Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 46

Guma—Yahwe Nuwe Mukonyezi Wawe

Guma—Yahwe Nuwe Mukonyezi Wawe

“Tindikuleka na kake, kunu tindikuhemukira na kake.”​—BAHEB. 13:5.

EKIZINA 55 Mutabatiina!

EBITURAYEGA *

1. Kiki ekirukwija kutuhuumuza kakuba twehurra tuli itwenka rundi kakuba ebizibu bituhinguranaho? (Zab. 118:5-7)

WAKEHURRAGA otaine muntu wena ow’okukukonyera kuraba omu kizibu? Baingi bakehurraho bati, otwaliiremu n’abaheereza ba Yahwe abesigwa. (1 Bakam. 19:14) Ekintu eki obukirikubaho, ijuka omurago gwa Yahwe gunu: “Tindikuleka na kake, kunu tindikuhemukira na kake.” Nahabweki, nitusobora kugamba n’obumanzi ngu: “[Yahwe] nuwe mukonyezi wange; tinditina.” (Baheb. 13:5, 6) Omukwenda Paulo akahandiikira Abakristaayo bagenzi be ab’omu Buyudaaya ebigambo ebi nk’omu mwaka gwa 61 C.E. Ebigambo bye ebi, nibitwijukya ebigambo ebiri omu Zabuli 118:5-7.​—Soma.

2. Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu, kandi habwaki?

2 Nk’omuhandiiki wa Zabuli, Paulo akasigikirra ha bintu ebiyarabiremu kukigumya ngu Yahwe nuwe mukonyezi we. Ekyokurorraho emyaka erukuhingura ebiri enyuma, Paulo obwakaba atakahandikiire Abaheburaniya, akaba akizire ihunga ery’amaani ha nyanja obwakaba ali ha rugendo. (Eng. 27:4, 15, 20) Omu rugendo oru rwona n’omu kasumi obwakaba atakatandikire orugendo oru, Yahwe akakonyera Paulo omu miringo nyingi. Nitwija kubazaaho emiringo esatu. Yahwe akamuha obukonyezi kurabira omuli Yesu, bamalaika, ab’obusobozi, hamu n’Abakristaayo bagenzi be. Kwekebiija ebintu binu Paulo ebiyarabiremu nikiija kutukonyera kugumya obwesigwa bwaitu omu murago gwa Ruhanga ngu naitwe naija kugarukamu esaara zaitu.

OBUKONYEZI KURUGA HALI YESU NA BAMALAIKA

3. Kiki Paulo eky’asobora kuba yayekagwize, kandi habwaki?

3 Paulo akaba nayetaaga obukonyezi. Nk’omu mwaka gwa 56 C.E., ekitebe ky’abantu kikamusika kyamuturukya yekaru omu Yerusalemu kandi kyalengaho kumwita. Ekiro ekyahondiireho Paulo obubamulesere omu maiso g’orukurato, abanyanzigwa be bakaba bali haihi kumutagura. (Eng. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) Omu kasumi ako, Paulo nasobora kuba yayekagwize ati, ‘Okubonabona kunu nda kugumira kuhikya di?’

4. Yahwe akakonyera ata Paulo kurabira omuli Yesu?

4 Bukonyezi ki Paulo obuyatungire? Omu bwire bw’ekiro Paulo obwakaba amazire kukwatwa, “Mukama,” ogu nuwe Yesu akamerra nambere ali kandi yagamba ati: “Guma omutima; baitu nkokuwamanyisize ebigambo byange Yerusalemu, nukwo kikuhikiire kiti okubimanyisa nomu Rumi.” (Eng. 23:11) Oku kwali kuhumuzibwa okw’amaani omu kaire akahikire! Yesu akasiima Paulo habw’okutebeza omu Yerusalemu. Kandi akaraganiza Paulo ngu, akaba naija kuhika kurungi omu Roma kandi naho atebezeeyo amakuru amarungi. Hanyuma y’ebigambo ebi ebirukuhumuza, Paulo aine kuba yayehuliire aine obulinzi nk’omwana anyakuli omu mikono ya ise.

Omu kiyaga eky’amaani ekiri ha nyanja, malaika n’agumya Paulo ngu buli omu wena ow’ali ha lyato naija kujunwa omu rugendo runu orw’akabi (Rora akacweka 5)

5. Yahwe akakonyera ata Paulo kurabira omuli malaika? (Rora ekisisani ekiri ha kyesweko.)

5 Bizibu ki ebindi Paulo yatungire? Obuhakaba harabireho emyaka nk’ebiri ebintu ebi bimazire kubaho omu Yerusalemu, Paulo obwakaba ali ha lyato n’agenda Italy, ihunga ly’amaani likateera lyaletera abakaba bali ha lyato kutekereza ngu bakaba nibagenda kufa. Baitu Paulo atatiine. Habwaki? Akagambira abakaba bali ha lyato ati: “Ekiro kinu maraika wa Ruhanga, arukuntunga kandi oumpereza [angambiire] ati Otatina Paulo; kikuhikiriire okwemerra omu maiso ga Kaisali: kandi dora, Ruhanga akuhaire abo bona abarukugenda naiwe.” Yahwe akakozesa malaika kugarukiramu Paulo omurago ogw’akaba amuraganiize kurabira omuli Yesu. Kandi mananu kwo, Paulo akahika Roma.​—Eng. 27:20-25; 28:16.

6. Murago ki kuruga hali Yesu ogusobora kutugumya, kandi habwaki?

6 Bukonyezi ki obututunga? Yesu naija kutusagika nk’oku yasagikire Paulo. Ekyokurorraho, Yesu naraganiza abahondezi be boona ati: “Nyowe ndi hamu nainywe ebiro byona, okuhikya obusinge bunu obubulihwaho.” (Mat. 28:20) Ebigambo bya Yesu binu nibisobora kutugarramu amaani. Habwaki? Habwokuba haroho ebiro ebimu obukitugumira kugumiisiriza. Ekyokurorraho, omuntu outurukugonza obw’afa, titusaasa habw’ebiro bike baitu nitusobora kumara emyaka nyingi. Abamu ebiro bibagumanganira habw’okukura omu myaka. Kandi abandi haroho ebiro obu bibagumira habw’okwetuntura ekihinguraine. Eki n’obukiraaba nukwo kiri, tutunga amaani ag’okugumiisiriza habwokuba tumanyire ngu Yesu ali naitwe “ebiro byonaotwaliiremu n’omu biro ebikirayo kugumangana omu bwomeezi bwaitu.​—Mat. 11:28-30.

Bamalaika batukonyera kandi batuhabura obutuba nitutebeza (Rora akacweka 7)

7. Kusigikirra ha Okusuku’rwa 14:6, Yahwe atukonyera ata kasumi kanu?

7 Ekigambo kya Ruhanga kitugumya ngu Yahwe akozesa bamalaika be kutukonyera. (Baheb. 1:7, 14) Ekyokurorraho, bamalaika batukonyera kandi batuhabura omu mulimo ogw’okutebeza ‘enjiri ey’Obukama’ hali abantu ‘ab’amahanga goona, enganda, n’endimi.’​—Mat. 24:13, 14; soma Okusuku’rwa 14:6.

OBUKONYEZI KURUGA H’ABANTU ABALI OMU BUSOBOZI

8. Yahwe akakozesa ata omukuru w’ihe kukonyera Paulo?

8 Bukonyezi ki Paulo yatungire? Omu mwaka gwa 56 C.E., Yesu akagumya Paulo ngu akaba naija kuhika omu Roma. Baitu Abayudaaya ab’omu Yerusalemu bakakora orukwe orw’okutega n’okwita Paulo. Omukuru omu ihe lya Roma arukwetwa Kuraudio Lusiya akamanya orukwe runu kandi y’akonyera Paulo. Bwangu bwangu, Kuraudio akaragira ekitebe ky’abaserukale kulinda Paulo n’okumusendekereza kuhika Kaisaliya, orugendo oruraihire orwa mairo nka 65 (105 km) kuruga Yerusalemu. Omu Kaisaliya, omukuru Ferikisi akaragira ngu Paulo, ‘bamulindire omu nju ya Herode.’ Nahabweki, abanyanzigwa ba Paulo abaali nibagonza kumwita bakaba batakyasobora kumuhikaho.​—Eng. 23:12-35.

9. Omulemi Fesito akakonyera ata omukwenda Paulo?

9 Hanyuma y’emyaka ebiri, Paulo obwakaba akyali Kaisaliya omu nkomo, Fesito akagaruka omu bigere bya Ferikisi nk’omulemi omuhyaka. Abayudaaya bakesengereza Fesito kuleeta Paulo omu Yerusalemu nuho akacwererwa omusango, baitu Fesito akanga. Nikisoboka kuba ngu Fesito akaba akimanyire nk’oku Abayudaaya banu bakaba batekaniize “okumuita omu muhanda.”​—Eng. 24:27–25:5.

10. Kiki Fesito yagarukiremu Paulo, obuyamusabire kucwerwa omusango omu maiso ga Kaisali?

10 Hanyuma Paulo akacwerwa omusango omu Kaisaliya. Fesito nk’oku akaba n’agonza “okusiimwa Abayudaya,” akakaguza Paulo ati: “Noyenda okutemba Yerusalemu ocwerweyo omusango ogwebigambo binu omu maiso gange?” Omukwenda Paulo akaba akimanyire ngu nasobora kwitwa omu Yerusalemu, kandi akaba amanyire eky’asemeriire kukora kujuna obwomeezi bwe, kusobora kuhika Roma, kandi n’okugumizaamu kutebeza. Akagamba ati: “Ninjurra Kaisali!” Hanyuma ya Fesito kwekaguzaaho abahi be ab’amagezi, akagambira Paulo ati: “Ojuliire Kaisali: oligenda hali Kaisali.” Encwamu ya Fesito enu enungi ekajuna Paulo hali abanyanzigwa be. Omu kasumi kake, Paulo akaba nagenda kutwara Roma, nambere Abayudaaya abakaba nibagonza kumwita bakaba batasobora kumuhikaho.​—Eng. 25:6-12.

11. Paulo n’asobora kuba yatekeriizeeho bigambo ki ebirukugarramu amaani ebya nabbi Isaya?

11 Paulo obwakaba alinzire, atakatandikire orugendo rwe kugenda Italy, n’asobora kuba yatekeriizeeho ebigambo bya nabbi Isaya hali abo abarukuhakaniza Yahwe, ebirukugamba ngu: “Muhanule ahamu, kandi kiriburanganizibwa; mugambe ekigambo, baitu tikirigumaho baitu Ruhanga ali naitwe.” (Is. 8:10) Paulo akaba akimanyire ngu Ruhanga naija kumukonyera kandi kinu kiine kuba kyamukonyire kugumira ebirengo ebyakumuhikireho.

Nk’oku yakozere omu busumi obwakara, Yahwe nasobora kukozesa ab’obusobozi kasumi kanu kulinda abaheereza be (Rora akacweka 12)

12. Yulyo akatwaza ata Paulo, kandi kiki Paulo ekiyayetegeriize?

12 Omu mwaka gwa 58 C.E., Paulo akatandikire orugendo kugenda Italy. Nk’oku akaba ali munyankomo, omukuru omu ihe lya Roma arukwetwa Yulyo nuwe yakomerwe kumulinda. Kuruga obu, Yulyo akaba aine obusobozi obw’okutwaza kubi Paulo rundi kumutwaza kurungi. Yulyo yakukozeseze ata obusobozi bwe? Ekiro ekyahondiireho, obubayemeriire ha mwaro ogw’okubanza omu rugendo rwabo, “Yulyo [akatwaza] Paulo kurungi, namuikiriza okubungira enganjanize.” Ha murundi ogundi Yulyo akajuna obwomeezi bwa Paulo. Omu mulingo ki? Abaserikale bakaba nibagonza kwita abanyankomo boona abakaba bali ha lyato, baitu Yulyo yabatanga. Habwaki? Habwokuba akaba acweriiremu kimu “okukiza Paulo.” Nikizooka Paulo akakyetegereza ngu Yahwe n’akozesa omuserikale onu ow’embabazi kumukonyera n’okumulinda.​—Eng. 27:1-3, 42-44.

Rora akacweka 13

13. Yahwe nasobora kukozesa ata abantu abali omu busobozi?

13 Bukonyezi ki obututunga? Yahwe n’asobora kukozesa omwoyo gwe ogurukwera kuletera ab’obusobozi kukora eby’agonza kakuba kiba nikikiranganiza n’ekigendererwa kye. Omukama Sulemani akahandiika ati: “Omutima gwomukama guli omu mukono gwa [Yahwe] nkebyambu: aguhindura hona nkokwagonza.” (Nfu. 21:1) Ekyahandiikirwe kinu nikimanyisa ki? Abantu nibasobora kulima omukura bakahugura amaizi ag’ekyambu kugenda nambere barukugonza. Omu mulingo nugwo gumu, Yahwe nasobora kukozesa omwoyo gwe kuhindura ebitekerezo by’abalemi nukwo ebibarakora bihikirize ekigendererwa kye. Eki obukibaho, kiretera abusobozi kukora encwamu ezirukugasira abantu ba Ruhanga.​—Lengesaniza Ezera 7:21, 25, 26.

14. Kusigikirra ha Engeso Ezabakwenda 12:5 bantu ki abatusobora kusabira?

14 Kiki ekitusobora kukora? Nitusobora kusabira ‘abakama, n’abakuru boona’ obubarukuba nibakora encwamu ezisobora kukwataho omulimo gwaitu ogw’okutebeza n’ensorrokano. (1 Tim. 2:1, 2; Neh. 1:11) Nk’oku Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza baakozere, naitwe twekambe muno kusabira ab’oruganda na banyaanya itwe abali omu nkomo. (Soma Engeso Ezabakwenda 12:5; Baheb. 13:3) Ekindi, nitusobora n’okusabira abaserikale abarukulinda enkomo nambere ab’oruganda na banyaanya itwe basibiirwe. Nitusobora kwesengereza Yahwe ahindule ebitekerezo by’abantu nk’abo nukwo basobole kwetwaza nka Yulyo kandi batwaze Abakristaayo bagenzi baitu omu mulingo ogw’embabazi.

OBUKONYEZI KURUGA OMU BAKRISTAAYO BAGENZI BAITU

15-16. Yahwe akakonyera ata Paulo kurabira omuli Alisitako na Luka?

15 Bukonyezi ki Paulo yatungire? Paulo obwakaba nagenda Roma, Yahwe akaikara namukonyera kurabira omu Bakristaayo bagenzi be. Katubazeeho ebyokurorraho ebimu.

16 Banywani ba Paulo abesigwa babiri, Alisitako na Luka bakacwamu kugenda na uwe Roma. * Bakaikiriza kuteeka obwomeezi bwabo omu kabi kusobora kuba n’omukwenda Paulo, n’obukiraaba ngu busaho ekirukwoleka ngu Yesu akaba abagumize ngu nibaija kuhika Roma. Baitu hanyuma, y’orugendo kugumangana, nubwo bakimanyire ngu obwomeezi bwabo nibwija kujunwa. Nahabweki, Alisitako na Luka obu batembere eryato omu Kaisaliya, Paulo nateekwa kuba yasabire omu mutima gwe nasiima Yahwe habw’obukonyezi y’amuhaire kurabira omu Bakristaayo abo abibiri kandi abamanzi.​—Eng. 27:1, 2, 20-25.

17. Yahwe akakozesa ata ab’oruganda omu kitebe kukonyera Paulo n’abanywani be?

17 Obwakaba ali omu rugendo oru, ab’oruganda omu kitebe bakamukonyera emirundi nyingi. Ekyokurorraho, obu bahikire omu rubuga rwa Sidoni, Yulyo akaikiriza omukwenda Paulo kugenda “okubungira enganjanize, nokuhumura.” Kandi obu bahikire omu rubuga rwa Puteoli, Paulo n’abanywani be bakasanga ‘bene baabu, ababesengeriize okumara hamu nabo ebiro musanju.’ Abakristaayo omu bicweka ebi obubakaba nibafaaho ebyetaago bya Paulo hamu n’abanywani be, Paulo aine kuba yabaleetiire okusemererwa kwingi habw’okubagambira ebintu ebirungi ebibakaba barabiremu. (Lengesaniza Engeso Ezabakwenda 15:2, 3.) Hanyuma y’okugarurwamu amaani, Paulo hamu n’abanywani be bakagumizaamu n’orugendo.​—Eng. 27:3; 28:13, 14.

Nk’omukwenda Paulo, tutunga obukonyezi kuruga hali Yahwe kurabira omu Bakristaayo bagenzi baitu (Rora akacweka 18)

18. Kiki eky’aletiire Paulo kusiima Ruhanga n’okuguma omutima?

18 Paulo obwakaba narubata ali haihi kuhika Roma, n’ateekwa kuba yatekerizeeho ebiyahandiikire ekitebe omu rubuga oru emyaka esatu enyuma ebirukugamba ngu: “Okuruga omu myaka mingi nkaba ningonza okuija namberemuli.” (Bar. 15:23) Baitu akaba atakakitekerezaahoga ngu aliija nk’omunyankomo. Paulo aine kuba yagarukirwemu amaani obuyarozere ab’oruganda kuruga Roma bamulinzire ha muhanda kumuramukya! “Paulo obuyababoine, yasiima Ruhanga naguma omutima.” (Eng. 28:15) Wetegereze ngu Paulo akasiima Ruhanga habw’okurora ab’oruganda. Habwaki? Habwokuba akakyetegereza ngu Yahwe akaba n’amukonyera kurabira omu b’oruganda.

Rora akacweka 19

19. Nk’oku kyolekerwe omu 1 Petero 4:10, Yahwe nasobora ata kutukozesa kukonyera abo abali omu bwetaago?

19 Kiki ekitusobora kukora? Haroho ab’oruganda rundi banyaanya itwe omu kitebe kyanyu ab’omanyire, abetuntwire habw’oburwaire, rundi habw’enyikara ezindi ezigumangaine? Rundi baferiirwe omuntu oubarukugonza. Kakuba tukimanya ngu haroho omuntu arukwetaaga obukonyezi bwaitu, nitusobora kusaba Yahwe kutukonyera kubaza rundi kumukorra ekintu eky’embabazi. Nosobora kusanga ngu ebigambo rundi obukonyezi bwaitu nikyo kyonyini ow’oruganda rundi munyaanya abaire nayetaaga nukwo agarukwemu amaani. (Soma 1 Petero 4:10.) * Abantu abatuba tukonyire nibasobora kwongera kwesigira kimu ngu omurago gwa Yahwe ogurukugamba, “tindikuleka na kake, kunu tindikuhemukira na kake,” nigubakwataho. Busaho kugurukyagurukya eki kikuleetera okusemererwa!

20. Habwaki nitusobora kugamba tutarukutiina ngu: “[Yahwe] nuwe mukonyezi wange”?

20 Nka Paulo hamu n’abanywani be, naitwe nitusobora kutunga ebizibu. Baitu tuguma habwokuba tukimanyire ngu Yahwe ali hamu naitwe. Atuha obukonyezi kurabira omu Yesu hamu na bamalaika. Ekindi, Yahwe nasobora kukozesa ab’obusobozi kutukonyera kakuba kiba nikikiranganiza n’ekigendererwa kye. Nk’oku baingi omulitwe twayeroliire, Yahwe akozesa omwoyo gwe ogurukwera kuletera emitima y’abaheereza be kukonyera Abakristaayo bagenzi baabo. Nahabweki, nka Paulo, twine ensonga enungi habwaki nitugamba tutarukutiina ngu: “[Yahwe] nuwe mukonyezi wange; tinditina: abantu balisobora okunkora ki?”​—Baheb. 13:6.

EKIZINA 38 Yahwe Arakuha Amaani

^ kac. 5 Ekicweka kinu nikibazaaho emiringo esatu nk’oku Yahwe yakonyiremu omukwenda Paulo kugumira ebizibu ebigumangaine. Nitwija kubazaaho omulingo Yahwe yakonyiremu abaheereza be omu busumi obwakara. Kandi kinu nikiija kutuletera kwongera kumwesiga ngu naija kutonyera n’omu kasumi kanu akarumu ebizibu bingi.

^ kac. 16 Alisitako na Luka bakaba enyumaho bamazire emyezi nyingi nibagenda na Paulo omu ngendo ze. Abasaija banu abesigwa bakaikara na Paulo n’omu kasumi obw’akaba ali Roma omu nkomo.​—Eng. 16:10-12; 20:4; Bak. 4:10, 14.