zezi ti ankouraz zot par dir: “Mon avek zot tou le zour.” (Mat. 28:20) Ki lefe sa ti annan lo son bann disip? Pa bokou letan apre sa, zot ti byen okipe pe “ansenny e anons sa bon nouvel.” (Akt 5:42) Bann frer ek ser inaktif i osi bezwen lankourazman. I kapab ki zot per pour rekonmans anons sa bon nouvel. Nou kapab reasir zot e dir zot ki zot pa pou bezwen fer sa travay zot tousel. Ler zot pare, nou kapab al avek zot dan predikasyon. Nou kapab asire ki zot pou apresye nou led ler zot rekonmans anons sa bon nouvel. Ler nou montre bann ki inaktif ki nou vwar zot konman nou bann frer ek ser, sa i kapab ed zot pour rekonmans anons sa bon nouvel. Sa pou fer tou dimoun dan kongregasyon vreman kontan.

NOU ANVI FINI SA TRAVAY KI ZEZI IN DONN NOU

19. Kwa ki nou vreman anvi fer e akoz?

19 Nou bezwen kontinyen anons sa bon nouvel e fer disip ziska lafen sa lemonn. (Mat. 28:20; vwar Leksplikasyon bann mo, “Konklizyon sa lemonn, lafen sa lemonn.”) Ziska sa i arive, eski nou pou kapab kontinyen fer sa travay? Nou determinen pour fer li! Nou kontan pour donn nou letan, nou lenerzi ek nou resours pour rod bann ki annan “sa bon kondisyon leker pour ganny lavi eternel.” (Akt 13:48) Ler nou fer sa, nou pe swiv legzanp Zezi, ki ti dir: “Mon manze se pour fer lavolonte sa enn ki’n anvoy mwan e pour fini son travay.” (Zan 4:34; 17:4) Nou osi nou vreman anvi fer sa. Nou anvi fini sa travay ki Zezi in donn nou pour fer. (Zan 20:21) Nou anvi ki lezot, enkli bann inaktif, i andire e fini sa travay ansanm avek nou.​—Mat. 24:13.

20. Dapre Filipyen 4:13, akoz nou kapab fer sa travay ki Zezi in donn nou lord pour fer?

20 Nou rekonnet ki i pa fasil pour fer sa ki Zezi in donn nou lord pour fer. Par kont, nou pa pe fer sa travay nou tousel. Zezi ti promet ki i pou avek nou. Ler nou fer disip, nou “travay ansanm avek Bondye” e “avek Kris.” (1 Kor. 3:9; 2 Kor. 2:17) Alor, nou kapab fer li. I en privilez e nou vreman kontan pour fer disip e ed lezot pour fer parey nou!​—Lir Filipyen 4:13.

KANTIK 79 Ansenny zot pour ki zot reste ferm

^ par. 5 Zezi ti dir son bann disip ansenny lezot dimoun pour obei tou sa ki i’n donn zot lord pour fer. Dan sa lartik, nou pou vwar ki mannyer nou kapab swiv lord Zezi. En parti sa lenformasyon i sorti dan en lartik ki ti ganny pibliye dan Latour Veyer le 1 Zilyet 2004, paz 25-30.

^ par. 66 LEKSPLIKASYON PORTRE: En ser ki pe kondwir en letid Labib i eksplik son etidyan ki i bezwen fer pour kontan Bondye plis. Pli tar, sa etidyan i aplik sa trwa sizesyon ki son ansenyan in donn li.