Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 47

Bu sta dispostu na kontinua ta faze mudansas?

Bu sta dispostu na kontinua ta faze mudansas?

‘Pa tirmina irmons, nhos kontinua ta xinti alegria, ta djudadu midjora’. — 2 CORÍNTIOS 13:11.

KÁNTIKU 54 ‘Kel-li ki é kaminhu’

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Sima sta na Mateus 7:13, 14, pamodi ki nu pode fla ma nu sta na un viaji?

NOS tudu nu sta na un viaji. Nos obijetivu é vive na kel mundu novu undi ki Jeová, nos Deus di amor, ta ben governa-nu. Tudu dia, nu ta tenta sigi kel strada ki ta leba-nu pa vida. Má sima Jizus fla, kel strada é pertadu i alvês é difísil anda na el. (Lé Mateus 7:13, 14.) Dja ki nos é inperfetu, é faxi nu disvia di kaminhu. — Gál. 6:1.

2. Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li? (Tanbê odja kuadru “ Umildadi ta djuda-nu faze mudansa”.)

2 Si nu krê kontinua na kel strada pertadu ki ta leba pa vida, nu meste sta dispostu na muda nos manera di pensa, nos atitudi i kuzas ki nu ta faze. Apóstlu Polu insentiva kristons na Korintu pa es kontinua ‘ta djudadu midjora’. (2 Cor. 13:11) Es konsedju tanbê ta sirbi pa nos oji. Na kel studu li, nu sta ben odja modi ki Bíblia pode djuda-nu faze mudansas i modi ki amigus ki ten más spiriénsa pode djuda-nu kontinua na kaminhu pa vida. Tanbê, nu sta ben odja pamodi ki alvês é difísil nu sigi kes orientason di organizason di Jeová. Kel studu li sta ben mostra-nu modi ki umildadi ta djuda-nu faze mudansa sen perde nos alegria di sirbi Jeová.

DEXA PALAVRA DI DEUS MUDA-U

3. Modi ki Palavra di Deus pode djuda-u?

3 Alvês é difísil izamina nos manera di pensa i kuzas ki nu ta xinti. Pamodi? Pamodi nos korason ta trai-nu, i ta fika difísil sabe pa undi ki el sta leba-nu. (Jer. 17:9) É faxi nu ngana nos kabésa ku ‘pensamentus falsu.’ (Tia. 1:22) Nton nu debe uza Palavra di Deus pa izamina nos kabésa. El ta mostra-nu kuzê ki nos é di pa déntu, ‘kuzê ki nu ta pensa i kuzê ki nos korason krê.’ (Heb. 4:12, 13) Palavra di Deus é sima un mákina di faze xapa, el ta mostra-nu kuzê ki nu ten déntu nos. Má pa nu seta konsedjus di Bíblia i di kes ki Deus ta uza pa djuda-nu, nu meste ser umildi.

4. Modi ki nu sabe ma Rei Saul bira un ómi orgulhozu?

4 Izénplu di Rei Saul ta mostra kuzê ki pode kontise óras ki nos é ka umildi. Saul bira txeu orgulhozu ki el nega seta ma el meste mudaba se manera di pensa i kuzas ki el ta fazeba. (Sal. 36:1, 2; Hab. 2:4) Kel-li fika klaru kantu Jeová fla Saul kuzê ki el devia fazeba dipôs ki el distruíba amalekitas. Má, Saul ka obi ku Jeová. I kantu proféta Samuel ba pâpia ku el sobri kel asuntu, el ka seta ma el faze mariadu. Envês di kel-li, el tenta ranja diskulpa pa kuza ki el faze, i el mostra ma se éru ka éra mutu gravi i el poi kulpa na otus. (1 Sam. 15:13-24) Un ténpu antis, Saul dja fazeba un kuza kuazi sima kel-li. (1 Sam. 13:10-14) É tristi di odja ma Saul dexa se korason bira orgulhozu. El ka muda se manera di pensa, pur isu Jeová nega-l.

5. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Saul?

5 Nu ka krê ser sima Saul, pur isu nu debe pergunta nos kabésa: ‘Óras ki N ta lé konsedjus di Bíblia, N ta fika ta ranja diskulpa pa nha manera di pensa? N ta kustuma pensa ma nhas éru é ka mutu gravi si? Óras ki N faze un éru N ta poi kulpa na otus?’ Si nu responde sin pa kalker un di kes pergunta li, nu debe muda nos manera di pensa. Si nu ka faze si, nos korason pode bira txeu orgulhozu ki Jeová ka ta krê ser más nos amigu. — Tia. 4:6.

6. Splika diferénsa entri Rei Saul i Rei Davidi.

6 Repara diferénsa entri Rei Saul i Rei Davidi, un ómi ki ta amaba ‘lei di Jeová’. (Sal. 1:1-3) Davidi sabia ma Jeová ta salva kes umildi, má el é kóntra kes algen orgulhozu. (2 Sam. 22:28) Pur isu, Davidi dexa lei di Deus muda se manera di pensa. El skrebe: ‘N ta lova Jeová, kel ki ta da-m konsedju. Mésmu di noti, nhas pensamentu más fundu ta koriji-m.’ — Sal. 16:7.

PALAVRA DI DEUS

Palavra di Deus ta aviza-nu óras ki nu kumesa ta disvia di kaminhu. Si nos é umildi, nu ta dexa-l koriji nos pensamentus mariadu. (Odja parágrafu 7.)

7. Si nos é umildi, kuzê ki nu ta faze?

7 Si nos é umildi, nu ta dexa Palavra di Deus koriji nos manera di pensa antis di es pô-nu ta faze algun kuza mariadu. Palavra di Deus ta ser sima un vós ki ta fla-nu: ‘Kel-li ki é kaminhu. Nhos anda na el.’ El ta aviza-nu óras ki nu kumesa ta disvia di kaminhu ô pa direita ô pa skérda. (Isa. 30:21) É bon óras ki nu ta obi ku Jeová. (Isa. 48:17) Pur izénplu, nu ta ivita pasa pa vergónha pamodi un algen koriji-nu. I nu ta bira más amigu di Jeová pamodi nu sabe ma el ta kuida di nos sima un pai ki ta ama se fidju. — Heb. 12:7.

8. Sima sta na Tiago 1:22-25, modi ki Palavra di Deus pode ser sima un spedju pa nos?

8 Palavra di Deus pode ser sima un spedju pa nos. (Lé Tiago 1:22-25.) Txeu di nos ta odja na spedju tudu dia di sédu antis di nu sai di kaza. Asi nu ta pode odja si nu meste faze algun mudansa antis di otus algen odja-nu. Di mésmu manera, óras ki nu ta lé Bíblia tudu dia, nu ta odja kuzê ki nu meste muda na nos manera di pensa i di aji. Txeu algen gosta di lé testu di dia di sédu, antis di es sai di kaza. Es ta dexa pa kel testu mexe ku ses manera di pensa. I duránti dia, es ta djobe maneras di aplika kel konsedju ki es resebe di Palavra di Deus. Tanbê, nu meste lé Bíblia i pensa txeu na el tudu dia. Kel-li pode parse un kuza sinplis, má é un di kes kuza ki más ta djuda-nu kontinua na strada pertadu ki ta leba pa vida.

OBI KONSEDJU DI KES AMIGU KU MÁS SPIRIÉNSA

AMIGUS KU MÁS SPIRIÉNSA

Un amigu ku más spiriénsa pode da-nu un konsedju ku amor. Nu ta fikaba kontenti pamodi el kria koraji pa pâpia ku nos? (Odja parágrafu 9.)

9. Na ki situason talvês un amigu pode koriji-u?

9 Dja bu kustuma sigi un kaminhu ki staba ta afasta-u di Jeová? (Sal. 73:2, 3) Si un amigu ku más spiriénsa kria koraji pa koriji-u, bu ta obiba ku el i bu ta sigiba se konsedju? Si bu faze si, bu faze kel ki é dretu i di sertéza bu fika kontenti pamodi bu amigu da-u kel avizu. — Pro. 1:5.

10. Kuzê ki bu debe faze si un amigu koriji-u?

10 Palavra di Deus ta lenbra-nu: ‘Kes pankada ki ta ben di un amigu é lial’. (Pro. 27:6) Kuzê ki kel-li krê fla? Odja un izénplu: Imajina ma bu sta spéra pa trabesa un strada ki ten txeu movimentu. Má bu ta distrai ku bu telemóvel i bu ta kumesa ta trabesa sen odja pa ladu. Na kel momentu, un amigu ta pega-u na brasu i el ta puxa-u. El puxa-u riju dimás ki el faze-u mal na brasu. Má pamodi el aji faxi, el ka dexa pa karu da na bo. Sikrê bu pasa uns dia ku dór na brasu, bu ta fikaba xatiadu ku bu amigu? Klaru ki nau! Bu ta agradeseba el pa se ajuda. Di mésmu manera, si un amigu aviza-u ma kel ki bu fla ô ki bu faze ka sta di akordu ku leis di Jeová, na komésu el pode due-u. Má ka bu fika xatiadu nen ka bu fika ofendidu. Faze kel-li ta sérba falta di sabedoria. (Ecl. 7:9) Envês di kel-li, fika kontenti pamodi bu amigu kria koraji di pâpia ku bo.

11. Kuzê ki pode poi un algen ka ta seta un bon konsedju di un amigu?

11 Kuzê ki pode poi un algen ka ta seta un bon konsedju di un amigu ki krê-l txeu? Orgulhu. Kes algen ki é orgulhozu gosta pa es ‘fazedu gósga na obidu.’ Es ‘ta disvia pa es ka obi verdadi’. (2 Tim. 4:3, 4) Es ta atxa ma es é más intilijenti ô más inportanti ki otus. Má, apóstlu Polu skrebe: ‘Si algen ta atxa ma el é algun kuza, má el é ka nada, el sta ta ngana se kabésa.’ (Gál. 6:3) Rei Salumon splika kel asuntu li rei di dretu. El skrebe: ‘Midjór é un mininu póbri, má ki ten sabedoria, di ki un rei bédju sen sabedoria, ki dja ka tene más kel bon juís pa obi konsedju.’ — Ecl. 4:13.

12. Kuzê ki nu ta prende di izénplu ki apóstlu Pedru dexa, sima sta na Gálatas 2:11-14 ?

12 Repara izénplu di apóstlu Pedru. Apóstlu Polu koriji-l na frenti di otus algen. (Lé Gálatas 2:11-14.) Pedru podia fikaba xatiadu ku kuzê ki Polu fla i pamodi el koriji-l na frenti di otus algen. Má Pedru aji ku sabedoria. El seta konsedju i el ka fika xatiadu nen el ka fika ofendidu. Envês di kel-li, más tardi el txoma Polu di ‘irmon ki nu krê txeu’. — 2 Ped. 3:15.

13. Kuzê ki nu debe lenbra antis di da un algen konsedju?

13 Si bu ta atxa ma bu meste da un amigu konsedju, di kuzê ki bu debe lenbra? Antis di pâpia ku el, pergunta bu kabésa: ‘N sta ta ser “justu dimás”?’ (Ecl. 7:16) Un algen ki é justu dimás ka ta uza leis di Jeová, má el ta uza se própi ideias pa julga otus. Pur isu, el pode ka mostra txeu mizerikórdia. Nton, dipôs di faze kes pergunta, si inda bu odja ma bu meste pâpia ku bu amigu, fla-l kal ki é prubléma. Uza kes pergunta pa djuda-l ntende ma kuza ki el faze é mariadu. Ten sertéza ma bus konsedju sta ku bazi na Bíblia. Lenbra tanbê ma bu amigu ka ta ba presta kónta na bo, má na Jeová. (Rom. 14:10) Kunfia na sabedoria di Palavra di Deus, i óras ki bu sta ba da un algen konsedju, ten konpaxon sima Jizus. (Pro. 3:5; Mat. 12:20) Pamodi? Pamodi Jeová ta trata-nu di mésmu manera ki nu ta trata otus. — Tia. 2:13.

SIGI ORIENTASONS DI ORGANIZASON DI DEUS

ORGANIZASON DI JEOVÁ

Organizason di Jeová ta da-nu vídius, publikasons i runions ki ta djuda-nu sigi kes konsedju di Palavra di Deus. Alvês, Grupu Enkaregadu di Óbra ta faze alguns mudansa na manera ki nos trabadju debe sta organizadu. (Odja parágrafu 14.)

14. Kuzê ki organizason di Deus ta da-nu?

14 Jeová ta uza kel párti di se organizason li na Téra pa gia-nu na kaminhu di vida. Através di se organizason, nu ten vídius, publikasons i runions ki ta djuda-nu sigi kes konsedju ki sta na Palavra di Deus. Tudu kes informason li é di kunfiansa pamodi es ten bazi na Skrituras. Óras ki irmons di Grupu Enkaregadu di Óbra ta disidi modi ki nu debe faze pregason, es ta kunfia na spritu santu. Má simé, sénpri es ta torna djobe kes disizon ki es toma pa odja si meste faze algun mudansa. Pamodi? Pamodi ‘séna di es mundu sta ta muda’, i organizason di Deus meste kunpanha kes novu mudansas. — 1 Cor. 7:31.

15. Ki prubléma alguns publikador sta ta pasa pa el?

15 Óras ki organizason di Deus ta da-nu un novu splikason sobri un ensinu di Bíblia ô orienta-nu na manera ki nu debe konporta, nu ta seta sen prubléma. Má, kuzê ki nu ta faze óras ki organizason ta faze mudansa ki ta mexe ku nos vida? Pur izénplu, kes últimu anu ki pasa, gastadu txeu dinheru pa faze i mante kes lugar di adorason. Nton, Grupu Enkaregadu di Óbra orienta txeu kongregason pa uza mésmu Salon di Reinu. Pur isu, djuntadu alguns kongregason i bendedu alguns Salon di Reinu. Kel dinheru sta ta uzadu pa faze Salons di Reinu undi ten más nisisidadi. Si bu sta ta pasa pa kes mudansa li, pode ser difísil lida ku el. Alguns publikador gósi meste viaja lonji pa sisti runion. Otus ki trabadja txeu na konpo i faze Salon di Reinu, talvês ta pergunta pamodi ki kel Salon meste bendedu. Es pode xinti ma tudu sforsu ki es faze ka bale péna. Má simé, es sta ta apoia disizon di Grupu Enkaregadu di Óbra i es merese ilojiu.

16. Sima sta na Colossenses 3:23, 24, kuzê ki ta djuda-nu kontinua ku nos alegria?

16 Pa nu kontinua ku nos alegria, nu ten ki lenbra ma nu ta trabadja pa Jeová i ma el sta ta gia se organizason. (Lé Colossenses 3:23, 24.) Rei Davidi dexa un bon izénplu kantu el da kontribuisons pa faze ténplu. El fla: ‘Má ken ki é mi, i kenha ki é nha povu, pa nu faze ofértas di livri vontadi sima kes-li? Pamodi tudu kuza ta ben di bo, i nos sô nu da-u kes kuza ki ben di bu mô.’ (1 Cró. 29:14) Óras ki nu ta faze kontribuison, nos tanbê nu sta torna da Jeová un kuza ki el ki da-nu. Má simé, Jeová ta fika kontenti óras ki nu ta uza nos ténpu, nos forsa i kuzas ki nu ten pa apoia se óbra. — 2 Cor. 9:7.

KONTINUA NA STRADA PERTADU

17. Pamodi ki bu ka debe fika dizanimadu si bu meste faze algun mudansa?

17 Pa nu kontinua na kel strada pertadu ki ta leba pa vida, nos tudu nu ten ki sigi izénplu di Jizus. (1 Ped. 2:21) Má si bu ten ki faze alguns mudansa, ka bu dizanima. Na verdadi kel-li é un bon sinal, pamodi el ta mostra ma bu krê sigi orientason di Jeová. Lenbra ma Jeová sabe ma nos é inperfetu. Pur isu, el ka ta spéra pa nu imita izénplu di Jizus di manera perfetu.

18. Kuzê ki nu ten ki faze pa nu txiga na fin di nos viaji?

18 Nos tudu nu debe sta disididu na konsentra na futuru i muda nos manera di pensa, nos atitudi i kuzas ki nu ta faze. (Pro. 4:25; Luc. 9:62) Nu kontinua umildi, ‘ta xinti alegria i ta djudadu midjora’. (2 Cor. 13:11) Si nu faze si, ‘kel Deus di amor i di pas ta sta ku nos.’ I nu ka ta txiga sô na fin di nos viaji, má nu ta pruveta-l dretu.

KÁNTIKU 34 N ta anda ku lialdadi

^ par. 5 Pa alguns di nos, pode ser difísil muda nos manera di pensa, nos atitudi i kuzas ki nu ta faze. Kel studu li sta ben splika pamodi ki nos tudu debe faze mudansa i kuzê ki ta djuda-nu mante nos alegria óras ki nu ta faze si.

^ par. 76 SPLIKASON DI FOTU: Un irmon ta konta kel otu irmon ku más spiriénsa kuzê ki kontise ku el, dipôs ki el toma un mau disizon. Kel irmon ku más spiriénsa ta obi ku paxénxa i el ta djobe si el meste da-l algun konsedju.