Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

THERO I GUDWAHO 46

Ivhani Na Tshivhindi Ngauri Yehova Ndi Muthusi Waṋu

Ivhani Na Tshivhindi Ngauri Yehova Ndi Muthusi Waṋu

“Ndi nga si vhuye nda u ṱutshela, ndi nga si vhuye nda u laṱa.”—VHAHEV. 13:5.

LUIMBO 55 Ni Songo Vha Ofha!

MANWELEDZO *

1. Ndi mini zwine zwa nga ri khuthadza musi ri tshi pfa u nga a hu na ane a ri thusa u konḓela? (Phisalema 118:5-7)

NAA no no vhuya na pfa u nga a hu na ane a nga ni thusa u imedzana na thaidzo ine na vha nayo? Ndi vhathu vhanzhi vho ḓipfaho nga yeneyo nḓila u katela na vhashumeli vha Yehova. (1 Dzikh. 19:14) Arali na ḓipfa nga u ralo, ni humbule zwe Yehova a zwi fhulufhedzisa musi a tshi ri: “Ndi nga si vhuye nda u ṱutshela, ndi nga si vhuye nda u laṱa.” Ri nga amba haya maipfi ri na fhulufhelo: “Yehova ndi muthusi wanga; a thi nga ofhi.” (Vhahev. 13:5, 6) Muapostola Paulo o ṅwalela Vhakriste vha Yudea enea maipfi nga vho 61 C.E. Maipfi awe a ri humbudza zwo ṅwalwaho nga muphisalema kha Phisalema 118:5-7.—Vhalani.

2. Ri ḓo amba nga ha mini kha ino thero nahone ndi ngani?

2 U fana na muphisalema, Paulo o vha a tshi zwi ḓivha uri Yehova ndi muthusi wawe ngauri o vha o no mu thusa lunzhi tshifhingani tshi fhiraho. Sa tsumbo, miṅwaha i fhiraho mivhili musi Paulo a sa athu u ṅwalela Vhahevheru vhurifhi, o vhuya a fara lwendo nga tshikepe vhukati ha lwanzhe hu na ḓumbu ḽihulu. (Mish. 27:4, 15, 20) Yehova o vha muthusi wa Paulo nga nḓila nnzhi kha lwonolo lwendo na musi a sa athu u lu fara. Ri ḓo amba nga nḓila tharu. Yehova o mu thusa a tshi shumisa Yesu na vharuṅwa, vhashumeli vha muvhuso na vhatendi ngae. U sedzulusa zwo iteaho vhutshiloni ha Paulo zwi ḓo khwaṱhisa fhulufhelo ḽashu kha zwe Mudzimu a ri fhulufhedzisa zwa uri u ḓo fhindula thabelo dzashu musi ri tshi mu humbela thuso.

U THUSWA NGA YESU NA VHARUṄWA

3. Paulo a nga vha o ḓivhudzisa mini nahone ndi ngani?

3 Paulo o vha a tshi ṱoḓa u thusiwa. Nga vho 56 C.E., gogo ḽa vhathu ḽo mu kokodzela nnḓa ha Yerusalema ḽa lingedza u mu vhulaya. Nga ḓuvha ḽi tevhelaho musi Paulo o ḓiswa phanḓa ha Sanihedrini, o vha o huvhadzwa nga maswina awe. (Mish. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) Khamusi nga tshenetsho tshifhinga Paulo a nga vha o ḓivhudzisa uri: ‘Ndi ḓo konḓelela uhu u tambudzwa u swika lini?’

4. Yehova o thusa hani Paulo a tshi shumisa Yesu?

4 Paulo o thuswa hani? Vhusiku ha ḓuvha ḽe Paulo a farwa ngaḽo, “Murena” Yesu o ima phanḓa hawe a ri: “U songo ofha! Samusi wo ṱanziela nga vhuḓalo nga ha nṋe fhano Yerusalema, u tea u ita nga u ralo na ngei Roma.” (Mish. 23:11) Paulo o pfa o ṱuṱuwedzea vhukuma. Yesu o khoḓa Paulo nge a ṱanziela Yerusalema, a fhulufhedzisa Paulo uri u ḓo swika Roma o tsireledzea hune a ḓo dovha a ṱanziela. Musi Paulo o no fhulufhedziswa nga u ralo, a nga vha o ḓipfa o tsireledzea u fana na ṅwana o kuvhatedzwaho zwanḓani zwa khotsi awe.

Musi Paulo o ṋamela tshikepe tshi yaho Italia, ho mbo ḓi vha na ḓumbu ḽihulu, fhedzi muruṅwa a mu vhudza uri ene na vhaṅwe vhaṋameli vha ḓo swika vho tsireledzea (Sedzani phara 5)

5. Yehova o thusa hani Paulo a tshi shumisa muruṅwa? (Sedzani tshifanyiso tshi re kha gwati.)

5 Paulo o dovha a ṱangana na vhuleme vhufhio? Musi ho no fhela miṅwaha mivhili ho no itea zwiḽa zwa Yerusalema, Paulo o vha o ṋamela tshikepe tshi yaho Italia musi tshi tshi ṱangana na ḓumbu ḽihulu lwe vhashumi vha tshikepeni na vhaṋameli vha vhona u nga vha ḓo fa. Fhedzi Paulo o vha a songo tshuwa. Ndi ngani? O vhudza vhoṱhe vha re tshikepeni a ri: “Mudzimu ane nda mu itela mushumo mukhethwa o ruma muruṅwa madekwe, a ri: ‘Paulo u songo ofha. Ngauri u ḓo ima phanḓa ha Kesare. Mudzimu u ḓo u tshidza na vhoṱhe vhane wa vha navho.’” Yehova o khwaṱhisedza Paulo a tshi shumisa muruṅwa sa zwe a ita u thomani a tshi shumisa Yesu. Paulo o fhedzisela o swika Roma sa zwe Yehova a fhulufhedzisa.—Mish. 27:20-25; 28:16.

6. Ndi zwifhio zwe Yesu a ri fhulufhedzisa zwine zwa nga ri khwaṱhisa nahone ndi ngani?

6 Riṋe ri thuswa hani? Yesu u ḓo ri tikedza sa zwe a ita kha Paulo. Sa tsumbo, Yesu o fhulufhedzisa vhatevheli vhawe uri: “Ndi na inwi misi yoṱhe u swika vhufheloni ha shango.” (Mat. 28:20) Maipfi a Yesu a a ri khwaṱhisa. Ndi ngani? Ndi ngauri nga zwiṅwe zwifhinga ri a sedzana na thavha. Sa tsumbo, musi ro felwa, vhuṱungu vhune ra vhu pfa a si ha maḓuvhanyana, vhu nga vha ha miṅwaha. Vhaṅwe vha tambudzwa nga vhulala. Vhaṅwe vha tambudzwa nga u tsikeledzea ha maḓipfele. Naho zwo ralo, ri wana nungo dza u konḓelela ngauri ri a zwi ḓivha uri Yesu u na riṋe “misi yoṱhe,” u katela na maḓuvha mavhi.—Mat. 11:28-30.

Vharuṅwa vha a ri thusa musi ri tshi huwelela (Sedzani phara 7)

7. U ya nga Nzumbululo 14:6, Yehova u ri thusa hani ṋamusi?

7 Ipfi ḽa Mudzimu ḽi ri khwaṱhisedza uri Yehova u ri thusa a tshi shumisa vharuṅwa vhawe. (Vhahev. 1:7, 14) Sa tsumbo, vharuṅwa vha a ri tikedza na u ri livhisa musi ri tshi ḓivhadza “mafhungo maḓifha a Muvhuso” kha vhathu vha ‘tshaka dzoṱhe na ndimi dzoṱhe.’—Mat. 24:13, 14; vhalani Nzumbululo 14:6.

U THUSWA NGA VHASHUMELI VHA MUVHUSO

8. Yehova o thusa hani Paulo a tshi shumisa mulangammbi?

8 Paulo o thuswa hani? Nga 56 C.E., Yesu o fhulufhedzisa Paulo uri u ḓo swika Roma. Fhedzi vhaṅwe Vhayuda vho luka maano a u lalela Paulo uri vha mu vhulaye. Musi Klaudio Lisia mulangammbi wa Roma a tshi pfa nga ha tshenetsho tshikwekwe a thusa Paulo. Klaudio a ṱavhanya a shavhisela Paulo ngei Kesarea o tsireledzwa nga maswole manzhi. Lwo vha lu lwendo lwa khilomithara dzi linganaho 105 u bva Yerusalema. Musi e Kesarea, Muvhusi Felikisi a ri a “dzule o lindwa pfamoni ya Herode.” Paulo o vha o bva zwanḓani zwa vhavhulayi.—Mish. 23:12-35.

9. Muvhusi Festo o thusa hani Paulo?

9 Nga murahu ha miṅwaha mivhili, Paulo o vha a tshi kha ḓi vha dzhele ngei Kesarea. Muvhusi muswa vhuimoni ha Felikisi o vha e Festo. Festo o hana musi Vhayuda vha tshi mu humbela uri a ḓise Paulo Yerusalema uri a sengiswe henengei. Khamusi o vha a tshi zwi ḓivha uri Vhayuda “vho vha vho mu lalela nḓilani, vha tshi ṱoḓa u mu vhulaya.”—Mish. 24:27–25:5.

10. Muvhusi Festo o fhindula hani khumbelo ya Paulo ya uri a sengiswe nga Kesare?

10 Nga murahu, Paulo a sengiswa Kesarea. “Nge Festo a vha a tshi ṱoḓa u takadza Vhayuda, a vhudzisa Paulo a ri: ‘Naa u a ṱoḓa u ya Yerusalema uri u sengiselwe hone zwenezwi zwithu na nṋe ndi hone?’” Paulo o vha a tshi zwi ḓivha uri a nga vhulawa Yerusalema nahone o vha a tshi zwi ḓivha uri u tea u ya Roma uri a kone u ḓitshidza na uri a bvele phanḓa a tshi funza henengei. O ri: “Nṋe ndi ri hoyu mulandu kha u fhiriselwe kha Kesare!” Musi Festo o no amba na vhaeletshedzi vhawe, a ri: “Samusi wo ri u khou ṱoḓa u sengiswa nga Kesare, u ḓo sengiswa ngae.” Phetho ya Festo yo ponyokisa Paulo kha maswina awe. Hu si kale Paulo o vha a tshi ḓo vha e Roma e kule vhukuma na Vhayuda vhe vha vha vha tshi ṱoḓa u mu vhulaya.—Mish. 25:6-12.

11. Paulo a nga vha o humbula maipfi afhio a khuthadzaho o ambiwaho nga Yesaya?

11 Musi Paulo o fara lwendo lwawe lwa u ya Italia, a nga vha o humbula tsevho ye muporofita Yesaya a vha o hevhedzwa uri a i vhudze vhathu vhane vha pikisa Yehova. Yeneyo tsevho i ri: “Vhambani maano, fhedzi ha nga shumi! Ambani zwine na funa, fhedzi a zwi nga itei, ngauri Mudzimu u na riṋe!” (Yes. 8:10) Paulo o vha a tshi zwi ḓivha uri Mudzimu u ḓo mu thusa nahone zwo mu khwaṱhisa uri a konḓelele milingo i ḓaho.

Tshifhingani tsho fhiraho, Yehova o shumisa vhathu vhe vha vha vhe vhashumeli vha muvhuso u tsireledza vhashumeli vhawe. A nga ita zwenezwo na ṋamusi (Sedzani phara 12)

12. Yulio o fara hani Paulo nahone Paulo a nga vha o ṱalukanya mini?

12 Nga 58 C.E., Paulo o thoma u fara lwendo lwawe lwa u ya Italia. Samusi Paulo o vha e mufariwa, o vha o lindwa nga muhulwane wa maswole a Vharoma we a avha a tshi pfi Yulio. U bva nga tshenetsho tshifhinga, Yulio o vha e na maanḓa a u konḓisela Paulo vhutshilo kana a u mu fara zwavhuḓi. O vha a tshi ḓo shumisa hani maanḓa awe? Musi vha tshi swika vhuimazwikepe ha u thoma, “Yulio a sumbedza Paulo vhuthu nga u mu tendela a tshi ya kha khonani dzawe uri dzi mu ṱhogomele.” Yulio o ita na u tshidza Paulo nga murahu. O mu tshidza hani? Maswole o vha a tshi ṱoḓa u vhulaya vhafariwa vhoṱhe vhe vha vha vhe tshikepeni. Fhedzi Yulio a vha dzivhisa. Ndi ngani? Ndi ngauri “o vha a tshi ṱoḓa u tsireledza Paulo.” Zwi tou pfala uri Paulo o ṱalukanya uri ndi Yehova we a vha a tshi khou shumisa onoyo mushumeli wa muvhuso uri a mu tsireledze.—Mish. 27:1-3, 42-44.

Sedzani phara 13

13. Yehova a nga shumisa hani vhathu vha muvhuso?

13 Riṋe ri thuswa hani? Yehova a nga shumisa muya wawe mukhethwa u re na maanḓa u ita uri vhathu vha muvhuso vha ite zwine a funa musi zwi tshi tshimbidzana na tshipikwa tshawe. Khosi Salomo o ṅwala a ri: “Mbilu ya khosi i fana na milambwana tshanḓani tsha Yehova. U i isa huṅwe na huṅwe hune a hu takalela.” (Mir. 21:1) Uyu murero u amba mini? Vhathu vha a kona u gwa mugero uri vha pambusele maḓi a milambwana hune vha funa a tshi ya hone. Nga nḓila i fanaho, Yehova a nga shumisa muya wawe u ita uri vhavhusi vha humbule nga nḓila i tshimbidzanaho na tshipikwa tshawe. Musi zwi tshi itea, vhathu vha muvhuso vha a kombetshedzea u ita phetho dzi vhuyedzaho vhathu vha Mudzimu.—Vhambedzani Esera 7:21, 25, 26.

14. U ya nga Mishumo 12:5, ndi vhafhio vhane ra nga vha rabelela?

14 Riṋe ri nga ita mini? Ri nga rabelela “mahosi na vhoṱhe vha re na vhuimo ha nṱha” musi vha tshi dzhia phetho dzi tshimbidzanaho na mushumo washu wa u huwelela na u ya miṱanganoni. (1 Tim. 2:1, 2; Neh. 1:11) Na riṋe ri nga rabelela vhahashu vha re dzhele zwi tshi bva mbiluni u fana na Vhakriste vha u thoma. (Vhalani Mishumo 12:5; Vhahev. 13:3) Ri nga dovha ra rabelela na vhalindi vha dzhele vhane vha linda vhahashu. Ri nga humbela Yehova uri a ṱuṱuwedze mihumbulo ya vhathu vho raloho uri vha nge Yulio, vha fare vhahashu vha re dzhele nga “vhuthu.”—Mish. 27:3.

U THUSWA NGA VHAHASHU

15-16. Yehova o thusa hani Paulo a tshi shumisa Aristariko na Luka?

15 Paulo o thuswa hani? Musi Paulo e lwendoni lwa u ya Roma, kanzhi Yehova o vha a tshi mu thusa a tshi shumisa vhahawe. Kha ri sedze dziṅwe tsumbo.

16 Khonani mbili dza Paulo dzi fhulufhedzeaho, Aristariko na Luka, vho tshimbila nae musi a tshi ya Roma. * Bivhili a i ri vhudzi uri Yesu o fhulufhedzisa Aristariko na Luka uri vho vha vha tshi ḓo swika Roma vho tsireledzea. Vho vha vha tshi khou vhea vhutshilo havho khomboni musi vha tshi fara lwonolwo lwendo lu re na khombo. Fhedzi vho vha vho ḓiimisela u ita zwenezwo uri vha thuse Paulo. Vho zwi ḓivha nga murahu musi vhe kha lwonolo lwendo lu re na khombo uri vha ḓo tshidzwa. Musi Aristariko na Luka vha tshi ṋamela tshikepe vha tshi ya Kesarea, Paulo u fanela u vha o rabela Yehova zwi tshi bva mbiluni a tshi mu livhuwa nge a mu thusa nga u mu fha vhenevha vhatendi ngae vhavhili vha re na tshivhindi.—Mish. 27:1, 2, 20-25.

17. Yehova o thusa hani Paulo a tshi shumisa vhahashu tshivhidzoni?

17 Musi Paulo e lwendoni lwawe kanzhi o vha a tshi thuswa nga vhahawe. Sa tsumbo, musi vha tshi swika ḓoroboni ya Sidoni, Yulio o tendela Paulo “a tshi ya kha khonani dzawe uri dzi mu ṱhogomele.” Nga murahu, musi Paulo na khonani dzawe vhe ḓoroboni ya Puteoli, vhahavho vho ‘humbela uri vha dzule navho maḓuvha a sumbe.’ Vhakriste vhe vha ṱanganedza Paulo na khonani dzawe vha nga vha vho ḓiphiṋa vhukuma nga tshenzhelo dze a vha vhudza dzone. (Vhambedzani Mishumo 15:2, 3.) Musi Paulo na khonani dzawe vho no homoloswa nga u vhona vhahavho, vho bvela phanḓa na lwendo.—Mish. 27:3; 28:13, 14.

Yehova u ri thusa a tshi shumisa vhahashu u fana na zwe a zwi ita kha Paulo (Sedzani phara 18)

18. Ndi mini zwo itaho uri Paulo a livhuwe Mudzimu nahone a vhe na tshivhindi?

18 Musi Paulo a tshi khou tshimbila o livha Roma, u fanela u vha o humbula zwe a vha o ṅwalela tshenetsho tshivhidzo tshi re kha yeneyo ḓorobo miṅwaha miraru yo fhiraho, a tshi ri: “Ndi kale ndi tshi ṱoḓa u ḓa kha inwi.” (Vharoma 15:23) Naho zwo ralo, o vha a songo lavhelela uri u ḓo swika henefho e mufariwa. U fanela u vha o ṱuṱuwedzea vhukuma musi a tshi vhona vhahashu vha Roma vho mu lindela uri vha mu lumelise. “Musi Paulo a tshi vha vhona, a livhuwa Mudzimu a vha na tshivhindi.” (Mish. 28:15) Ṱhogomelani uri Paulo o livhuwa Mudzimu nge vhahawe vha vha vhe henefho. Ndi ngani? Ndi ngauri Paulo o zwi vhona uri Yehova u khou mu thusa a tshi shumisa vhatendi ngae.

Sedzani phara 19

19. Yehova a nga ri shumisa hani u thusa vhane vha ṱoḓa thuso samusi zwo sumbedzwa kha 1 Petro 4:10?

19 Riṋe ri nga ita mini? Naa hu na vhahashu vhane na vha ḓivha tshivhidzoni tsha haṋu vhane vha khou tambudzwa nga u lwala kana nga dziṅwe thaidzo? Kana khamusi vha nga vha vho felwa. Arali ra vhona muṅwe muthu ane a ṱoda thuso, ri nga humbela Yehova uri a ri thuse uri ri ambe kana ri ite zwithu zwine zwa ḓo sumbedza onoyo muthu uri ri a mu funa. Zwine ra ḓo zwi amba kana u zwi ita zwi nga vha zwi zwine onoyo wahashu a zwi ṱoḓa nga maṱo matswuku. (Vhalani 1 Petro 4:10.) * Arali ra vha thusa, vha nga dovha vha tenda uri zwe Yehova a fhulufhedzisa zwi shuma khavho. O fhulufhedzisa a ri: “Ndi nga si vhuye nda u ṱutshela, ndi nga si vhuye nda u laṱa.” Zwi ḓo ni takadza vhukuma.

20. Ndi ngani ri tshi nga amba ri na fhulufhelo ra ri: “Yehova ndi muthusi wanga”?

20 Na riṋe ri nga vha na dzithaidzo u fana na Paulo na khonani dzawe. Zwi tshee zwo ralo, ri a zwi ḓivha uri ri nga ima ro khwaṱha ngauri Yehova u na riṋe. U ri thusa a tshi shumisa Yesu na vharuṅwa. Zwiṅwe hafhu, Yehova a nga ri thusa a tshi shumisa vhashumeli vha muvhuso arali zwi tshi tshimbidzana na tshipikwa tshawe. Samusi vhunzhi hashu ro no ṱangana nazwo, Yehova u shumisa muya wawe mukhethwa u kwama mbilu dza vhashumeli vhawe uri vha thuse vhahavho vha Vhakriste. Ngauralo, u fana na Paulo ri na tshiitisi tshavhuḓi tsha u amba ri na fhulufhelo ra ri: “Yehova ndi muthusi wanga; a thi nga ofhi. Muthu a nga nnyita mini?”—Vhahev. 13:6.

LUIMBO 38 U Ḓo Ni Khwaṱhisa

^ phar. 5 Ino thero i amba nga ha nḓila tharu dze Yehova a thusa muapostola Paulo ngadzo u sedzana na thaidzo dzi konḓaho. U sedzulusa uri Yehova o thusa hani vhashumeli vhawe tshifhingani tsho fhiraho, zwi ḓo khwaṱhisa fhulufhelo ḽashu uri na ṋamusi Yehova u ḓo ri thusa musi ri tshi sedzana na dzithaidzo.

^ phar. 16 Aristariko na Luka vho vha vho no ḓi tshimbila na Paulo tshifhingani tsho fhiraho. Vhenevha vhanna vha fhulufhedzeaho vho vha vhe na Paulo musi e dzhele ngei Roma.—Mish. 16:10-12; 20:4; Vhakol. 4:10, 14.

^ phar. 19 Vhalani Tshiingamo tsha ḽa 15 January 2009 masiaṱ. 13-14, dziphar. 5-9.