1. Ngetyi tyipopia Mateusi 28:18-20, otyilinga patyi Sesusi atuma ovalongwa vae?

ETYI Sesusi atutila aende kovalongwa vae ankho veliongiya ko Galileia. Evepopila onondaka mbumwe ankho mbesukisa unene. Onondaka patyi? Onondaka tuvasa mu Mateusi 28:18-20. — Tanga.

2. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

² Nonthue hono tuna okutavela otyitumino tya Sesusi. Naina matulilongesa omapulo etatu elikuata notyilinga Sesusi etuavela. Lyo tete, tyehekulongesa vala ovalongwa vanoñgonoke etyi Huku ahanda, oityi vali tuesukisa okulinga? Vali, Oñgeni ovaivisi aveho mewaneno vapondola okukuatesako omulongwa okupama motyili? Tatu, oñgeni matukuatesako vana vayekapo ovilinga viokuivisa okufuisapo otyitumino tya Kilisitu?

3. Motyitumino Sesusi avelele ovalongwa vae, oityi atuma tuna okulinga?

³ Sesusi wayandyulula nawa okuti tuesukisa okulongesa ovanthu ovipuka atuma. Mahi pena otyipuka tyimwe tyesukisa unene, tuesukisa okuhinangela. Sesusi katile: ‘Velongesei ovipuka aviho nemutuma.’ Mahi wati: “Velongesei okuendela movipuka aviho nemutuma.” Tyina tulongesa ovalongwa vetu katuesukisile vala okuvelongesa, mahi tupu tuesukisa okuvelongesa oñgeni mavaendela-mo. (Ovil. 8:31) Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ngotyo?

4. Oityi tyihangununa okuendela motyitumino? Ava ongeleka.

 ⁴ “Okuendela” motyitumino tyihangununa okutavela. Opo tunoñgonoke oñgeni matukuatesako omulongwa wetu okuendela motyitumino tya Kilisitu, tusokei kongeleka ei. Oityi omunthu wokulongesa okutaha omatuku-tuku alinga tyina alongesa omulongwa wae okuendela movitumino viometapalo? Tete umulongesa ovitumino viatyo mosikola, pahe avaende metapalo netuku-tuku, atumu omulongwa wae atahe otyo atala ine uli umwe nokuendela movitumino emulongesa. Oityi tupondola okulilongesila kongeleka oyo?

5. (a) Ngetyi tyipopia Suau 14:15 na 1 Suau 2:3, oityi tuesukisa okulongesa ovalongwa vetu? (b) Popia onongeleka mbulekesa oñgeni tupondola okuhongolela omulongwa wetu.

⁵ Tyina tulongesa ovalongwa vetu tuvelongesa etyi Huku ahanda tulinge. Mahi hatyo vala, tupu tuvelongesa okuendela muetyi velilongesa ononthiki ambuho. (Tanga Suau 14:15; 1 Suau 2:3.) Mongeleka, tupondola okuvelekesa oñgeni vapondola okuendela monondongwa mbumwe kosikola no kovilinga no movitalukiso. Tupu, tupondola okuvepopila oñgeni okuendela monondongwa mbo Mbimbiliya tyipondola okutuyakulila koviponga, nokutukuatesako okulinga omatokolo aviuka. Otyipuka otyikuavo tupondola okulinga, okulikuambela nae atumuitila-ko ku Siovaa emuavele ononkhono mbae na mbumuhongolele. — Suau 16:13.

6. Oityi vali tuesukisa okulinga tyina tukuatesako omulongwa okuendela movitumino vya Sesusi?

⁶ Oityi vali tuesukisa okulinga tyina tukuatesako omulongwa okuendela movitumino vya Kilisitu? Tuesukisa okukuatesako omulongwa wetu nae esuku notyilinga tyokulinga ovalongwa. Mahi ovalongwa vetu pamwe vatila owoma okuivisa. Ngotyo tuesukisa okupwa-elundo, atuvekuatesako okunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya, okulinga ngotyo matyipameka ekolelo liavo. Iya matyimuhiki komutima atyimulundu, nae aovola okuivisa. Oñgeni tupondola okukuatesako omulongwa wetu okusuka nokupopila vakuavo onondaka onongwa?

7. Oñgeni tupondola okukuatesako omulongwa wetu okusuka nokuivisa onondaka onongwa?

⁷ Onthue tupondola okupula omulongwa wetu okuti: “Etyi welilongesa otyili tyo Mbimbiliya, okuti omuenyo vove pahe ukahi vali nawa? Usoka okuti navakuenyi vesukisa okutehelela otyili otyo ove welilongesa? Oñgeni upondola okuvekuatesako?” (Pro. 3:27; Mat. 9:37, 38) Lekesa omulongwa wove oviti viokulongesa iya Omuyeke akoye-po vimwe ahanda okukalongesa navio ombunga yae, nomapanga ae, navana aundapa vavo. Tupu mulongesa oñgeni tyaawa omikanda ovio. Tyina amakala omuivisi upondola kutunda nae opo utualeko okumukuatesako. — Ecl. 4:9, 10; Luka 6:40.

8. Omokonda yatyi omulongwa esukisila okukala nonthyole na Huku novo munthele yae? (Tala okakasa kati “ Oñgeni Matukuatesako Omulongwa Okukala Nonthyole Na Huku?”)

⁸ Tuna okuhinangela okuti Sesusi wetupopila tulongese vakuetu ‘okuendela movipuka aviho etutuma.’ Okulinga ngotyo tyakutikinya ovitumino vivali vielikuata novilinga ovio viokuivisa nokulinga ovalongwa. Ovitumino ovio vivali ovievi: Onthyole na Huku, nonthyole novo munthele yetu. (Mat. 22:37-39) Oñgeni ovitumino ovio vivali vielikuata novilinga viokuivisa? Otyipuka tyesukisa unene matyilundu omulongwa wetu  okupopila vakuavo etyi elilongesa Mondaka ya Huku, Onthyole ena na Huku novo munthele yae. Tutyii okuti ovalongwa vamwe tyina vasoka okuivisa, vena owoma. Mahi tuesukisa okuvekuatesako okukala nonthumbi yokuti Siovaa mevekuatesako, iya katutu-katutu owoma vena novanthu mautepuluka. (Sal. 18:1-3; Pro. 29:25) Okakasa keli monthele ei, kapopia oñgeni tupondola okukuatesako omulongwa wetu okukala nonthyole na Huku. Oityi ewaneno lipondola okulinga opo likuateseko omulongwa omupe, okukala nonthyole na Huku novo munthele yae?

9. Mongeleka tuapopia yomulongwa ulongesiwa okutaha omatuku-tuku, omononkhalelo patyi omulongwa elilongesa?

⁹ Nkhele tusokei vali kongeleka tuapopia-le konyima, yomulongwa ulongesiwa okutaha omatuku-tuku. Tyina omulongwa ena omulongesi wae metuku-tuku, ulilongesa mononkhalelo onombali: Tyimwe utehelela etyi omulongesi wae ena nokumupopila, tyavali utala oñgeni vakuavo metapalo vena nokutaha. Mongeleka, omulongesi wae umupopila opi ena okuendela opo vakuavo navo vetyivile okulamba, iya ankho kuanthikovela umupopila oñgeni apondola okutemesa etuku-tuku liae opo vakuavo vamonepo. Okulinga ngotyo tyikuatesako omulongwa okuendela muetyi alongesiwa tyina ekahi nokutaha etuku-tuku.

10. Oityi matyikuatesako omulongwa okukula motyili?

¹⁰ Tyelifwa notyo, omulongwa ukahi nokuendela mondyila yomuenyo, kelilongesila vala komulongesi wae, tupu ulilongesila konongeleka onongwa mbavakuavo ovaumbili va Siovaa. Pena vali otyipuka otyikuavo tyipondola okukuatesako omulongwa okupama motyili, okuenda komaliongiyo. Omokonda yatyi? Omokonda omaliongiyo maemukuatesako okuyawisa kenoñgonoko liae, okupameka ekolelo liae, nokukala nonthyole na Huku. (Ovil. 15:30-32) Tupu tyina omulongwa enda komaliongiyo otyiwa omulongesi wae emulekese kovakuatate. Oityi omulongwa apondola okuimbuka tyina enda kondyuo yomaliongiyo? Tala onongeleka mbumwe mo palagalafu mailandulako.

11. Onongeleka patyi omulongwa apondola okumona Mondyuo Yomaliongiyo, oñgeni mbupondola okumukuatesako?

¹¹ Tete, omulongwa umwe utekula aike ovana, tyina enda kondyuo yomaliongiyo uvasa-ko omphange umwe nae utekula aike ovana iya ulinga ononkhono ononene mbokuenda apeho komaliongiyo, otyo atyimuhiki unene komutima. Vali, omulongwa umwe una otyitateka tyokusipa (okupuena). Tyina enda kondyuo yomaliongiyo anoñgonoka omuivisi umwe nae ankho usipa iya emupopila etyi tyemukuatesako okutyiyekapo. Emupopila okuti, ‘onthyole ndyina na Siovaa oyo yakuatesako okutavela ovitumino viae andyiyekepo okusipa.’ (2 Kol. 7:1; Fili. 4:13) Otyipuka otyo atyikuatesako omulongwa okukala nonthumbi yokuti nae metyivili. Tatu, omulongwa omukainthu wapita keliongiyo avasiko omukainthu umwe weeti liae. Amono okuti, omukainthu oo una ehambu liokuumbila Siovaa. Otyo atyimupe olumbwe luokunoñgonoka oityi tyikuatesako mukuavo okukala vala apeho tyahambukwa.

12. Omokonda yatyi tupopila okuti atuho mewaneno tupondola okukuatesako omulongwa okukula motyili?

¹² Tyina omulongwa amona onongeleka onongwa mbo vakuatate, maimbuka oityi tyihangununa okuendela motyitumino tya Kilisitu tyokukala no onthyole na Huku novo munthele yae. (Suau 13:35; 1 Tim. 4:12) Tupu, upondola okupopila omulongwa wove ovitateka ovaivisi vamwe vakalele navio  vielifwa no viae. Okulinga ngotyo tyipondola okumukuatesako okupilulula apa esukisa opo akale omulongwa wa Kilisitu. (Deut. 30:11) Atuho mewaneno tupondola okukuatesako omulongwa okukula motyili. (Mat. 5:16) Oityi wesukisa okulinga opo ukuateseko omulongwa okuenda komaliongiyo?

13-14. Oñgeni Sesusi atekulile ovalongwa vae?

¹³ Onthue tuhanda okukuatesako vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa okufuisapo otyitumino tya Kilisitu tyokulinga ovalongwa. Tuhanda okulinga ngaa Sesusi wakuatesileko ovalongwa vae puetyi ankho veihamenwa unene.

¹⁴ Etyi Sesusi ehungi kokuipawa, “ovalongwa aveho avai nkholo avemusi-po.” (Malu. 14:50; Suau 16:32) Oñgeni Sesusi atekulile ovalongwa vae pomuvo opo etyi ankho vasoya? Sesusi puetyi atutiliswa wapopilile vamwe po valanduli vae okuti: “Muhatilei owoma! Endei kapopilei ovalanduli vange okuti [natutila].” (Mat. 28:10a) Sesusi kayekelepo ovalongwa vae. Namphila ankho vemusapo mahi nongotyo atualako okuveihana okuti “ovalanduli vange” Sesusi wahetekelele nawa Siovaa okukala nokankhenda aevela ovalongwa vae. — 2 Reis 13:23.

15. Oñgeni tutala vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa?

¹⁵ Nonthue tuesuka unene no vokuayekapo ovilinga viokuivisa, nkhele ovakuatate vetu onomphange mbetu iya tuvehole unene. Vamwe puvo ankho vaumbilale Siovaa mokueenda komanima omanyingi iya onthue katuhande okulimbwa ononkhono valingile. (Heb. 6:10) Onthue tueivaluka unene ovakuatate ovo. (Luka 15:4-7) Nga Sesusi oñgeni tupondola okulekesa okuti tuesuka novakuatate vetu vokuayekapo ovilinga viokuivisa?

16. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhole ovakuatate vokuayekapo ovilinga viokuivisa?

¹⁶ Vekonga komaliongiyo. Onkhalelo imwe Sesusi alundile ovalongwa vae ankho vasoya, okuvekonga keliongiyo. (Mat. 28:10b; 1 Kol. 15:6) Tupu nonthue tupondola okukuatesako vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa tyina tuvekonga opo veye komaliongiyo ine kaveli nokutyilinga. Mahi pamwe tuesukisa okutyilinga ovikando ovinyingi. Tala okuti Sesusi wahambukilwe unene etyi ovalongwa vae vetavela okuya keliongiyo. — Tyieleka na Mateusi 28:16 na Luka 15:6.

17. Oityi tuesukisa okulinga tyina vana vokuayekapo okuenda movilinga viokuivisa vameya keliongiyo?

¹⁷ Vekukunya nawa. Sesusi wahambukilwe unene etyi elivasa novalongwa vae, mahi tala okuti kakevelele ovalongwa vende kwe mahi oe waile kuvo. (Mat. 28:18) Oñgeni tukala tyina vana vokuayekapo okuenda movilinga viokuivisa vameya keliongiyo? Tyituhambukiswa unene iya tuvekukunya nawa. Pamwe tupondola okulitehelela okuti inkha ndyivepopila ondaka ei hamwe maimusoyesa. Mahi etyi tupondola vala okulinga okumupopila okuti tuahambukwa unene etyi weya keliongiyo.

18. Oñgeni tupondola okupameka vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa?

¹⁸ Vepameka. Tyafuile ovalongwa va Sesusi ankho vasoya etyi vapewa otyilinga tyokuivisa mouye auho. Mahi Sesusi evepopila okuti: “Ame ndyikahi no onwe ononthiki ambuho.” (Mat. 28:20) Onondaka ombo mbevepamekele unene, avati vala mbuivee avelipake movilinga “viokuivisa onondaka onongwa” avahatalama. (Ovil. 5:42) Vokuayekapo ovilinga viokuivisa, vesukisa okupamekwa. Pamwe vapondola okusoka okuti kamavetyivili vali okuivisa. Mahi onthue tupondola okuvepameka  atuvepopila okuti kamavaivisa aveke, tyina tuamatale okuti pahe vafuapo tupondola okuenda navo. Ankho tuvekuatesako tyina vehimbika ovilinga viokuivisa haunene ponthyimbi mavetyipande unene. Tupu tyina tukuatesako ovakuatate ovo nonomphange ewaneno aliho lihambukwa.

19. Oityi tuhanda okulinga, iya omokonda yatyi?

¹⁹ Ovilinga viokulinga ovalongwa mavituala-ko atee-pi? Mavituala-ko atee konthyulilo youye uno. (Mat. 28:20) Mahi okuti matutyivili umwe? Yoo, otyo tuatokola okulinga. Tuhanda okumanena omuvo wetu, nononkhono mbetu, novipuka tuna, mokuovola vana “vahanda omuenyo uhapu.” (Ovil. 13:48) Tyina tulinga ngotyo tukahi nokuhetekela ongeleka ya Sesusi wapopile okuti: “Okulia kuange okulinga ehando lya una wanthuma, andyimanuhula ovilinga viae.” (Suau 4:34; 17:4) Nonthue tuhanda okumanuhula ovilinga tuapewa. (Suau 20:21) Onthue katuhande vala okumanuhula ovilinga ovio atuike, mahi tuhanda okuvimanuhula kumwe na vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa. — Mat. 24:13.

20. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 4:13, omokonda yatyi tupopila okuti tutyivila okufuisapo otyilinga Sesusi etuavela?

²⁰ Okufuisapo otyilinga Sesusi etuavela katyapepukile. Mahi onthue katukahiko atuike, Sesusi wetula okuti una onthue. Tyina tulinga ovalongwa “tuundapela kumwe na Huku” tupu “tuundapela kumwe na Kilisitu.” (1 Kol. 3:9; 2 Kol. 2:17) Ngotyo tupondola okufuisapo otyilinga otyo. Onthue tuna elao liokuundapa nokukuatesako vakuetu okufuisapo nawa otyilinga otyo. — Tanga Ova Filipu 4:13.