Skip to content

Al lor tablo konteni

Onésime ek Géraldine

Zeova Rekonpans Bann Ki Retourn dan Zot Pei

Zeova Rekonpans Bann Ki Retourn dan Zot Pei

BOUKOU frer ek ser, ki ti kit zot pei pou al travay dan bann lezot pei, finn desid pou retourn dan zot pei. Ki finn pous zot pou fer sa? Se zot lamour pou Zeova ek pou bann dimounn. Zot finn al ede kot bizin plis proklamater. (Mat. 22:37-39) Ki bann sakrifis zot inn fer ek ki bann benediksion zot inn gagne? Pou reponn sa kestion-la, anou get lexanp bann ki finn retourn dan Kameroun, enn pei ki trouv dan Lafrik.

“DAN BON PLAS POU ‘LAPES’”

An 1998, enn frer ki apel Onésime ti kit Kameroun. Pandan 14 an, li ti res andeor Kameroun. Enn zour, pandan enn renion, li ti tann enn lexanp lor predikasion. Orater-la ti dir: “De kamarad pe lapes dan de diferan landrwa ek enn pe gagn plis pwason ki so kamarad. Eski seki pe gagn mwins pwason-la pa pou al lapes kot so kamarad ete?”

Sa lexanp-la ti fer Onésime pans pou retourn dan Kameroun parski laba boukou dimounn ti anvi etidie Labib. Me li ti bien trakase. Eski li ti pou kapav re-adapte dan so pei apre ki li’nn pas tou sa bann lane-la dan enn lot pei? Pou li kone si li pou kapav adapte, Onésime ti desid pou fer sis mwa dan Kameroun. Apre sa, an 2012, li ti desid pou al res laba.

Onésime dir: “Mo ti bizin re-adapte mwa ar saler ek bann kondision lavi dan sa pei-la. Dan Lasal, mo ti bizin repran labitid pou asiz lor ban.” Li dir avek enn sourir: “Me plis mo ti konsantre mwa lor seki ti pe dir, mwins mo ti pans bann sez konfortab ki ti ena dan bann lezot Lasal.”

An 2013, Onésime ti marye ar Géraldine, ki ti retourn Kameroun apre ki li ti viv 9 an dan Lafrans. Zot ti fer volonte Zeova pas an premie dan zot lavi. Kouma Zeova ti rekonpans zot? Onésime dir: “Nou ti asiste Lekol pou Bann Evanzelizater Rwayom Bondie ek nou ti al servi dan Betel. Dan lespas enn-an, 20 etidian Labib dan nou lasanble ti pran batem. Asterla, mo vremem santi ki mo dan bon plas pou ‘lapes.’” (Mark 1:17, 18) Géraldine dir: “Zame mo ti panse ki mo ti pou gagn tou sa bann benediksion-la.”

LAZWA POU GAGN BANN ZANFAN SPIRITIEL

Judith ek Sam-Castel

Judith ti al res Letazini me li ti anvi fer plis pou Zeova. Li dir: “Sak fwa ki mo ti al vizit mo fami dan Kameroun, mo ti plore parski mo ti bizin kit plizir letid ki mo ti koumanse.” Selman, Judith ti ezite pou retourn Kameroun. Li ti ena enn bon travay ki ti pey bien ek sa ti permet li avoy so papa larzan pou so bann swin medikal dan Kameroun. Me Judith ti fer Zeova konfians ek li ti retourn Kameroun. Li rekonet ki bann kitsoz ki li ti ena dan Letazini mank li. Li ti priye Zeova pou ed li adapte, ek enn sirveyan ek so madam ti bien ankouraz li.

Kan li repans tousala, Judith dir: “Dan lespas trwa-z-an, mo finn gagn kat zanfan spiritiel ek sa finn rann mwa bien zwaye.” Judith ti koumans servi kouma pionie spesial. Azordi, li pe akonpagn so misie, Sam-Castel, dan servis sirkonskripsion. Me ki finn ariv papa Judith? Judith ek so fami ti reisi gagn enn lopital dan enn lot pei ki ti aksepte pou pey loperasion so papa. Ek loperasion ti bien pase.

ZEOVA TI SOUTENIR ZOT

Caroline ek Victor

Enn frer ki apel Victor ti al res Kanada. Kan li ti lir enn lartik dan Latour Degard lor bann gran ledikasion, sa ti fer li bien reflesi. Li ti aret so bann kour liniversite ek li ti al swiv enn ti formasion. Li dir: “Sa ti permet mwa gagn enn travay pli vit ek fer seki mo ti anvi fer depi lontan, setadir fer pionie.” Plitar, Victor ti marye ar Caroline, ek zot ti al vizit Kameroun. Kan zot ti vizit biro nasional, bann frer ti demann zot pou reflesi si zot ti kapav servi dan Kameroun. Victor dir: “Nou pa ti ena okenn rezon pou refize. Nou ti amenn enn lavi sinp, alor li ti fasil pou aksepte sa linvitasion-la.” Caroline ti ena bann problem lasante, me kanmem sa zot ti desid pou demenaze.

Victor ek Caroline ti koumans servi kouma pionie permanan pou ki zot kapav ed bann dimounn ki zot ti zwenn ek ki ti interese ar laverite. O-koumansman, zot pa ti bizin travay, zot ti ena ase lekonomi. Me apre sa, zot ti retourn Kanada pou travay pandan de-trwa mwa. Sa ti permet zot pou retourn dan Kameroun ek pou kontign fer pionie. Ki bann benediksion zot finn gagne? Zot finn asiste Lekol pou Bann Evanzelizater Rwayom Bondie, zot inn servi kouma pionie spesial, ek asterla zot pe servi lor konstriksion. Victor dir: “Kan nou finn kit nou lavi konfortab, nou finn bizin kont lor Zeova, ek Li’nn pran nou swin.”

LAZWA POU ED BANN DIMOUNN POU VWE ZOT LAVI AR ZEOVA

Stéphanie ek Alain

An 2002, Alain, enn etidian dan enn liniversite dan Lalmagn, ti lir trak Zenn​—Ki To Pou Fer ar To Lavi? Seki li ti lir ti pous li pou fixe bann lezot lobzektif. An 2006, li ti asiste Lekol Formasion Ministeryel ek apre sa, ti avoy li pou al servi dan so pei, Kameroun.

Alain ti gagn enn travay part-time dan Kameroun. Plitar, li ti gagn enn travay ki ti pey pli bien, me li ti per tansion sa ti pou fer li pas mwins letan dan so minister. Alor, kan ti invit li pou al servi kouma pionie spesial, li ti aksepte san okenn ezitasion. So patron ti propoz pou ogmant so lapey, me kanmem sa Alain pa ti sanz so desizion. Plitar, Alain ti marye ar Stéphanie, ki ti res Lafrans pandan plizir lane. Ki bann difikilte Stéphanie ti gagne kan li ti al res Kameroun?

Stéphanie dir: “Mo ti gagn plizir problem lasante ek bann alerzi, me mo ti reisi gagn enn tretman ek mo ti soulaze.” Sa koup-la ti gagn bann bienfe parski zot ti andire. Alain dir: “Kan nou ti al prese dan enn vilaz bien retire ki apel Katé, nou ti zwenn plizir dimounn ki ti anvi etidie Labib. Plitar, nou ti reisi fer letid avek zot par telefonn. De parmi sa bann etidian Labib la finn pran batem, ek enn group ti forme.” Stéphanie dir: “Pena pli gran lazwa ki ed enn kikenn pou vwe so lavi ar Zeova. Depi ki nou finn koumans servi Zeova isi, plizir fwa nou finn gagn sa lazwa-la.” Azordi, Alain ek Stéphanie pe servi dan servis sirkonskripsion.

“NOU TI FER EXAKTEMAN SEKI NOU TI BIZIN FER”

Léonce ek Gisèle

Gisèle ti pran batem kan li ti pe swiv bann kour medikal dan Litali. Enn koup ti pe etidie Labib avek li ek li ti bien inpresione ar lavi sinp ki zot ti pe amene. Li osi li ti anvi fer plis dan so minister. Alor, Gisèle ti koumans servi kouma pionie permanan kan li ti fini so kour.

Gisèle ti anvi retourn Kameroun pou ki li kapav fer plis dan servis Zeova, me ti ena bann kitsoz ki ti pe trakas li. Li dir: “Mo ti pou perdi mo permi rezidans dan Litali, ek mo ti pou bizin kit mo bann kamarad ek mo fami ki ti res dan Litali.” Kanmem sa, an Me 2016, Gisèle ti retourn Kameroun. Inpe letan apre, li ti marye ar Léonce, ek biro nasional dan Kameroun ti demann zot pou al servi dan Ayos, enn lavil kot ti bizin plis proklamater.

Kouma zot lavi ti ete dan Ayos? Gisèle rakonte: “Souvan, pandan plizir semenn, pa ti ena kouran ek nou pa ti kapav sarz nou telefonn. Laplipar ditan, nou bann telefonn pa ti marse. Mo ti aprann pou kwi lor foye, ek nou ti servi bouret ek tors pou al sers delo aswar kan ti ena mwins dimounn kot lasours.” Kouma sa koup-la ti reisi andire? Gisèle dir: “Seki finn ed nou se lespri sin Zeova, soutien sakenn nou kamarad, ek nou bann fami ek bann kamarad ti bien ankouraz nou ek ti mem ed nou lor plan finans.”

Eski Gisèle kontan ki li’nn retourn dan so pei? Li dir: “Wi! Pena okenn dout. O-koumansman, nou ti gagn bann difikilte ek nou ti santi nou dekouraze. Me kan nou ti reisi sirmont sa, mwa ek mo misie nou ti santi ki nou’nn fer exakteman seki nou ti bizin fer. Nou fer Zeova konfians ek nou santi nou pli pros ar Li.” Léonce ek Gisèle ti asiste Lekol pou Bann Evanzelizater Rwayom Bondie, ek asterla zot pe servi kouma pionie spesial tanporer.

Bann peser kontign ena kouraz mem si zot gagn difikilte pou reisi gagn boukou pwason. Dan mem fason, bann ki retourn dan zot pei, zot dispoze fer bann sakrifis pou ed bann ki anvi tann mesaz Rwayom Bondie. Pena dout ki Zeova pou rekonpans zefor ki sa bann proklamater la inn fer ek lamour ki zot inn montre pou so nom. (Ne. 5:19; Ebre 6:10) Si to pe res dan enn lot pei ek ki bizin plis proklamater dan pei kot to sorti, eski to kapav retourne? Si to fer sa, to pou gagn boukou benediksion.​—Prov. 10:22.