Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 47

A tiyondañá nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná

A tiyondañá nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná

“Xi tofetʼani, ndsʼe, katasʼeno kjoatsjoa, kixi katamao” (2 COR. 13:11).

KJOAJNDA 54 “Kui jebi je ndiaa”

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso Mateo 7:13, 14, ánni kʼoabixónsíñá nga jngo ndiaa tjenya.

KʼIANGA je Jeobá tinixálee, kui xi tsonile nga ya tjenya ndiaa xi ya kuichokaoná sonʼnde chjotse jñani je Jeobá koatexoma. Nyaon nyaon nga ya titomjeyá ndiaa jebi xi ya kuichokaoná nga sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tojo kitso Jesús, je ndiaa jebi nrʼoeya kji kʼoa sakʼoaa ñʼai maná nga ya bitomjeyá (tʼexkiai Mateo 7:13, 14). * Nga chjotajée maa, choa ñʼai tíjna nga kuitjotʼaxinlee ndiaa jebi (Gál. 6:1).

2. Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi (kʼoati chótsenlai je recuadro “ Nga nangitokon maa basenkaoná nga nikixiyaa yaoná”).

2 Nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen, jonʼia kʼoa jokjoaan. Kui kinchja̱ni je pastro Pablo nga kʼoakitsole je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe nga tosi tonda katasíndaya yaole (2 Cor. 13:11). Je kjoafaʼaitsjen jebi tojo basenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin koasenkaoná je Biblia nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná, kʼoa jósʼin kuinyakaoná je ndsʼee xi nda tjíosíxále Niná nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kʼoa jchañá kʼiáni nga ñʼai ma sakʼoaná nga mangíntjenngiaa jmeni xi tsoná je naxinandále Jeobá. Kʼoati kui chótʼayajiaan jokji chjíle nga nangitokon maa tsa mená nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná kʼoa tsjoa sʼe̱ tokoán nga si̱xálee je Jeobá.

KʼOAIʼNDEE NGA SIKIXIYANDANÁ JE ÉNLE NINÁ

3. Jósʼin basenkaoná je Énle Niná.

3 Ñʼai maná nga ʼyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío tokoán nga̱ nʼio bʼanachaná je ni̱ma̱ná. Kʼoa alikui ʼyaa jñani kuichokaoná (Jer. 17:9). Tiñá chʼanachanilee yaoná josʼin nikjaʼaitsjeen (Sant. 1:22). Kuinga machjénniná nga je Énle Niná koasenkaoná. Je Biblia basenkaoná nga ʼyaa jokjoaan ya jinni̱ma̱ná, nga̱ “básjaiya kjoafaʼaitsjen, kʼoa josʼin mele síxá ni̱ma̱ná” (Heb. 4:12, 13). Tojo ma kʼiatsa radiografía kuitjoná, je Biblia basenkaoná nga ʼyaa yaoná jokjoanni kjoaan. Tsa mená nga koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼoa kao xi tsjoá je choʼndale Niná, machjén nga nangitokon koaan.

4. Jósʼin ʼyañá nga ngʼakon koan je rey Saúl.

4 Jokoan je rey Saúl kui bakóyaná josʼin bichómani kʼianga tsín nangitokon maa. Ngʼakon koan kʼoa alikui kisindaya yaole, ninga be nga tjínnele sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jokisʼin (Sal. 36:1, 2; Hab. 2:4). Yaa tsaʼyanile jokjoan kʼianga tsín tsakʼaʼén kʼianga kʼoakitsole Jeobá josʼin tjínnele sikjeson je chjota amalequita. Kʼianga tsakatekjáyale je profeta Samuel, je Saúl alikui kʼoakitso tsa je kisʼele jée. Tosaa kʼoakitso nga tsín nʼio tjínle kjoandosin josʼin kuichomani nga tsín sitjoson, kʼoa tokjaʼaí xi tsakánele jée (1 Sam. 15:13-24). Je Saúl ali tokʼiajin nga tsín kisitjoson (1 Sam. 13:10-14). Kitsjoaʼndele yaole nga ngʼakon koan. Nga tsín kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen, je Jeobá tsakatekjáyale je Saúl kʼoa alikui tikisasennile jokisʼin.

5. Jmé xi bakóyaná jokoan je Saúl.

5 Tsa tsín mená nga kʼoati koa̱nkjoaan jokoankjoan je Saúl, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A basjaile joxian tojoni nga tsín sitjosoan jmeni xi tso Biblia. A kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín nʼio chʼaotjín jmeni xi sʼian. A kjaʼaí xi fane jée jmeni xi sʼian”. Tsa kʼoanʼia, machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Tsa tsín si̱ndayaa yaoná ngʼakonjin koaan kʼoa alikuijin timiyo kuitsoniná je Jeobá (Sant. 4:6).

6. Jósʼin nga tsín mangóson jokisʼin je Saúl kʼoa jokisʼin je David.

6 Kataʼyala jósʼin nga tsín mangóson jokisʼin je rey Saúl kʼoa jokisʼin je rey David, nga̱ je David nʼio tsjoake koan “je kjoatéxomale Jeobá” (Sal. 1:1-3). Je David koanjinle nga bʼasjentjai Jeobá je xi nangitokon kʼoa nga bʼasjengi je xi ngʼakon (2 Sam. 22:28). Kitsjoaʼnde nga je Énle Niná kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen. Itso xi kiski: “Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼianga njio je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana” (Sal. 16:7).

JE ÉNLE NINÁ

Je Énle Niná basenkaoná kʼiatsa jexin ndiaa timangián. Tsa nangitokon maa, kʼoaiʼndejián nga kui Biblia sikixiya josʼin nikjaʼaitsjeen (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa nangitokon maa.

7 Tsa nangitokon maa, kʼoaiʼndejián nga kui Biblia sikixiya josʼin nikjaʼaitsjeen nga kjesa kui kʼoanʼiajián xi chʼaotjín. Je Énle Niná itsoná: “Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao”. Je Biblia koasenkaoná kʼiatsa jexin ndiaa timangián (Is. 30:21). Nʼio koasenkaoná tsa chʼa̱ʼén jokuitsoná je Jeobá (Is. 48:17). Tobʼelañá, alikuijin kui kjoasoa kuiyojiaan kʼianga tjín xi sikixiyandaná. Ngisaa chrian kuiyolee je Jeobá nga̱ kʼoasʼin bekonná joni jngo ʼndí xi nʼio tsjoake (Heb. 12:7).

8. Tojo tso Santiago 1:22-25, jósʼin mangóson kao jngo cho̱tsín je Énle Niná.

8 Je Énle Niná yaa mangóson joni jngo cho̱tsín xi chotsensʼen (tʼexkiai Santiago 1:22-25). * Me tongatsʼiaa nga cho̱tsín kjoanla chotsensʼen nga kjesa bitjojián ndʼianá nga nyaon nyaon. Kʼoa kʼoasʼin ʼyañá tsa machjénsa nga sóndaa tongini nga kjesa bejinná xi kjaʼaí. Tikʼoasʼinni, kʼianga nyaon nyaon bʼexkiaa je Biblia kʼoasʼin ʼyañá tsa machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Nkjín ndsʼee xi kʼia bʼéxkia nga tanjio je texto xi maxkia nga nyaon nyaon, kʼoa jmeni xi bʼéxkia binyakao nga ndasʼin síkjaʼaitsjen. Kʼoa bʼajnda nichxin fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle Niná. Xi ijngosani, machjén nga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan bʼajnda nichxin. Nga kʼoasʼin bʼexkiaa Biblia kui xi ngisa nʼio basenkaoná nga tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

KUINÓʼYALEE JE NDSʼEE XI NDA TJÍOSÍXÁLE NINÁ

JE NDSʼEE XI NDA TJÍOSÍXÁLE NINÁ

Tsa ngasin nganda tsjoáná kjoafaʼaitsjen jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa, kʼoailee kjoanda nga nʼiojin kjima nga kʼoatítsoná (Chótsenlai párrafo 9)

9. Kʼiáni machjén nga sikixiyandaná je miyoná.

9 A jeme kui kʼoakinʼia tsakai xi tsín tindasʼin sikʼéjnaniná ngixko̱n Jeobá (Sal. 73:2, 3). Tsa kisikixiyaná jngo miyoná, a kinoʼyalee kʼoa a kʼoakinʼia jokitsoná. Ndajin kinʼia tsa kichʼaʼénlee, kʼoa bʼaijinlee kjoanda nga kisikixiyandaná (Prov. 1:5).

10. Jósʼiaan kʼiatsa jngo miyoná sikixiyandaná.

10 Je Énle Niná kʼoatso nga “tongisa kixi jngo miyo xi nchja̱tikaoná ninga aon maná” (Prov. 27:6). Jmé xi tsoyanile jebi. Si̱kjaʼaitsjenla tsa ya tichoyá nga kuitjátoyá jngo ndiaa jñani nʼio faʼa carro kʼoa tsa kuila celularná tichotʼaa, tokʼoasʼin bitjatoyá kʼoa likuikjoanla chotseen. Tonga je miyoná toxijña kjenʼndó je xjaná kʼoa nʼio aon maná. Tonga nga kʼoasʼín alikui ya manganená carro. Ninga nkjín nichxin nga aon koa̱n je xjaná, alikuijin kui koa̱njtichañá je miyoná. Tosajin kʼoailee kjoanda nga kabʼasjentjainá. Tikʼoasʼinni, tsa jngo miyoná xi kʼoakuitsoná nga kui én nokjoaa kʼoa nga kui kʼoanʼia xi tsín sasénle Niná, tsakui nichxin tsín nda sʼe̱ tokoán jokuitsoná, tonga to chjotachinijin koaan tsa koanjtiná (Ecl. 7:9). Tongisajin nda tsa kʼoailee kjoanda nga nʼiojin koan nga tsakjákaonajmíná.

11. Jméni xosikao jngo chjota nga tsín kʼoaʼén jme xi kuitsole je miyole.

11 Jngo chjota xi ngʼakon alikuijin kʼoaʼén jmeni xi kuitsole je miyole. Je xi ngʼakon kui mele kʼoakʼuínle je én xi “naská tsole xo̱ño”, likui binyáño “xi kjoakixi” (2 Tim. 4:3, 4). Alikui nrʼoé jme xi tsole xi kjaʼaí, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa be je tikʼoajinni xi ngikʼa. Tonga je pastro Pablo i kitso: “Je xi síkjaʼaitsjen nga toje xi chjíle, kʼoa nga tsín tsa jmeni chjíle, toyaole bʼanachale” (Gál. 6:3). Je rey Salomón i kitso: “Ngisaa chjíle jngo tiʼndí xi chjine ninga ma̱ tíjna tikʼoajinni jngo rey xi chini ninga jejchínga, nga̱ tsín tibʼaʼénni kjoafaʼaitsjen xi bʼaile” (Ecl. 4:13).

12. Tojo tso ya Gálatas 2:11-14, jméni xi bakóyaná je choa̱le pastro Pedro.

12 Nda choa̱ tsakʼéjnaná je pastro Pedro kʼianga tsakichakjáyale, nga je pastro Pablo tsakatekjáyale ngixko̱n ngatsʼi (tʼexkiai Gálatas 2:11-14). * Je Pedro alikui koanjtile ninga ya ngixko̱n ngatsʼi chjota tsakichakjáyale. Chjine koan kʼoa kinrʼoé jotsakʼinle, kʼoa alikui tsakʼéngijti kon. Tosaa i̱ kitso nga jekoanni: “Ndsʼee Pablo xi tjaochaa” (2 Ped. 3:15).

13. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼiatsa kjoafaʼaitsjen kʼoailee tsa ʼyani.

13 Kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee jngo miyoná, jméni xi kuenta sʼiaan. Tongini nga kuinókjoakoaa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A nʼio tisikʼatone choa̱le josʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe” (Ecl. 7:16). Je chjota xi nʼio kixi bʼasje yaole tokui fini josʼin síkjaʼaitsjen, alikui kuenta sʼín josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá kʼoa tsín bakó kjoamatokon. Tsa tojo machjén nga chja̱kaonajmiá je miyoná kʼianga jekanikjaʼaitsjenjiaan jebi, kʼoakʼuínkixilee jñani tsín nda tísʼín kʼoa koatiolee kjoachjonangi ánni nga tije sikjaʼaitsjenjinni jñani tsín nda tísʼín. Machjén nga ya Biblia chʼa̱ngiñá jmeni xi kʼuínlee, kʼoa si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tsa ñá tsjoáná kuenta, nga je Jeobá tsjoále kuenta (Rom. 14:10). Ya chʼa̱ngiñá je kjoachjine xi tsjoá Énle Niná, kʼoa kʼianga kʼoailee kjoafaʼaitsjen xi kjaʼaí, koakoá kjoamatokon tojo kisʼin je Jesús (Prov. 3:5; Mat. 12:20). Si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoatisʼin skoe̱konná je Jeobá josʼin jchatokoán je xi kjaʼaí (Sant. 2:13).

KJUINTJENNGIAA JMENI XI TSONÁ JE NAXINANDÁLE NINÁ

JE NAXINANDÁLE NINÁ

Je naxinandále Niná bʼasjee xo̱n, video kʼoa jé batíonda jmeni xi chotʼayajiaan nga satíoná kjoajtín xi basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tso Biblia. Je Cuerpo Gobernante sakʼoaa síkʼantjaiyajin josʼin ʼmiyason je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 14)

14. Jméni xi batíonda je naxinandále Niná xi ya Biblia yʼangini.

14 Je Jeobá jé jtínle síchjén kʼianga bándiaaná nga ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kuichokaoná. Bʼasjee xo̱n, video kʼoa jé batíonda jmeni xi chotʼayajiaan nga satíoná kjoajtín xi basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tso Biblia. Ngayeje jebi yaa yʼangini je Énle Niná. Jé nganʼiotsjele Niná bándiaale je Cuerpo Gobernante nga bʼéndajin josʼin ʼmiyason je Énle Niná. Ninga kʼoalani, tochoatse choatse fáoyani josʼin nga ngisa nda sa̱kóyason, nga̱ kjitʼa tíbʼantjaiya jokjimachon sonʼnde kʼoa kuinga bʼantjaiyajinni jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Niná (1 Cor. 7:31).

15. Jósʼin tjíobʼakaotʼa kʼale je ndsʼee jmeni xi tíbʼéndajin je naxinandále Niná.

15 Kʼianga tsoyanda ijngokʼaná je naxinandále Niná jmeni xi tsoya je Biblia kʼoa tsa kʼianga kui tsoyaná josʼin kjuinkoaa yaoná, chjoéñá je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá. Tonga jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmesani xi bʼéndajin je naxinandále Niná. Tobʼelañá, je nó xi tífaʼato, sa tse sa tsee tao̱n tísʼengi nga sʼenda kʼoa nga sʼendaya ndʼia jñani ʼyaxkón je Jeobá. Kuinga kʼoasʼin tíbʼéndajinni je Cuerpo Gobernante nga nda katamachjén je Ndʼia jña chotʼayá. Kuinga tjín kʼani je jtín xi kjimajngole xínkjín, kʼoa tjíosaténa kʼa Ndʼia jña chotʼayá. Je taon xi tísokó kʼoasʼin kjimachjén nga ya tjíosʼenda Ndʼia jña chotʼayá jña ngisa machjénle je ndsʼee. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná tsa ya ʼndená jñani tísaténa Ndʼia jña chotʼayá kʼoa tsa kjimajngole xínkjín je jtín. Tjínkʼa ndsʼee xi ngisa kjin tjíofi kjoajtín ndʼaibi. Tjínkʼa ndsʼee xi je tsakʼénda kʼoa tsa je síkuinda Ndʼia jña chotʼayá, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen ánni nga tísaténani. Tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga toxitsjoani jokji kisixá. Ninga kʼoalani, tjíotsjoánganʼio nga kʼoasʼin tísʼendajin kʼoa bʼailee kjoanda nga kʼoasʼín.

16. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Colosenses 3:23, 24 nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán.

16 Xi koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiaa nga kui si̱kjaʼaitsjeen nga tʼatsʼe Jeobá tínroani je xá xi tinʼia kʼoa nga je tíbándiaale naxinandále (tʼexkiai Colosenses 3:23, 24). * Je rey David nda choa̱ tsakʼéjnaná nga kitsjoanganʼio nga kisʼenda je yo̱ngo̱. I kitso: “Tonga ʼyáni an kʼoa ʼyáni je naxinandána nga kʼoasʼin kʼoaitʼalaijin tsojmi jebi. Nga̱ tʼatsi tínroani ngayeje, kʼoa tikui tibʼainilaijin jmeni xi tibʼaináijin” (1 Crón. 29:14). Kʼianga batioá je tao̱n xi kʼoasʼin kjimachjén nga tíʼmiyason je Énle Niná, kʼoasʼin tibʼainilee je Niná jmeni xi tije títsjoániná. Ningalani tije Jeobá tsjoániná ngayeje, chjí be nga chʼasjeʼaa nichxinná, nga nikjelee nganʼioná kʼoa nga bʼé jmeni xi tjínná kʼianga bʼainganʼioá nga tíʼmiyason je Énle Niná (2 Cor. 9:7).

ALIKUI KUITJOTʼAXINLEE JE NDIAA NRʼOEYA

17. Ánni nga tsín si̱kʼajennilee tokoán tsa machjén nga si̱ndayaa yaoná.

17 Nga tsín kuitjotʼaxinlee je ndiaa nrʼoeya xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, tjínnele nga kjuintjenngiaa je choa̱ xi tsakʼéjnaná je Jesús (1 Ped. 2:21). Alikui si̱kʼajenlee tokoán tsa jñani chaná nga si̱ndayaa yaoná. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga mená si̱tjosoán josʼin bándiaaná je Jeobá. Je Jeobá be nga chjotajée maa, kʼoa alikui kui koyale nga ñaki kʼoakjoánsʼin kuitjosonná jokisʼin je Jesús.

18. Jmé xi tjínnele sʼiaan kʼiatsa mená nga kuichotjenngiaa je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

18 Kui kuenta sʼiaan nichxin xi sʼa nroa kʼoa kao kjoatsjoa si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen, jonʼia kʼoa jokjoaan (Prov. 4:25; Luc. 9:62). Tosi tonda nangitokon katamaa kʼoa kʼoasʼiaan jotso 2 Corintios 13:11: “Katasʼeno kjoatsjoa, kixi katamao”, xi tsonile, tosi tonda si̱ndayaa yaoná. Jé “Niná xi síkinjenyʼánjin” ni̱ma̱ná “kʼoa xi tsʼe kjoatjaocha” kʼoéjnakaoná. Jé Jeobá koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán ndʼaibi kʼoa tsjoáná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa nichxin xi sʼa nroa.

KJOAJNDA 34 Ñaki kixi kjuíkoa yaona

^ párr. 5 Sakʼoaa ñʼai maná nga nikixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná ánni machjénni nga si̱kixiyaa yaoná ngatsʼiaa kʼoa jmé xi koa̱n sʼiaan nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ná.

^ párr. 1 Mateo 7:13, 14: “Titjásʼennio xo̱ntjoa xi nrʼoeya, nga teya xo̱ntjoa, kʼoa teya je ndiaa xi fini jña nga cha̱jin, kʼoa ali kʼoakji nkjín xi ya faʼasʼen. 14 Nga̱ nrʼoeya je xo̱ntjoa, kʼoa xkóya je ndiaa xi fini kjoabijnachon, kʼoa choa mani xi ya masjaile”.

^ párr. 8 Santiago 1:22-25: “Kʼoatʼiaon jo tso je énbi, ali tonoʼyajinlao nga kʼoasʼin tichʼanachalao yaono. 23 Tsa jngo xi nrʼoé énbi, kʼoa likui kʼoasʼín jo tso, jebi kʼoakjoan joni tsa jngo chjota xi jngo cho̱tsín kotsensʼennile nkjaín. 24 Je kiskotsenle yaole, ki, kichajin ndi̱to̱nnile jo kji. 25 Tonga jó tonda koa̱nle je xi nda básjaijin je kjoatéxoma xi ñaki kjoakixi, xi síkʼéyondaíná. Jó tonda koa̱nle je xi bʼejnanʼiojin, nga tsín tsa tonrʼoé, kʼia chajinle, tonga kʼoasʼín jo tso”.

^ párr. 12 Gálatas 2:11-14: “Tonga kʼia nga jaʼai Pedro ya Antioquía, tsakatejnatajale nga̱ kichobaʼaijin, nga je tjínle jée. 12 Kʼia nga kje faʼaijin kʼa xi jinroatʼanile Jacobo, Pedro tsakjenkao chjota xi li judíojin, tonga koanskanni nga jaʼai, kisikʼófayajtonle, totsakasenxinni, nga̱ kitsakjónle chjota xi tsʼe kjoacircuncisión. 13 Kʼoati xikʼasa chjota judíos chjotajaonkjaín koan kao je. Kʼoatisʼin nda tsa Bernabé kitʼale kjoajaonkjaínle. 14 Tonga kʼia nga tsaʼbe nga tsínni tsa kao kjoakixi xi tjíomani xi tʼatsʼe je énnda xi tʼatsʼe Cristo, kʼuikixinle Pedro ngixko̱n ngatsʼi: Tsa ji, nga chjota judío ʼmili, kʼoatisʼin ʼmikoai yaoli joni chjota xi li judíojin, alikui kʼoasʼin joni chjota judío, jósʼinni nga kjoanʼio nʼianilai chjota xi li judíojin, nga kʼoéyo joni chjota judío”.

^ párr. 16 Colosenses 3:23, 24: “Tojmeni xi sʼiaon, tsjoá kʼoatʼiaon, tʼatsʼe Nainá ní, ali tʼatsʼe chjotajin. 24 Jeʼyao nga je Nainá tsjoáno chjíno xi kjoakixi, je kjoatjao xi tíjna xi tʼatsaon, nga̱ je Nainá Cristo kjimachjénlao”.

^ párr. 80 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi sʼa ti bʼéyanajmíle jngo ndsʼee xi jengisa jchínga tikʼoajinni je nga tsín nda kichomani jmeni xi kisʼin. Je ndsʼee xi jejchínga nda nrʼoé jmeni xi tsole tsa machjén nga tsjoále kjoafaʼaitsjen.