1. Ngetyi tyipopia Mateusi 7:13, 14, oñgeni onthue tuakala ngonongendi?

ONTHUE atuho tukahi ngatyina tuli moungendi. Tuahanda okuhika mouye omupe, moutumini wa Siovaa Huku omukualuembia. Ononthiki ambuho, tulinga ononkhono mbokulinga ovipuka vitukuatesako okukamona omuenyo. Mahi ngetyi Sesusi apopia, ondyila yomuenyo yahita, okuendelamo katyapepukile. (Tanga Mateusi 7:13, 14.) Mokonda tuvakuankhali, tuayemba vali unene kokuyapuka mondyila yomuenyo. — Gal. 6:1.

2. Oityi matulilongesa monthele ei? (Tala okakasa kati “ Okuliola omutima tyitukwatesako okupiluluka.”)

² Inkha tuahanda okuendela mondyila yomuenyo, tuesukisa okulinga ononkhono mbokuviukisa omalusoko etu nonontheto mbetu, nevi tulinga. Omu apositolu Paulu waavelele ondundo ovakilisitau mewaneno liova Kolindu vatualeko “okuliviukisa vali.” (2 Kol. 13:11) Nonthue hono onondaka ombo mbutukuatesako. Monthele ei matulilongesa, oñgeni Ombimbiliya ipondola okuviukisa evi tulinga, noñgeni omapanga etu okuapama motyili, apondola okutukuatesako atutualako okuendela mondyila yomuenyo. Tupu matutale omokonda yatyi pamwe tyipuiyila okulandulila popepi ehongolelo lieongano lya Siovaa. Matutale oñgeni okulikondola koututu tyitukuatesako okupilulula omuenyo wetu, mahi otyo tuna ehambu liokuumbila Siovaa.

3. Ondaka ya Huku ipondola okutukuatesako okulinga-tyi?

³ Okutala nawa omalusoke etu muene, katyapepukile. Omokonda yatyi? Omokonda yetyi omutima wetu omukengeleli iya tyipuiya unene okunoñgonoka nawa opi una nokututuala nako. (Jer. 17:9) Omutima wetu kausete okutuyondya “nomalusoke  omatutu.” (Tia. 1:22) Naina tuesukisa okuyeka Ondaka ya Huku, itukuateseko okulitala nawa. Ondaka ya Huku ihololola etyi tyili mombungo yetu iya inyingila kohi yetu “komalusoke etu nomahando omutima wetu.” (Heb. 4:12, 13) Ikahi ngomakina yokupola osapa ihololola etyi tyikahi mokati kolutu luetu. Mahi ine tuahanda okupola ouwa komalondolo Ombimbiliya, no kuetyi vana Huku atuma vetupopila tuna okulikondola koututu.

4. Oityi tyilekesa okuti Ohamba Saulu ankho una omalityindailo?

⁴ Ongeleka Yohamba Saulu ilekesa nawa etyi omunthu apondola okulinga ine keliolo omutima. Saulu wakalele nomalityindailo ehetavela okuti usukisa okuviukiswa, nii ahapilulula evi asoka nevi alinga. (Sal. 36:1, 2; Hab. 2:4) Otyo tyamoneka nawa etyi Siovaa apa Saulu otyitumino tyimwe ankho ena okulandula tyina amaluisa ova Amaleke. Mahi Saulu ehetavela ku Siovaa. Etyi omuuli Samuel akapopia nae ehetavela okuti wapengesa. Mahi aovola okutatesila movipuka viahasilivila ngatyina etyi alinga tyahapengele-ale unene, tupu atatesila vakuavo. (1 Sam. 15:13-24) Oyo hanthiki yotete etyilinga, wetyilingile-ale. (1 Sam. 13:10-14) Katyihambukiswa okutala etyi Saulu ayeka omutima wae ukale nomalityindailo. Ketavelele okuviukisa omalusoko ae, mokonda yotyo Siovaa emuyeke-po, ehemutavela vali akale ohamba.

5. Oityi tupondola okulilogesila kongeleka ya Saulu?

⁵ Okutalela kongeleka ya Saulu, nonthue tuna okulipula okuti, ‘Okuti tyina namatange elondolo limwe Mondaka ya Huku ndyiovola okutatesa? Ndyilinga ngatyina ovipuka ndyilinga viahapengele-ale unene? Okuti ndyitatesila vakuetu?’ Ine limwe pomapulo oo welikumbulula okuti yoo, opo naina wesukisa okuliviukisa monkhalelo usoka, no muevi ulinga. Ine kuliviukisa, omutima wove maukala nomalityindailo, Siovaa ehekuhande vali ukale epanga liae. — Tia. 4:6.

6. Popia oñgeni Ohamba Saulu elikalela Nohamba Daviti?

⁶ Tala oñgeni Ohamba Saulu, elikalela Nohamba Daviti wemupingile kotyipundi, Daviti ankho omunthu uhole “ovitumino vya Siovaa.” (Sal. 1:1-3) Daviti ankho utyii okuti Siovaa uyovola vana veliola omutima, uyele vomalityindailo. (2 Sam. 22:28) Daviti ankho uyeka ovitumino vya Huku viviukise omalusoko ae. Wahoneka okuti: “Mandyinkhimaneka Siovaa, uhole okundondola. Aloo umwe kounthiki, omalusoko ange okohi-kohi, ambiyula.” — Sal. 16:7.

7. Inkha tuliola omutima, oityi matulingi?

⁷ Inkha tueliola omutima, matuyeke Ondaka ya Huku ipilulule omalusoke etu, putyina nkhele tuehenelinge otyipuka tyapenga. Ondaka ya Huku maikala ngatyina omunthu utupopila okuti: “Ondyila oyei. Endelei-mo.” Maitulondola tyina tuhungi kokulinga otyipuka tyimwe tyapenga. (Isa. 30:21) Tyina tutavela Siovaa, tyitukuatesako mononkhalelo ononyingi. (Isa. 48:17) Mongeleka, matulityilika kolukundo ankho tupondola okukala nalo tyina vakuetu vetuviyula. Matukala vali noupanga wapama na Siovaa, mokonda matutyimono okuti ututekula nawa, tuakala ngovana vae. — Heb. 12:7.

8. Ngetyi tyipopia Tiaku 1:22-25, oñgeni tupondola okuyeka Ondaka ya Huku ikale ngotyilivandyelo?

⁸ Ondaka ya Huku ikahi ngotyilivandyelo. (Tanga Tiaku 1:22-25.) Ovanthu ovanyingi tyina vamapindukapo komuhuka, velitalela motyilivandyelo, vatale ine pena apa vena okuviukisa tyina veheneende povanthu. Tyelifwa no otyo, tyina tutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, ngotyo tukahi nokuyeka Ombimbiliya iviukise omalusoko etu, novituwa vietu. Ovanthu ovanyingi, vatanga otesitu  yonthiki komuhuka tyina vehenetunde meumbo. Valinga ngotyo, opo vatale oñgeni Ombimbiliya ipondola okuveviukisa momalusoko avo. Okulinga ngotyo, onthiki aiho vatala oñgeni vapondola okueendela-mo! Nonthue tupondola okulinga ehinangeleso liokutanga Ombimbiliya, atusokolola kuetyi Ombimbiliya ipopia ononthiki ambuho. Tyina utala ngoti otyipuka otyitutu vala, mahi tyesukisa unene mokonda tyitukuatesako okutualako okueendela mondyila yomuenyo.

9. Omokonda yatyi tuesukila vakuetu vetuviyule?

⁹ Okuti nthiki imwe wakambelele katutu himaa uyapuka mondyila ya Siovaa? (Sal. 73:2, 3) Ine umwe wapama motyili walingile ononkhono eya okukulondola, okuti wemutavelele olandula etyi apopia? Ine wemutavelele, walinga nawa, tupu tutyii umwe nawa okuti ovolo oyo wahambukwa mokonda yepanga liove wekulondola. — Prov. 1:5.

10. Oityi una okulinga tyina mukuenyi amekuviyula?

¹⁰ Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Epanga liotyotyili, lituviyula, aloo umwe tyina tyiihama.” (Prov. 27:6) Otyo tyihangununa-tyi? Mongeleka, soka ñgeno ukahi nokueenda metapalo, una nokutala motelefone. Okuti kuna etuku-tuku lieya kutyeete. Kuna epanga liove ekutapika umwe menkhanya ekunanemo, apa akuatela apeihama. Atee umwe ine apa akuatela patosoka, mahi etyi alinga tyekuyovola mokonda ñgeno waliatua netuku-tuku. Mahi okuti tyina peihama momunumanena? Au. Kumanumana, mopandula, mokonda wekuyovola. Tyelifwa no otyo, ine epanga lietu utulondola, ati ovipuka tupopia, ine hamwe tulinga kavielikuatele netyi Ondaka ya Huku ipopia, tyipondola okutuihama. Mahi wehemupakele onkhongo, wehemunumanene. Okulinga ngotyo oulai. (Ecl. 7:9) Wahanumane, mahi pandula epanga liove walinga ononkhono apopi, ehekuyeke vala.

11. Oityi tyipondola okulingisisa omunthu umwe, ehetavela okupakailuamo?

¹¹ Omokonda yatyi ovanthu vamwe vaanyena okuviyulwa na vakuavo? Omalityindailo. Omunthu womalityindailo, utyihole “tyokunyualalekwa momakutwi ae.” Omunthu ngoo, kahande “okutehelela otyili.” (2 Tim. 4:3, 4) Usoka okuti kesukisa okupakailuamo, mokonda muene omunongo-ale, iya omunene vali ku vakuavo. Mahi omu apositolu Paulu wahoneka okuti: “Inkha omunthu umwe usoka okuti una vali esilivilo, ngwe utupu, muene ukahi nokulikemba.” (Gal. 6:3) Ohamba Salomau nae wetyipopia nawa, wati: “Hahe vali omukuendye wahepa, mahi omunongo, tyipona omunthu ohamba, mahi otyova katehelela tyina apakailuamo.” — Ecl. 4:13.

12. Oityi tulilongesila kongeleka ya Petulu, ili mo Ova Galata 2:11-14?

¹² Tala ongeleka ongwa omu apositolu Petulu etuhila. Wetavelele okuviyulwa na Paulu, pokati kovanthu ovanyingi. (Tanga Ova Galata 2:11-14.) Petulu ankho upondola okunumanena Paulu, ine wasokele kuetyi apopilwa pokuaviyulwa, na apa aviyulilwa. Mahi Petulu walingile onondunge. Wetavela okuviyulwa, ahapakela onkhongo Paulu. Atee umwe konyima wapopile okuti Paulu “omukuatate onthyolwe.” — 2 Pet. 3:15.

13. Oityi tuesukisa okuhinangela tyina tuviyula epanga lietu?

¹³ Inkha wahanda okukakuatesako epanga liove, oityi una okuhinangela? Tyina weheneende-ko, lipula okuti: ‘Okuti nahanda okukala unene “omuviuki”?’ (Ecl. 7:16) Ovanthu vokuhanda okukala unene ovaviuki, vatala vakuavo ngatyina ovapengesi ha muetyi Siovaa ahanda mahi omonkhalelo yavo muene, tupu vetupu okankhenda. Inkha ulitala nawa ove muene nkhele, mahi otale okuti  wesukisa umwe okupopia, pahe tala otyitateka patyi mukuenyi ena-tyo, tyina upopia nae mulinga omapulo maemukuatesako okunoñgonoka okuti etyi alinga tyapenga. Ovola okupopia etyi matyitundu Mombimbiliya, hinangela okuti epanga liove una okuhambukiswa Siovaa, haveko. (Loma 14:10) Yumba onthumbi mounongo Wondaka ya Huku, oviyula vakuenyi nokankhenda, ngetyi Sesusi alinga. (Prov. 3:5; Mat. 12:20) Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa metutekula ngetyi onthue tutekula vakuetu. — Tia. 2:13.

14. Oityi eongano lya Siovaa likahi nokutulingila?

¹⁴ Siovaa utuhongolela mondyila yomuenyo novipuka tulongeswa meongano liae, eongano liae litulingila onovidiu nomikanda, nomaliongiyo etukuatesako okueendela monondongwa tuvasa Mondaka ya Huku. Ovipuka ovio aviho viapolwa Mombimbiliya. Tyina Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa vasoka oñgeni mavalingi ovilinga viokuivisa, vayumba onthumbi mononkhono mba Huku. Ngotyo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa apeho vatala nawa oñgeni ovilinga viaongana nawa. Omokonda yatyi? Omokonda “Onkhalelo youye uno ikahi nokupiluluka,” iya eongano lya Siovaa lihanda okulinga ovipuka monkhalelo ouye ukahi. — 1 Kol. 7:31.

15. Omapiluluko patyi epuiya vamwe vekahi nokumona?

¹⁵ Onthue tutavela liwa tyina eongano liamalandula onondongwa mbo Mbimbiliya alipilulula ovipuka vimwe ankho tutavela nevi ankho tulinga. Mahi oñgeni tukala tyina eongano lipilulula ovipuka vimwe viayemba komuenyo wetu? Mongeleka omanima ano okutunga Onondyuo Mbomaliongiyo nokuviukisa mbuna mbokuatungwa-le tyeliyawisa unene. Ngotyo Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa, vasoka okuti Mondyuo ike Yomaliongiyo mulingile omawaneno omanyingi. Pahe vahonyaika omawaneno amwe, iya onondyuo mbumwe mbomaliongiyo avembulandesa. Pahe onombongo mbatyo ambutungisa Onondyuo Mbomaliongiyo kuna kuehena umwe. Ankho otyo tyiliale nokulingwa potyilongo tyenyi, tyipondola utyieete okuti katyapepukile, matyikupuilisa okulinga ovipuka monkhalelelo oyo omphe. Ovaivisi vamwe pahe vaenda ehimbwe okuenda keliongiyo. Ava ovakuavo, vaundapa unene okutunga Onondyuo Mbomaliongiyo nononkhuavo, nokuviukisa mbokutayale. Ovakuatate ovo pamwe valinga otyiho tyokuti hamwe vena vala  nokutunga ononkhono mphuila. Mahi no ngotyo, vetavela omapiluluko oo, iya tupandula unene etyi veli nokulinga.

16. Oñgeni okueendela monondongwa mbuvasiwa mo Ova Kolosu 3:23, 24, tyitukuatesako okutualako nehambu?

¹⁶ Onthue matutualako nehambu, ine tuhinangela okuti tukahi nokuundapela Siovaa, iya oe ukahi nokuhongolela eongano liae. (Tanga Ova Kolosu 3:23, 24.) Ohamba Daviti wetuhila ongeleka ongwa, puetyi ava ovipuka ankho ena-vio akuatesako okutunga Ondyuo ya Huku. Wapopia okuti: “Ame, ame-lie, iya ovanthu vange ovalie, opo tulityilike okuava nomutima wetu muene ovipuka ngevi? Mokonda ovipuka aviho vitunda-le kuove, tukahi vala nokukuavela etyi tyatunda-le pomaoko ove.” (1 Crô. 29:14) No onthue tyina tuava etyi tuna-tyo tukondolela vala Siovaa ovipuka etuavelale. Siovaa uhambukwa unene tyina tumanena omuvo wetu, nononkhono mbetu, novipuka ovikuavo tunavio atukuatesako eongano liae. — 2 Kol. 9:7.

17. Omokonda yatyi hatyiwako tusoye, inkha tumona okuti pena otyipuka tuesukisa okupilulula?

¹⁷ Opo tutualeko okueendela mondyila yahita ituala komuenyo, atuho tuesukisa okuhetekela Sesusi. (1 Pet. 2:21) Inkha umona otyipuka tyimwe utala okuti wesukisa okupilulula, wahasoye. Otyo tyilekesa okuti ove wapepuka omutima, utavela ehongolelo lya Siovaa. Hinangela okuti Siovaa utyii okuti tuvakuankhali, kakevelela tuhetekele umwe nawa-nawa Sesusi tyahapengesa.

18. Oityi tuesukisa okulinga, opo tuhike oku tukahi nokuenda?

¹⁸ Onthue atuho tukahi nokutala komutwe, tuovola okupilulula omalusoko etu, novituwa vietu. (Prov. 4:25; Luka 9:62) Tulikondolei koututu, ‘atutualako tyahambukwa tyina tuovola okuliviukisa vali nawa.’ (2 Kol. 13:11) Inkha tulinga ngotyo, ‘Huku woluembia wokuna, ombembwa makala nonthue.’ Tupu otyo kamatyituhikiya vala mouye omupe, mahi noungendi watyo mautuhambukiswa.