1. Lele oborẹ ọ ha Matthew 7:13, 14, mesoriẹ ana ta taghene ọwan i ha ugbo onya?

ỌWAN ephian i ha ugbo onya. Ekete ọwan a nya yẹ akpọ ọkpokpọ na uvuẹn otọre usun i Jehova. Kẹdẹkẹdẹ, ọwan damoma nyalele izede ro suẹn riẹ arhọ. Ọrẹn jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare, izede ọrana ọ kpakpa, ọ ji bẹn ẹnya ọkezẹko. (Se Matthew 7:13, 14.) Fọkiẹ ijẹgba, ọ phẹrẹ re ne beghe nẹ izede ọrana.—Gal. 6:1.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana? (Se ekpeti na “ Omeriotọre ọ ha Userhumu Rẹn Ọwan Kpọ Idjaghwẹ Ọwan Viẹ.”)

² Orhianẹ ọwan i guọlọ daji uvuẹn izede arhọ na, o fori na kpọ iroro, uruemru ọrhẹ idjaghwẹ ọwan vi. Ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi re rhirhiẹ Corinth nẹ aye i rhe “ruẹ ewene.” (2 Cor. 13:11) Urhebro ọrana o ji sekpahen ọwan inyenana. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kphen oborẹ i Baibol na ono ru ha userhumu rẹn ọwan kpọ idjaghwẹ ọwan vi, ọrhẹ oborẹ imizu ri te edje ne ine ru ha userhumu rẹn ọwan daji izede arhọ. Ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọnọ bẹn ọkezẹko na nyalele ọkpọvi ukoko i Jehova. Ene yono oborẹ omeriotọre ono ru ha userhumu rẹn ọwan ruẹ ewene, jeghwai sẹrorẹ aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova.

3. Marhẹ i Baibol na ono ru ha userhumu wẹn?

³ Arha damoma ni iroro ọrhẹ irueruo ọwan so, na mẹrẹn obẹnbẹn. Ọ lọhọ re ne ni iroro ọwan so-o, fọkime ọmudu na ọ phiẹ ọwan rhọ, omarana nọ bẹn re ne rhe ekete ro sun ọwan nya. (Jer. 17:9) Ọ phẹrẹre ra na phiẹ oma ọwan rhọ rhẹ “iroro efian.” (Jas. 1:22) Omarana, o fori na ha i Baibol na ni oma ọwan so. Baibol na o dje aruẹ ohworho ra havwọ phia, o “rhe iroro ọrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu na.” (Heb.  4:12, 13) Ọrẹ ohọhọme, Baibol na ọ họhọ imashini rẹ idọkitọ a ha ni oborẹ ugboma na ọ havwọ. Ọrẹn, o fori na homariotọre orhianẹ a guọlọ mẹrẹn erere nẹ urhebro ri ha i Baibol na, yanghene nyoma imizu ri ha ukoko na.

4. Me yo djerie phia taghene Orodje Saul no rhiẹ ohworho rọ kparoma?

⁴ Udje Orodje Saul o dje oborẹ ọnọ sabu phia orhianẹ e vwo omeriotọre-e. Saul o vwo uruemru omẹkpare te erhirhiẹ o vwo kwe ruẹ ewene. (Ps. 36:1, 2; Hab. 2:4) O dje uruemru ọnana phia ọke i Jehova ọ ta riẹn oborẹ ono ruo ọke orho fiẹ itu Amalek kparobọ ne. Saul o kwe huvwele i Jehova-a. Ọke ọmẹraro Samuel ọ ta riẹn kpahen ẹmro na, Saul o kwe orusọ ye-en. Ukpomaran, nọ damoma ro no dje taghene oborẹ o ruru ọ gbare, no ji kperi awọrọ fọkiẹ orusọ ye na. (1 Sam. 15:13-24) Saul o ji dje aruẹ uruemru ọnana phia vrẹn ne. (1 Sam. 13:10-14) Ọrẹ omemwurhọ, Saul ọ ha uphẹn rẹn omẹkpare nọ daji ọmuduie. O kwe kpọ iroro yi vi-i, omarana Jehova nọ ghwọghwie jeghwai tiẹn.

5. Me ya na sabu yono nẹ udje i Saul?

⁵ Na sabu yono nẹ udje i Saul, o fori na nọ oma ọwan enọ enana: ‘Mi rhe se urhebro uvuẹn i Baibol na, mia djikilo mi na ha urhebro na ruiruo? Mie nie taghene oborẹ mie ruẹ na ọ ghwai sọ-ọ? Mie kperi awọrọ fọkiẹ orusọ mẹ?’ Orhianẹ ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana ee, o fori na kpọ iroro ọrhẹ iruemru ọwan vi. Orhiomara-an, ọmudu ọwan ọnọ sabu vwo omẹkpare, rọ nọ lẹrhẹ i Jehova ten ọwan ne je rhiẹ ugbehian yen.—Jas. 4:6.

6. Dje kpahen ovẹnẹ rọ ha uvwre Orodje Saul ọrhẹ Orodje David.

⁶ Djokarhọ ovẹnẹ rọ ha uvwre Orodje Saul ọrhẹ Orodje David, ro vwo ẹguọlọ kpahen “urhi Jehova.” (Ps. 1:1-3) David o rheri taghene Jehova o simi ihworho ra homariotọre, ọrẹn o vwo utuoma kpahen ihworho ra kparoma. (2 Sam. 22:28) Omarana, David nọ ha uphẹn rẹn irhi Osolobrugwẹ nẹ aye i kpọ iroro yi vi. Nọ yare: “Mi ne jiri Jehova rọ yẹre mẹ urhebro. Tobọ te ason dede, ẹhẹn mẹ ọ kpọ mẹ viẹ.”—Ps. 16:7.

7. Me ye ne ruo erhe vwo omeriotọre?

⁷ Erhe vwo omeriotọre, ana ha uphẹn rẹn i Baibol na kpo iroro ọwan ri sọre vi, ne je ru oborẹ ọsọre. Baibol na ọ họhọ uvwele rọ ta rẹn ọwan: “Onana izede na. Nya uvuien.” Ọ ha orhetio rẹn ọwan ọke arha nya sọ. (Isa. 30:21) Arha kerhọ i Jehova, na na mẹrẹn erere izede buebun. (Isa. 48:17) Jerẹ udje, ana vabọ ofa ra na mẹrẹn ọke ọwọrọ ọrhọ ha ọkpọvi rẹn ọwan. Habaye, ene ji tikẹrẹ i Jehova rhọ fọkime a mẹrẹnvwrurhe taghene ọ hẹrote ọwan jerẹ emọ re vwo ẹguọlọ kpahen.—Heb. 12:7.

8. Lele oborẹ ọ ha James 1:22-25, marhẹ ene ru ha i Baibo na ruẹ ujegbe?

⁸ Ana sabu ha i Baibol na ruẹ ujegbe. (Se James 1:22-25.) Buebun ọwan e ni ujegbe kurhiọke kurhiọke e ki nẹ oghwa. Izede ọrana, na sabu mẹrẹnvwrurhe sẹ o fori ne ruẹ ọkpọvi bọmọke awọrọ ina ki kpọ ọwan vi. Ọrẹ ohọhọme, erhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ ana sabu mẹrẹn izede ene ru kpọ iroro ọrhẹ uruemru ọwan vi. Ezẹko a mẹrẹn erere aye i rhe se ọbe isese i kẹdẹkẹdẹ na, aye e ki nẹ oghwa urhiọke. Aye na ha uphẹn rẹn oborẹ aye i seri na no sun iroro aye. Uvuẹn ọsoso ẹdẹ na, aye na guọlọ uphẹn aye ina ha urhebro i Baibol na ruiruo. Habaye, o fori ne vwo ẹkwaphiẹrhotọre re ne se jeghwai roro kodo kpahen i Baibol  na kẹdẹkẹdẹ. Ana sabu nie lọlọhọ, ọrẹn ọnana emru owu re ne vi ru na sabu daji izede arhọ na.

9. Mesoriẹ ugbehian wu vwori ọnọ sabu ha ọkpọvi wẹn?

⁹ Wu nyaren uvuẹn izede ro sun ruon nẹ obọrẹ i Jehova dẹ ne? (Ps. 73:2, 3) Orhianẹ imizu owu o fiudugbere ha ọkpọvi wẹn, wu dabu kerhọ ye jeghwai ha ọkpọvi na ruiruo? Orhiomaran, wu ru oborẹ ọgbare, itiọrurhomẹmro wu vwo ọdaremẹro kpahen orhetio ugbehian ọnọ na ọ yẹruọ.—Prov. 1:5.

10. Me yo fori wu ru orhianẹ ugbehian ọnọ ọ yẹruọ ọkpọvi?

¹⁰ Baibol na ọ tare taghene: “Ẹkuọn ro nẹ obẹ ugbehian rhe o dje ẹguọlọ phia.” (Prov. 27:6) Me yẹ ẹmro erana i mevirhọ? Jene yono kpahen udje ọnana: Gbe rorie taghene wa guọlọ dan izede vrẹn, ọrẹn ifonuo no kporori. Ne wu ruẹ izede na, ọrẹn wa dabu nieso-o. Ogege ugbehian ọnọ nọ mọrọn abọ gbangbanhon ji lọruọ rierhumu. Fọkime ọ mọren ruọn gbanhon omamọ, obọ nọ miamuọ, ọrẹn idjaghwẹ rọ kparare kpatakpata, o simiruo nẹ acidẹnti imoto. Dedevwo ekete rọ mọrenruọn na ọ miameruọn ẹdẹ buebun, evwan ono biomuo taghene ugbehian ọnọ ọ mọrenruọn? Ẹjo! Oma ọnọ merhuọn taghene o simiruo. Ọrẹ ohọhọme, orhianẹ ugbehian ọnọ ọ ha orhetio wẹn kpahen ẹmro ọrhẹ idjaghwẹ wu kparare ro vwo serhọ rhẹ irhi Jehova, ọnọ sabu miamuọ ọke ukaro. Ọrẹn, wu vwa sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹ-ẹn. Ọrana ono rhiẹ emru akpa. (Eccl. 7:9) Ukpomaran, jenẹ oma ọ merhuọn taghene ugbehian ọnọ o fiudugbere tẹmro wẹn.

11. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ohworho tiẹn omamọ urhebro ugbehian yen?

¹¹ Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ohworho tiẹn omamọ urhebro ugbehian yen? Omẹkpare. Ihworho ra kparoma, i vwa ‘guọlọ kerhọ urhebro-o.’ Aye a “sẹrerhumuji urhomẹmro na aye ina kerhọ ye.” (2 Tim. 4:3, 4) Aye e ni iroro aye gegerege, taghene aye i ghwanren ghwẹ awọrọ. Ọrẹn, ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Orhianẹ ohworho ro ni omayen ghanghanren ọrẹn o fiemru-u, ọ phiẹ omayen rhọ.” (Gal. 6:3) Orodje Solomon ọrhọ zẹ ẹmro na koko izede ro serhọ. Ọrhọ ya: “Ọmọ ro vwo ẹghwanren ọrẹn ovwiogbere, orhomu ghwẹ orodje rọ ho ne ọrẹn ọvwidjigbo, ro vwo vwo ọhọ rọ nọ ha orhetio.”—Eccl. 4:13.

12. Me ye yono nẹ udje ọnyikọ Peter, ra ya rhẹ Galatians 2:11-14?

¹² Djokarhọ udje ọnyikọ Peter ọke ọnyikọ Paul ọ kpọ ye vi ọrẹ afiede. (Se Galatians 2:11-14.) Manẹ i Peter ọ sabu sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn kpahen oborẹ i Paul ọ tare, nyoma rọ nọ tẹnrovi oborẹ ọ tare ọrhẹ ekete rọ ta ye. Ọrẹn, Peter o vwo ẹghwanren. Orhiabọ dede urhebro na, jeghwai kẹnoma rẹn uruemru rọ nọ sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn kpahen i Paul. Omarana, ọye nọ tare taghene Paul omizu “re vwo ẹguọlọ kpahen.”—2 Pet. 3:15.

13. Me yo fori ne roro kpahen ọke erhe tiobọnẹ urhebro?

¹³ Wu rhe roro taghene o fori ne wu ha urhebro rẹn ugbehian, me yẹ wu ne roro kpahen? Bọmọke wu na ki tẹmro rẹn ugbehian ọnọ, nọ oma, ‘Mie dje oma mẹ taghene mi ‘fon phan’?’ (Eccl. 7:16) Ohworho ro dje omayen taghene ọye ọ fon phan, ọ ha awọrọ guẹnzọn nyoma iroro ọnẹyen ukpẹrẹ ono rhiẹ nyoma irhi Jehova, o vwo ji vwo arodọmẹ-ẹ. Orhianẹ wu dabu ni oma so ne, ọrẹn o fori ne wu ji  tẹmro rẹn ugbehian ọnọ, gba dabu dje obẹnbẹn na fiotọre, ne wu ji ha onọ ruiruo izede ona, neneyo ugbehian ọnọ ọ sabu mẹrẹn orusọ yen vwrurhe. Jenẹ o mwuo ẹro taghene oborẹ wa ta na a bọnriẹn kpahen i Baibo na, karorhọ taghene Jehova yọ nọ ha ugbehian na guẹnzọn, orhiẹ owẹwẹ-ẹ. (Rom. 14:10) Ha ẹghwanren ri ha i Baibol na ruiruo, ọke wa ha urhebro rẹn ohworho, hẹrokele aruẹdọn i Jesu. (Prov. 3:5; Matt. 12:20) Mesoriẹ? Fọkime i Jehova ono ruẹ ọwan lele oborẹ ọwan i ruẹ awọrọ.—Jas. 2:13.

14. Me yẹ ukoko i Jehova ọ kwaphiẹrhọ rẹn ọwan ne?

¹⁴ Jehova o sun ọwan lele izede arhọ nyoma ukoko yi uvuẹn otọrakpọ na, rọ ha ividio sansan, ẹbe ọrhẹ uyono ukoko na ha userhumu rẹn ọwan, na sabu ha urhebro i Baibol na ruiruo. A dabu bọn ekwakwa enana kpahen i Baibol na. Ọke Ugboma Usuon na o brorhiẹn oborẹ ene ru wian owian aghwoghwo na, aye na hẹrosuẹ ẹhẹn ọfuanfon na. Udabọ ọrana, Ugboma Usuon na ọ rharhumu ni orhienbro yi sua nẹ ọke ya ruẹ ọke, kpahen oborẹ ana wian owian aghwoghwo na lele. Mesoriẹ? Fọkime “erhirhiẹ akpọ na ọ wẹnẹ,” habaye ukoko i Jehova o wene lele erhirhiẹ ekpokpọ na.—1 Cor. 7:31.

15. Obẹnbẹn ọgo yẹ imizu ezẹko a dẹrughwaroghwẹ?

¹⁵ Itiọrurhomẹmro, ọwan a nyalele urhebro i Baibol re tiobọnẹ rẹn ọwan sekpahen uyono yanghene uruemru. Ọrẹn, marhẹ ọwan e ruẹ orhianẹ ukoko i Jehova o ru ewene rọ hobọte eghọn erọrọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan? Jerẹ udje, uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, igho ra ha bọn jeghwai hẹrote ekete ogame ọwan o rierun omamọ ne. Omarana, Ugboma Usuon na nọ tare taghene a dabu ha Aghwẹlẹ Uvie sansan ruiruo vuọnvuọn. Fọkiẹ ọkpọvi ọnana, ne ku ikoko sansan kugbe jeghwai rhẹ Aghwẹlẹ Uvie ezẹko. Na ha igho ri nẹ avwaye rhe bọn Aghwẹlẹ Uvie erọrọ rẹn imizu ri vi guọliẹ. Orhianẹ we rhirhiẹ ekete ra rhẹ Aghwẹlẹ Uvie yanghene re ku ikoko kugbe, ọnọ sabu bẹn wu na riẹnrioma rhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọkpokpọ na. Imizu ezẹko ne riẹ uyono uvuẹn ekete oseseri. Imizu erọrọ ri dabu wian na sabu  bọn jeghwai hẹrote Aghwẹlẹ Uvie na, ina sabu rhe roro kpahen oborẹ ọsoriẹ a rhẹ ye. Aye ina sabu roro taghene ọke ọrhẹ omẹdamu aye ofefe. Udabọ ọrana, aye a ji nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ọkpokpọ na, omarana o fori ne jiri aye.

16. Marhẹ urhebro rọ ha Colossians 3:23, 24 ono ru ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ aghọghọ?

¹⁶ Ana sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan arha karorhọ taghene a wian rẹn Jehova, ọye yo ji suẹn ukoko ọnẹyen. (Se Colossians 3:23, 24.) Orodje David o dje omamọ udje phia ọke ro toro igho ra na ha bọn oghwa ẹga na. Nọ tare: “Mẹmẹ ọrọmo? Ayọmo yẹ ihworho mẹ rẹ ame ine ze izobo nẹ ẹhẹn rhe izede omana? Fọkime kemru kemru i nẹ obọ ọnọ rhe, ame a ji rharhumu yọ oborẹ wu tiobọnu rẹn ame.” (1 Chron. 29:14) Erhe toro itetoro, ọwan ne tiobọnẹ rẹn Jehova oborẹ ọye ọ yẹre ọwan ne. Udabọ ọrana, Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen ọke, omẹgbanhon ọrhẹ igho re toro na hobọtua owian rọ guọlọre taghene e ru.—2 Cor. 9:7.

17. Mesoriẹ ẹhẹn ọnọ ono jo seriotọre orhianẹ o fori wu wene idjaghwẹ enọ?

¹⁷ Na sabu daji izede arhọ na, o fori na vi nyalele idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn. (1 Pet. 2:21) Wu rha mẹriẹnvwrurhe taghene o fori ne wu wene idjaghwẹ enọ, wu vwe jenẹ ẹhẹn ọnọ o seriotọre-e. Itiọrurhomẹmro ọrana omamọ oka ro djephia taghene wu vwo ọdamẹ kpahen ọkpọvi Jehova. Karorhọ taghene Jehova o vwo fiẹrorhọ taghene ọwan ri rhiẹ ihworho ri vwa gba ina sabu hẹrokele udje i Jesu gbagba-a.

18. Me ye ne vi ru na sabu nyamwu ẹkẹ ọwan?

¹⁸ Jenẹ ọwan ephian i tẹnrovi obaro na jeghwai vwo omwemẹ ra na kpọ iroro, uruemru ọrhẹ idjaghwẹ ọwan vi. (Prov. 4:25; Luke 9:62) Jenẹ a homariotọre, na “rha ghọghọ, ji rhe ruẹ ewene.” (2 Cor. 13:11) Erhe ru omaran, “Osolobrugwẹ ẹguọlọ ọrhẹ ufuoma [ono lele ọwan] gbe rhirhiẹ ye.” Ọwan ni ne ji vwo omamerhomẹ ọke ọnana ọrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.