1. Lele oborẹ ọ ha Matthew 28:18-20, akama ọgo yi Jesu ọ yẹ idibo yi?

ỌKE ra rhọmọ i Jesu nuhwu hin, nọ homaphia rẹn idibo yi ri kokori uvuẹn Galilee. O vwo ẹmro ọghoghanren rọ guọlọ ta rẹn aye. Ọrana i me? Ẹmro ọnẹyen ra ya rhẹ Matthew 28:18-20.—Seyi.

2. Enọ ego ye ne yono kpahen?

² Ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn idibo yi, o ji sekpahen idibo i Jehova inyenana. Omarana, jene yono kpahen enọ esa ri surhobọmwu owian ri Jesu ọ yẹre ọwan. Ọrukaro, haba ọrẹ ene yono ihworho oborẹ i Jehova ọ guọlọre, me yo fori ne ru? Ọreva, marhẹ ighwoghwẹmro ephian uvuẹn ukoko na ine ru toroba eru riaro ihworho ra ha i Baibol na yono? Ọresa, marhẹ ene ru ha userhumu rẹn imizu furhiemu rharhumu vwobọrhọ owian re ruẹ idibo?

3. Ọkpọvi kirighwo ego yi Jesu ọ haba akama na?

³ Ọkpọvi Jesu i dabu fiotọre. Ene vi yono ihworho ekwakwa ro jurhi rẹn ọwan. Ọrẹn, o fori na dabu djokarhọ emru ọghoghanren owu. Jesu ọ ta taghene: ‘Yono aye ọsoso ekwakwa mi je ekama ye rẹn are-e.’ Ukpomaran, no tare: Yono aye “nẹ aye i ru lele ọsoso oborẹ mi je ekama ye harẹn are.” Na sabu ha ọkpọvi ọrana ruiruo ọke re yono ihworho i Baibol na, o fori ne yono aye oborẹ aye ine ruo ọrhẹ oborẹ aye ine ruie lele. (Acts 8:31) Mesoriẹ o rhiẹ omaran?

4. Me yo mevirhọ ra na huvwele akama? Dje udje yi.

⁴ Na “huvwele” akama o mevirhọ ọrẹ ana haye ruiruo.  Ne dje udje oborẹ ene yono ohworho oborẹ ọnọ ha ekama i Kristi ruiruo lele, yanghene huvwele aye, jene yono kpahen udje ọnana. Marhẹ ohworho ro yono ọwọrọ oborẹ a ghwa imoto, ono ru yonie irhi ri sekpahen izede na? Oyono na ono kiki yoniẹ irhi ri sekpahen imoto ẹghwa uvuẹn iklasi. Ọrẹn, nọ sabu yono ohworho na oborẹ ọnọ huvwele irhi enana, oyono na nọ nọ kpare udjoghwẹ ọrọrọ. Oyono na no no lele ohworho ro yono na jeghwai kpọ ye vi, ọke rọ ghwa imoto uvuẹn izede jeghwai nyalele oborẹ o yonorin na. Me ya na sabu yono nẹ udje ọnana?

5. (a) Lele oborẹ ọ ha John 14:15 ọrhẹ 1 John 2:3, me yo fori ne yono ihworho ra ha i Baibol yono nẹ aye i ru? (b) Dje idje ọkpọvi ra na sabu yẹ ihworho re yono.

⁵ Ọke erhe yono awọrọ i Baibol na, e yono aye oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọ mie ọwan. Ọrẹn, ene ji ruẹ emru ọrọrọ. Ene vi yono ihworho ra ha i Baibol na yono, oborẹ aye ine ru ha oborẹ aye i yonorin ruiruo uvuẹn akpenyerẹn aye. (Se John 14:15; 1 John 2:3.) Nyoma udje, ana sabu dje rẹn ihworho re yono oborẹ aye ina ha iruemru-urhi Baibol ruiruo lele uvuẹn isukuru, ekete iruo yanghene ọke omeronmo. Ana sabu ha udje akpenyerẹn ọwan dje rẹn ihworho re yono oborẹ iruemru-urhi Baibol o ru sẹrorẹ ọwan nẹ ẹkuọn, yanghene ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn rọ gbare. Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova udaro ihworho re yono na no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen rẹn aye.—John 16:13.

6. Me yẹ emru ọrọrọ ro fori ne ru ọke re yono awọrọ?

⁶ Me ya ji guọlọ na sabu yono awọrọ nẹ aye i huvwele ekama i Jesu? O fori na ha userhumu rẹn ihworho re yono vwo omwemẹ aye ine ruẹ idibo. Ofẹn o mwu ihworho ezẹko re yono, aye ine ye ghwoghwo. Omarana, o fori ne vwo erhionron ọke re yono aye ekwakwa ri na lẹrhẹ irherhe aye kodorhọ, rọ nọ hobọte ọmudu aye, ji lẹrhẹ aye kpare udjoghwẹ. Ona ọgo ya na ha ruiruo na sabu ha userhumu rẹn ohworho re yono no vwo oruru ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ?

7. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ọre yono no vwo oruru ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ?

⁷ Ana sabu nọ ohworho re yono enọ enana: “Marhẹ enyerakpọ ọnọ o ru rhomurhọ ne fọkime wa ha oborẹ wu yonorin ruiruo? Wu rorori taghene o fori nẹ awọrọ i rhon iyẹnrẹn esiri na? Me wu na sabu ru ne wu ha userhumu rẹn aye?” (Prov. 3:27; Matt. 9:37, 38) Dje rẹn ọre yono na ẹbe ephophẹghẹ re ha usuẹn Ekwakwa Ra Ha Yono Ihworho, ji lẹrhiẹ djẹ ẹbe ro rorori taghene ọnọ mai rhomu rẹn ihworho ekrun, igbehian yanghene ihworho ro lele ruiruo. * Yẹ ohworho na uchunu ẹbe ephophẹghẹ na rọ guọlọre. Dje udje oborẹ ono ru ha ọbe na phia izede ona. Itiọrurhomẹmro, erhe kwenu rẹn ohworho re yono nọ ga ẹrhẹ oghwoghwẹmro ro vwo ji bromarhame, o fori na ha userhumu riẹn jeghwai kpọ ye vi ọke ro ghwoghwo.—Eccl. 4:9, 10; Luke 6:40.

8. Mesoriẹ ọ ghanren nẹ ọre yono na no vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova ọrhẹ ereva ye? (Se ekpeti na “ Oborẹ Ene ru ha Userhumu Rẹn Ere Yono Vwo Ẹguọlọ Kpahen Jehova Kodorhọ.”)

⁸ Karorhọ taghene Jesu o jurhi rẹn ọwan ne ‘ru lele ọsoso oborẹ ro je ekama’ yen. Itiọrurhomẹmro, ọrana o surhobọmwu  ekama eva ri maido, re ne vwo ẹguọlọ Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan, ri surhobọmwu owian aghwoghwo na ọrhẹ ọrẹ ene ruẹ idibo. (Matt. 22:37-39) Marhẹ aye i ru surhobọmwu owuowọnwan? Ọke ẹguọlọ ohworho re yono o vwo kpahen Jehova orho kodorhọ, ofẹnzẹ ituakpọ ro vwori no no riotọre. (Ps. 18:1-3; Prov. 29:25) Orho vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ ereva ye, ọke ọrana no no vwo omwemẹ ro no fi ofẹnzẹ ituakpọ kparobọ, ji ghwoghwo ẹmro Osolobrugwẹ. Ekpeti rọ ha urhomu-ẹmro ọnana, o dje kpahen idjaghwẹ ra na sabu kpare, na ha userhumu rẹn ihworho re yono ru ẹguọlọ aye i vwori kpahen Jehova kodorhọ. Habaye, me yẹ ukoko na ọnọ sabu ru nọ ha userhumu rẹn idibo ekpokpọ ruẹ ẹguọlọ aye i vwori kodorhọ?

9. Uvuẹn udje ohworho ro yono oborẹ a ghwa imoto na, izede ọgo yẹ ọre yono na o ru yono iyono eghoghanren?

⁹ Rharhumu roro kpahen udje ohworho re yono oborẹ a ghwa imoto na. Ra mẹriẹn taghene ọ ghwa nyarhẹn ọrhẹ oyono na ro siye kẹriẹ, izede ego yẹ ohworho ro yono na ono ru yono rhọ? Nyoma rọ nọ dabu kerhọ ọro yonie na, jeghwai ni ihworho erọrọ ra ghwa imoto dẹndẹn. Jerẹ udje, oyono na ọnọ sabu rionbọrhọ ohworho ọrọrọ rọ ghwa imoto rọ ha uphẹn rẹn ọwọrọ ruẹ obaruiẹ. Yanghene ọnọ sabu rionbọrhọ ohworho ọrọrọ rọ ghwa imoto rọ ha ukpẹ imoto yi riotọre, nọ jọ ruẹ ikẹro ihworho erọrọ. Aruẹ idje erana, ina ha userhumu rẹn ọro yono na, yono ekwakwa eghoghanren ọke rọ ghwa imoto.

10. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọre yono ru riarorhọ?

¹⁰ Jerẹ udje ohworho rọ ghwa imoto na, ọrọ tuẹn ogame i Jehova rhọ obọ, ono yono mie ọro yonie ọrhẹ omamọ idje imizu ri ha ukoko na. Omarana, me yọ nọ vi ha userhumu rẹn ọre yono na ru riarorhọ? Orho riẹ uyono ukoko. Mesoriẹ? Iyono eghoghanren re yono uvuẹn ukoko ina lẹrhẹ irherhe yi kodorhọ, jeghwai ruẹ esegburhomẹmro ọnẹyen gbanhon, ji lẹrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova kodorhọ. (Acts 15:30-32) Riobarorhọ, uvuẹn uyono ukoko, ọro yonie na ọnọ sabu dje yi rẹn imizu ri dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọnẹyen. Aruẹ ẹguọlọ Ilele Kristi ego yẹ ọre yono na ọnọ mẹrẹn uvuẹn uyono ukoko? Jene roro kpahen idje enana.

11. Idje ego yẹ ọre yono na ọnọ mẹrẹn uvuẹn ukoko na, marhẹ ọnana ono ru hobọte yi?

¹¹ Ohworho re yono rọ ọye ọvo ọ hẹrote emọyen, ọnọ sabu mẹrẹn omizu ọmase rọ ha aruẹ erhirhiẹ ọnẹyen. Ọnana ọnọ sabu hobọte ohworho re yono na ọke rọ mẹrẹn omẹdamu omizu ọmase na, neneyo ọ sabu rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie rhẹ emọyen. Ọre yono rọ damoma rọ nọ dobọ isigẹti ephopho ji, nọ mẹrẹn omizu rọ dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọnẹyen ro ji fie kparobọ. Omizu na nọ ta rẹn ọre yono na oborẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova o ru mwuie huvwele ekama i Jehova. (2 Cor. 7:1; Phil. 4:13) Ọke rọ kerhọ ikuegbe akpenyerẹn omizu na hin, ọro yono na no vwo imwẹro ọke omizu na ọ ta riẹn, “Wu na ji sabu dobọ isigeti ephopho ji.” Ibiẹ ọgbọtọ ro yono i Baibol nọ mẹrẹnvwrurhe taghene omizu ọmase owu ọ dabu riamerhen akpenyerẹn yen fọkime ọye Oseri Jehova. Oborẹ ibiẹ ọgbọtọ na ọ mẹrẹnren, nọ lẹrheriẹ vwo omwemẹ ro no yono oborẹ ọsoriẹ oma ọ merhen omizu na ọke ephian.

12. Mesoriẹ ana ta taghene owuowọnwan uvuẹn ukoko na o vwo owian rọ nọ ha userhumu rẹn ohworho ro yono i Baibol na?

 ¹² Ohworho re yono orho rhe imizu sansan uvuẹn ukoko na ne, ọke ọrana no no yono nẹ omamọ udje aye sekpahen oborẹ o mevirhọ ra na huvwele akama i Kristi, ne vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan. (John 13:35; 1 Tim. 4:12) Habaye, jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, ọro yono na ọnọ sabu yono nẹ udje imizu ri dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọnẹyen. Ọre yono na, no yono nẹ udje imizu na taghene ọye ọnọ sabu ru ewene ro fori nọ sabu rhiẹ odibo i Kristi. (Deut. 30:11) Owuowọnwan rọ ha uvuẹn ukoko na, ina sabu toroba eru riaro ohworho re yono na. (Matt. 5:16) Omẹdamu ọgo yẹ owẹwẹ e ruẹ ne wu ha userhumu rẹn ohworho re yono rọ rhiẹ uyono?

13-14. Marhẹ i Jesu o ruẹ idibo yi rẹ ẹhẹn aye ọ seriotọre?

¹³ Ọwan i guọlọ ha userhumu rẹn imizu furhiemu rharhumu vwobọrhọ owian aghwoghwo na jeghwai ruẹ idibo. Oborẹ i Jesu o ruẹ idibo yi rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, o dje rẹn ọwan oborẹ ene ji ru.

¹⁴ Uvuẹn ehion owian aghwoghwo i Jesu uvuẹn otọrakpọ na ọrhẹ ọke uhwu ọnẹyen o tiẹkẹrẹ ne, inyikọ na “ephian ni sẹrerhumuje yi vwo jeghwai zẹ.” (Mark 14:50; John 16:32) Me yi Jesu o ruẹ inyikọ ye uvwre ọke ẹhẹn aye o seriotọre? Ogege ra rhọmiẹ nuhwu, Jesu nọ ta rẹn idibo yi ezẹko: “Are i vwa zofẹ-ẹn! Nyarhẹn, are i nẹ iyẹnrẹn rẹn imizu mẹ [taghene a rhọmeren mẹ ne].” (Matt. 28:10a) Jesu ọ sẹrerhumuji inyikọ ye-e. Dedevwo aye i sẹrerhumuji Jesu, o ji se aye “imizu mẹ.” Jerẹ i Jehova, Jesu o vwo arodọmẹ, ọ jeghwai harhomẹ.—2 Ki. 13:23.

15. Ukẹro ọgo ya ha ni imizu ri dobọ owian aghwoghwo na ji?

¹⁵ Omaran ọ ji havwọ, ọwan i vwo ọdamẹ okokodo kpahen imizu ri dobọ owian aghwoghwo na ji. Aye imizu ọwan, e ji vwo ẹguọlọ kpahen aye! Ọwan i ji karorhọ ewian eguọlọ aye i wian vrẹn ne, ọkezẹko ẹgbukpe buebun ne. (Heb. 6:10) Ọwan i ghini guọlọ rharhumu mẹrẹn aye! (Luke 15:4-7) Nyoma ra na hẹrokele i Jesu, izede ego ye ne ru djephia taghene e vwo ọdamẹ kpahen aye?

16. Marhẹ ene ru dje ọdamẹ phia rẹn imizu ri ha erhirhiẹ furhiemu?

¹⁶ Ha use rẹn aye rhiẹ uyono. Izede owu ri Jesu o ru ha urhebro rẹn inyikọ ye rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, yẹ ọrẹ ọ ha use rẹn aye rhiẹ esiyẹ. (Matt. 28:10b; 1 Cor. 15:6) Omaran ọ ji havwọ, ana sabu ha urhebro rẹn imizu furhiemu nẹ aye i rhiẹ uyono ukoko orhianẹ aye i vwa nya-a. Ọkezẹko, ana sabu ha use rẹn aye ọgbọ buebun nẹ aye i ki rhiẹ uyono. O vwo ẹfro-o, oma ọ merhen i Jesu ọke rọ mẹrẹn idibo yi ri kpahenrhọ use yi.—Haye vwanvwọn Matthew 28:16 ọrhẹ Luke 15:6.

17. Marhẹ ene ru lele ọke imizu furhiemu i rha rhiẹ uyono ukoko?

¹⁷ Dabu dede aye sasasa. Jesu ọ dabu dede idibo yi ọke aye a vwa ye; ọye yo kiki bru aye nya ji tẹmro rẹn aye. (Matt. 28:18) Marhẹ wu ne ru lele orhianẹ omizu furhiemu ọ rhiẹ Aghwẹlẹ Uviẹ? O fori na kiki ya mroma ye, nyoma re ne dedie sasasa. Ọke ukaro, ana sabu brudu kpahen oborẹ ana ta. Ọrẹn, na ja lẹrhẹ ofa ruiẹ, ana sabu ta taghene oma ọ merhenren ọwan ra mẹriẹn.

18. Marhẹ ene ha udu rhẹ imizu furhiemu aghwẹ?

 ¹⁸ Yẹ aye uduẹharhaghwẹ. Ọkezẹko idibo i Jesu e roro taghene aye i sabu wian owian aghwoghwo na uvuẹn ọsoso akpọ na-a. Jesu nọ ha udu rhẹ aye aghwẹ nyoma rọ ta: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ ẹdẹ na ephian.” (Matt. 28:20) Ẹmro enana i ha userhumu rẹn idibo na? Ee. O jiri-i, aye ne ‘yono ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.’ (Acts 5:42) Imizu furhiemu i ji guọlọ uduẹharhaghwẹ. Ofẹn ọnọ sabu mwu aye rẹ aye ina rharhumu tuẹn owian aghwoghwo rhọ. Ana sabu ha udu rhẹ aye aghwẹ taghene aye ina mẹrẹn userhumu. Aye i rhe mwuegbe ne, ọwan ina sabu lele aye riẹ aghwoghwo. Itiọrurhomẹmro, aye ine vwo ọdaremẹro kpahen obẹhatua ọwan rẹ aye a rharhumu tuẹn owian aghwoghwo rhọ na. Erhe ni imizu furhiemu jerẹ imizu ọwan, ana mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ukoko na.

19. Me yẹ omwemẹ re vwori, mesoriẹ?

¹⁹ Ọkiọgo ya na wian owian re ruẹ idibo na jiri te? Ye toba enyerakpọ ọnana. (Matt. 28:20; se Glossary, “Conclusion of the system of things.”) Ana sabu wian owian ọnana i Jesu ọ yẹre ọwan te orugba? E vwo omwemẹ re ne ruie! Ọwan ha ọke, omẹgbanhon, ọrhẹ igho kpahontọre, neneyo a sabu ha userhumu rẹn “ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ri ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” (Acts 13:48) Erhe ru omaran, nọyẹ a nyalele udje i Jesu. Rọ tare: “Emaren mẹ ọrẹ mi ne ru ọhọre ohworho ro djeri mẹ rhe, jeghwai wian owian yen hin.” (John 4:34; 17:4) Ọrana yẹ omwemẹ re ji vwo. A guọlọ wian owian ra yẹre ọwan na hin. (John 20:21) A ji guọlọ nẹ awọrọ kugbe imizu furhiemu i vwobọrhọ owian ọnana.—Matt. 24:13.

20. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:13, mesoriẹ ana sabu ha owian ọnana ri Jesu ọ yẹre ọwan te orugba?

²⁰ Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ ra na ha owian ọnana te orugba-a. Ọrẹn, orhiẹ ọwan ọvo ya wian owian ọnana-a. Jesu o veri taghene ọye ọrhẹ ọwan i gba havwiẹ. Ọwan a wian owian ọnana re ruẹ idibo na nyoma re “lele Osolobrugwẹ wian kugbe” ọrhẹ ‘ọrẹ okugbe rhẹ Kristi.’ (1 Cor. 3:9; 2 Cor. 2:17) Omarana, ana sabu wian owian na te orugba. Uphẹn ọduado ra na wian owian ọnana, ji ha userhumu rẹn awọrọ ruie!—Se Philippians 4:13.