Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 45

Okuntu Wakarhabala Abandi Bakenge Amarhegeko ma Kristu

Okuntu Wakarhabala Abandi Bakenge Amarhegeko ma Kristu

“Mugende, mujire abanafunzi . . . , mubayigirize okukenga ebintu byoshi nabarhegekere.”​—MT. 28:19, 20.

WIMBO 89 Sikiliza, Tii, Upate Baraka

OKU BUGEKE *

1. Nk’oku olwandiko lwa Matayo 28:18-20 luderhere, rhegeko lihe Yesu alihere abanafunzi bage?

YESU amalire kufuka, achibonekeza oku banafunzi bage balichigushire omu Galilaya. Aligwerhe echintu ch’akamaro ch’okubabwira. Chaliri chintu chihe? Ebinwa byage bibonekene omu Matayo 28:18-20.​—Osome.

2. Bibazo bihe rhwaganira ko?

2 Zene, buli mukozi wa Mungu ali akenga elyola rhegeko lya Yesu ly’okujira abanafunzi. Rhujage rhwaganira ku bibazo bisharhu bilolere akola kasi Yesu arhuhaga. Ech’oburhanzi, olekere okuyigiriza abanafunzi ba Yesu ebi Mungu alonzeze rhukole, bichi bindi rhukwanene kujira? Echa kabiri, nka gurhe abahubiri boshi omu chibaga bakarhabala omu kugwasa abanafunzi boshi be Biblia bajire amaja-mbere m’ekiroho? Echa kasharhu, nka gurhe rhwakarhabala bene-berhu na bali-berhu baholere nabo bashube hwanza kukola kw’akola kasi k’okujira abanafunzi?

OBAYIGIRIZE KUKENGA AMARHEGEKO MA KRISTU

3. Mahano mahe mali wazi Yesu alihebere omu rhegeko lyage?

3 Amarhegeko ma Yesu mali wazi. Rhukwanene okuyigiriza abantu ebintu Yesu arhurhegekere. Aliko rhurhakwanene kusuzagura ewazo liliho ly’akamaro. Yesu arhaderhaga ntya: ‘Mubayigirize byoshi nabarhegekere.’ Aliko aderha ntya: Mubayigirize kukenga byoshi nabarhegekere.” Omu kukolesa elyola hano ligwerhe echi limalire amango rhuli rhwayigiriza abanafunzi be Biblia, rhurhakwanene kubayigiriza konyine, s’aliko rhukwanene kubayigiriza gurhe bakakolesa ebi balibayiga. (Mdo. 8:31) Bulagurhe rhukwanene kujira ntyo?

4. Okukenga erhegeko k’okuderha gurhe? Lerha omufano.

4 “Okukenga” erhegeko, kuli kukola nk’okuliderhere. Omu kumenya nka gurhe rhwakayigiriza omuntu kukenga ebi Yesu arhurhegekere, waza ku gunola mufano. Nka gurhe omwalimu oli wayigiriza omwanafunzi kutembeza akamuyigiriza akenge amarhegeko m’omu barabara? Ech’oburhanzi, omwalimu akwanene ayigirize omwanafunzi amarhegeko m’omu barabara. Aliko, hali echindi chintu akwanene akole omu kuyigiriza omwanafunzi wage akenge amola marhegeko. Akwanene aherekeze omwanafunzi wage n’okumuyerekeza amango ali atembeza omu barabara, n’okuchihangana kumurhabala akolese ebi ayigire. Bichi ogola mufano gurhuyigirize?

5. a) Nk’oku olwandiko lwa Yohana 14:15 n’olwa 1 Yohana 2:3 luderhere, bichi rhukwanene kuyigiriza abanafunzi berhu be Biblia bakole? b) Mifano ehe eyerekene okuntu rhwakayerekeza abanafunzi berhu?

5 Amango rhuli rhwayiga n’abandi Ebiblia, rhunabayigiriza ebi Mungu alonzeze rhukole. Aliko hali ebindi rhukwanene kujira. Rhukwanene kuyigiriza abanafunzi berhu be Biblia bakolese omu kalamo kabo ebi bali bayiga. (Osome Yohana 14:15; 1 Yohana 2:3.) Omufano, rhwakayereka abanafunzi berhu okuntu bakakolesa amakanuni me Biblia oku masomo, omu kasi, n’amango bali bachisimisa. Rhwakabashambalira ku mufano muguma omu kalamo kerhu guyerekene okuntu okukolesa amakanuni me Biblia kwarhulangire oku buhanya, changwa gurhe kwarhurhabalaga rhurhole omuhigo g’obwengehe. Amango rhuli haguma n’abanafunzi berhu, rhwakasalira Yehova agenderere kubayerekeza kugerera eroho lyage lichesibwa.​—Yoh. 16:13.

6. Bichi bindi rhukwanene kujira yi rhurhabala abandi bakenge amarhegeko ma Yesu?

6 Bichi bindi rhukwanene kukola amango rhuli rhwayigiriza abandi bakenge amarhegeko ma Yesu? Rhukwanene rhurhabale abanafunzi berhu be Biblia bagwarhe enyorha y’okuhubiri. Banafunzi baguma bakayunva bayubahire akola kasi k’okuhubiri. Bobola rhukwanene rhube bantu b’okulindira amango rhuli rhwagenderera kubarhabala bayunve bwinja enyigirizo ze Biblia, zibahume oku murhima, zinabarhale bahwanze kuhubiri. Gurhe rhwakajira yi rhurhabala abanafunzi berhu bagwarhe enyorha y’okuhubiri abandi emyazi minja?

7. Nka gurhe rhwakarhabala omwanafunzi agwarhe enyorha y’okuhubiri abandi emyazi minja?

7 Rhwakabaza abanafunzi berhu be Biblia ebibazo bili nk’ebi: “Nka gurhe okukolesa amakanuni me Biblia kwahindamwire akalamo kawe? Owazize si oku hali abandi bantu bakenere kuyunva obola burhumwa? Bichi wakajira y’obarhabala?” (Mez. 3:27; Mt. 9:37, 38) Oyereke omwanafunzi amatragte mali omu Bikoleso Byerhu by’Okuyigiriza, onamubwire achishoge amatragte abwene nka makasimisa abantu b’omulala gwage, abera, changwa abantu anakola nabo. Ohe omwanafunzi tragte zinene mw’ezola. Omuyigirize nka gurhe akahereza omuntu etragte n’obukenge. Kweri, ey’omwanafunzi werhu amala kuyemerwa oku akal’ali muhubiri orhaza kubatizwa, rhukwanene rhuchihangane kuhubiri haguma naye yi rhumurhabala.​—Muh. 4:9, 10; Lu. 6:40.

OKUNTU ECHIBAGA CHAKARHABALA ABANAFUNZI BE BIBLIA BAJIRE AMAJA-MBERE M’EKIROHO

8. Bulagurhe kuli kw’akamaro abanafunzi berhu bagenderere kugwarha obuzigire bukomere eju ya Mungu n’omuturanyi? (Olole n’echisanduku “ Okuntu Rhwakarhabala Abanafunzi Berhu be Biblia Bazigire Mungu Bwenene.”)

8 Orhayibiriraga oku Yesu alirhuhere ehano ly’okuyigiriza abandi “bakenge ebintu byoshi” arhurhegekere. Kweri elyola hano lili mu marhegeko mabiri makulu bwenene; k’okuderha okuzigira Mungu n’okuzigira omuturanyi (omwalungwe). Amola marhegeko mombi mahurene bwenene n’akasi k’okuhubiri n’okujira abanafunzi. (Mt. 22:37-39) Ngahe bibuganene? Empanvu nkulu enashunika omuntu ahubiri, buba buzigire agwerhe ku Mungu n’oku baturanyi. Kweri, banafunzi baguma be Biblia, bakayubaha akasi k’okuhubiri. Aliko rhukwanene kunihiza abanafunzi bali nk’abola oku Yehova akabarhabala kubuyabuya bahime obuba bw’abantu. (Zb. 18:1-3; Mez. 29:25) Echisanduku chikulikire ogula mwazi, chiyerekene ebi rhwakajira yi rhurhabala omwanafunzi werhu agenderere kuzigira Mungu bwenene. Aliko si kandi, bichi echibaga chakajira yi chirhabala abola banafunzi bahyahya ba Yesu bagenderere kukuza obola buzigire?

9. Omu mufano g’omwanafunzi oli ayiga kutembeza, mu njira zichi omwanafunzi akayiga ebintu by’akamaro?

9 Shubaga owaze oku mufano g’omwanafunzi oli ayiga kutembeza. Mu njira zichi akayigamo amango ali atembeza eyi n’omwalimu wage ali eburhambi bwage? Omu kuyunviriza omwalimu wage, n’okulola bwinja gurhe abandi bali batembeza. Omufano, mwalimu akayereka omwanafunzi wage muntu muguma oli atembeza wam’aleka owabo amurhaluke. Changwa akamuyereka shofere muguma oli atembeza wamapunguza omuliro gw’amatara m’omutugari gwage y’arhahumya ababo bali barhenga embere zage. Eyola mifano yakayigiza omwanafunzi ebintu by’akamaro bwenene akakolesa amango ali atembeza.

10. Bichi byarhabala omwanafunzi we Biblia ajire amaja-mbere m’ekiroho?

10 Konakuguma, omwanafunzi we Biblia wamahwanza kubalama omu barabara lijire oku kalamo, arhakayiga konyine kugerera omufano g’omwalimu wage, s’aliko emifano minja y’abandi bakozi ba Yehova yakamuyigiriza ebindi bintu. Sasa si, bichi byakarhabala bwenene omwanafunzi ajire amaja-mbere m’ekiroho? Kuli kuja oku mbuganano ze Chikristu. Bulagurhe? Enyigirizo bayinja bayunva oku mbuganano zabarhabala bakuze obumenyi bwabo, bakomeze obwemere bwabo, n’okubarhabala bakuze obuzigire bwabo ku Mungu. (Mdo. 15:30-32) Kandi, oku mbuganano, abalimu bakarhabala abanafunzi be Biblia bamenyane na bene-berhu na bali-berhu bakabarhabala bayige bintu binene. Omwanafunzi abona emifano minja ya bene-berhu na bali-berhu bayerekene obuzigire omu chibaga. Rhushambalage kw’eyila mifano ekulikireho.

11. Mifano ehe abanafunzi bakachibonera omu chibaga, na nka gurhe yakabarhabala?

11 Omwanafunzi we Biblia oli alanga abana yenyine, akayiga binene kugerera omufano gwa mwali-werhu muguma naye oli mw’eyola hali. Okubona gurhe oyola mwali-werhu ali achihangana kugera oku Chumbi ly’Obwami n’abana bage badorho, kwakahuma oyola mwanafunzi oku murhima. Omwanafunzi oli achihangana kuleka erhabi, akakomerana na muhubiri muguma waligwerhe echibazo chili nk’echola, aliko agera amango achihima. Oyola muhubiri akabwira omwanafunzi ok’okuzigira Yehova bwenene ko kwamurhabalaga akenge amarhegeko mage. (2 Ko. 7:1; Flp. 4:13) Eyi mwene-werhu amala kubwira omwanafunzi echamurhabalaga aleke erhabi, anaderha ntya: “Nawe wakalileka.” Omwanafunzi anayunva aheberwe omurhima, n’okuyemera oku naye akalileka. Omwanafunzi w’omunyere ochili musole, akabona nka gurhe mwali-werhu ochili musole agwerhe omwishingo omu kalamo kage bulala ali Muhamirizi wa Yehova. Ey’omwanafunzi we Biblia ayinja abona gurhe mwali-werhu agwerhe omwishingo omu kalamo, anaj’alonza amenye bulagurhe oyola mwali-werhu ajira ogola mwishingo omu kalamo kage.

12. Bulagurhe rhwakaderha oku buli muntu omu chibaga akajira chintu chilebe omu kurhabala abanafunzi be Biblia?

12 Amango abanafunzi be Biblia bamahikira kumenya bahubiri bimana banene, banaja bayiga emifano yabo oku bilolere okukenga erhegeko lya Kristu ly’okuzigira Mungu n’omuturanyi. (Yoh. 13:35; 1 Ti. 4:12) Oku bwindi, nk’oku rhwabaga rhwabwene, emifano y’abahubiri bagerere omu bibazo bili nk’eby’omwanafunzi naye ali ageramo, yakamuyigiriza bintu binene. Eyola mifano yakamuyigiriza oku naye akagala kuhindamula akalamo kage y’aba mwanafunzi wa Kristu. (Kum. 30:11) Buli muntu omu chibaga akarhabala abanafunzi be Biblia mu njira zinene bajire amaja-mbere m’ekiroho. (Mt. 5:16) Bichi nawe onajira omu kuheba abanafunzi be Biblia banayinja oku mbuganano omurhima?

ORHABALE ABAHOLERE BAHWANZE KUSHUBA HUBIRI

13-14. Gurhe Yesu alikolere entumwa zage zalivunikire omurhima?

13 Rhulonzeze okurhabala bene-berhu na bali-berhu baholere bashube hwanza kuhubiri n’okujira abanafunzi. Okuntu Yesu akoleraga entumwa zage zalivunikire omurhima, kurhuyigirize ebi rhwakakola zene.

14 Oku buzinda bw’akasi ka Yesu k’ohubiri hanola oku gulu, amango aliri hofi kufa, entumwa zage “zoshi zamuleka n’okulibirha.” (Mk. 14:50; Yoh. 16:32) Gurhe Yesu alijirire entumwa zage amango hageraga ebisanzi zavunika omurhima? Okw’anamala kufuka ntya, Yesu abwira banafunzi bage baguma b’abakazi ntya: “Murhayubahaga! Mugende, muje kubwira bene-berhu [oku nafukire].” (Mt. 28:10a) Yesu arhajahikaga entumwa zage. Chiro akaba oku balimulekere, chirhabuzaga arhagenderera kubayirika “bene-berhu.” Kuguma na Yehova, Yesu naye aliri muntu w’olukogo n’okubabalira abandi.​—2 Fa. 13:23.

15. Nka gurhe rhuchiyunvirhe eju ya balala balekere akasi k’okuhubiri?

15 Konakuguma nerhu, rhulagire bwenene ku balala balekere kuhubiri. Bali bene-berhu na bali-berhu, rhunabazigire! Rhuchiyibukire byoshi abola berhu Bakristu bakolere omu kasi ka Yehova. Baguma bakaba eyi balikolere kasi kanene mu myaka minene. (Ebr. 6:10) Kweri rhubayibukire bwenene! (Lu. 15:4-7) Omu kuyiga omufano gwa Yesu, njira zihe rhwakayerekanamo oku rhubalagireko?

16. Nka gurhe rhwakayerekana oku rhulagire ku bene-berhu na bali-berhu baholere?

16 Rhubahamagale n’obushagaluke oku mbuganano. Njira nguma Yesu akomezaga mw’abanafunzi bage balivunikire omurhima, kwaliri kubahamagala oku mbuganano. (Mt. 28:10b; 1 Ko. 15:6) Konakuguma nerhu zene, rhwakaheba omurhima balala baholere, omu kubabwira bayinje oku mbuganano z’echibaga akaba barhachijako. Rhumenyere oku hali oku byakarhuhema rhubahamagale siku zinene, embere bahwanze kuyinja. Kweri, Yesu alisimire bwenene okubona abanafunzi bage baliyemerere empamagalo yage.​—Ohuzanye na Matayo 28:16 na Luka 15:6.

17. Gurhe rhukwanene kujira amango owaholere amagera oku mbuganano?

17 Rhubayegereze n’obushagaluke. Yesu alijirire okuntu y’abanafunzi bage bachiyunva bwinja amango babugananaga naye. Arhalingaga babamushimbage, s’aliko yewe abashimba, anashambala nabo. (Mt. 28:18) Gurhe rhwakajira amango mwene-werhu changwa mwali-werhu waholere amagera oku Chumbi ly’Obwami? Rhukwanene kurhola akasanzi k’okumuyegereza n’obushagaluke. Hali oku rhwakarhanga kuwaza oku ntacho rhugwerhe rhwababwira. Aliko yi rhurhamukoza eshonyi, rhwakamubwira konyine oku rhusimire bwenene kumubona.

18. Nka gurhe rhwakaheba omurhima abahubiri baholere?

18 Rhubahebe omurhima. Nkabaga abanafunzi ba Yesu baliri bawaza oku barhakagalire kuhubiri omu gulu lyoshi. Yesu abaheba omurhima omu kubabwira ntya: “Indi haguma nenyu esiku zoshi.” (Mt. 28:20) Ebyola binwa byanali bahebere omurhima si? Nechi. Enyuma z’ahola, bakola bwenene akasi “k’okuyigiriza n’okuyeneza emyazi minja.” (Mdo. 5:42) Abahubiri baholere nabo bakenere okuhebwa omurhima. Bakaba eyi bayubahire okushuba hwanza akasi k’okuhubiri. Rhwakabaheba omurhima omu kubabwira oku barhayinja bahubiri bonyine. Amango bakala bali tayari kuhubiri, rhwakagenda nabo oku mahubiri. Okuderha okuli, basimiswa n’oburhabale rhwabaha amango bamashuba hwanza kuhubiri emyazi minja. Amango rhuyerekere balala baholere oku rhubabwene nka bene-berhu na bali-bwerhu, banashuba hwanza kuhubiri, n’echola chanarhuma echibaga choshi chagwarha obusime.

RHULONZEZE RHUMALE AKASI YESU ARHUHERE

19. Muhigo guchi rhugwerhe, na bulagurhe?

19 Rhwagenderera kukola akasi k’okujira abanafunzi kugera mangochi? Kugera amango m’obuzinda bwa linola gulu libi. (Mt. 28:20; olole Amafasiriyo m’ebinwa, “Mupangilio wa Mambo (Mipangilio ya mambo).”) Ka rhwanagala kukola akola kasi k’okuhubiri n’okujira abanafunzi kugera amola mango? Rhuhigirire kujira ntyo! Rhuli tayari kuhana akasanzi kerhu, emisi yerhu, n’ebikulo byerhu omu kushonda balala bagwerhe “oborhere b’omurhima bukwanene eju y’akalamo k’esiku n’amango.” (Mdo. 13:48) Amango rhwamajira ntyo, rhwanayiga omufano gwa Yesu. Aliderhere ntya: “Ebilyo byani kuli kujira obulonza b’olala wantumaga n’okumala akasi kage.” (Yoh. 4:34; 17:4) Gona muhigo gwerhu ogola. Rhulonzeze rhumale akasi rhwahabirwe. (Yoh. 20:21) Rhunalonzeze abandi, kuheba hanabalala baholere, nabo bagenderere kukola kw’akola kasi haguma nerhu.​—Mt. 24:13.

20. Nk’oku olwandiko lwa Wafilipi 4:13 luderhere, bichi byarhurhabala kukola akasi Yesu arhulekeraga?

20 Okuderha okuli, birhayorohere okukola akasi Yesu arhurhegekere rhukole. Aliko rhurhali rhwakola akola kasi rhwenyine. Yesu alilaganyize oku aba haguma nerhu. Rhuli rhwakola akasi kerhu k’okujira abanafunzi nka “bakozi haguma na Mungu” n’omu “buguma na Kristu.” (1 Ko. 3:9; 2 Ko. 2:17) Bobola rhwakagala kukola akola kasi. Rhugwerhe lukengo lunene n’obusime b’okukola akola kasi, n’okurhabala abandi nabo bakakoleko!​—Osome Wafilipi 4:13.

WIMBO 79 Wafundishe Kusimama Imara

^ mus. 5 Yesu alihere abanafunzi bage erhegeko ly’okujira abanafunzi n’okubayigiriza okukenga ebintu byoshi alibarhegekere. Gunola mwazi gwaganirira nka gurhe rhwakakenga elyola rhegeko lya Yesu.

^ mus. 66 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwali-werhu ali ayiga n’omwanafunzi we Biblia, n’okumufasiriya bichi akakola y’akomeza obuzigire bwage ku Mungu. Enyuma w’ahola, oyola mwanafunzi we Biblia amakolesa mahano masharhu omwalimu wage amuhaga.