Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 47

Oyetekaniize Kwikara n’Oterekerezebwa?

Oyetekaniize Kwikara n’Oterekerezebwa?

Ab’oruganda, mweyongere okusemererwa, n’okuterekerezebwa.”​—2 KOL. 13:11, NW.

EKIZINA 54 “Gunu Nugwo Muhanda”

EBITURAYEGA *

1. Kusigikirra ha Matayo 7:13, 14, habwaki nitusobora kugamba ngu tuli omu rugendo?

ITWENA tuli omu rugendo. Ekigendererwa kyaitu kiri eky’okwikara omu nsi empyaka hansi y’obulemi bwa Yahwe oburungi. Buli kiro, tulengaho kurubatira omu muhanda ogurukuhikya omu bwomeezi. Baitu nk’oku Yesu yagambire, omuhanda ogu gufunzire kandi obwire obumu kiguma kugurubatiramu. (Soma Matayo 7:13, 14.) Tituhikiriire, nahabweki kyanguhire muno kuhuguka tukaruga omu muhanda ogu.​—Bag. 6:1.

2. Biki ebiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu? (Rora akasanduuko “ Obwebundaazi Butukonyera Kukora Empindahinduka.”)

2 Obuturaaba tuli b’okwikara omu muhanda ogufunzire ogurukuhikya omu bwomeezi, tusemeriire kuba twetekaniize kuhindura entekereza, hamu n’ebikorwa byaitu. Omukwenda Paulo akatererra Abakristaayo abakaba nibaikara omu Kolinso kwikara ‘nibaterekerezebwa.’ (2 Kol. 13:11, NW) Obuhabuzi obu naitwe nibutukwataho. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho omulingo Baibuli esobora kutukonyera kukora empindahinduka n’omulingo banywani baitu abakuzire omu by’omwoyo basobora kutukonyera kwikara omu muhanda ogurukuhikya omu bwomeezi. Nitwija kubazaaho enyikara nambere kisobora kutugumira kuhondera oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe. Kandi nitwija n’okurora omulingo obwebundaazi busobora kutukonyera kuhindura entekereza yaitu kandi tukaikara nituheereza Yahwe twine okusemererwa.

IKIRIZA EKIGAMBO KYA RUHANGA KUKUTEREKEREZA

3. Ekigambo kya Ruhanga nikisobora kukukonyera omu mulingo ki?

3 Obutulengaho kwekebiija ebitekerezo hamu n’enyehurra zaitu, tutunga ekizibu. Omutima gwaitu mugobya, nahabweki nikisobora kutugumira kumanya nambere gurukututwara. (Yer. 17:9) Kyanguhire muno ‘kwebiihabiiha.’ (Yak. 1:22) Nahabweki tusemeriire kukozesa Ekigambo kya Ruhanga kwekebera. Ekigambo kya Ruhanga nikisobora kutukonyera kumanya “ebitekerezo nokuhanura” eby’omu mutima. (Baheb. 4:12, 13) Ekigambo kya Ruhanga kikora nk’ekyoma kya X-ray ekitukonyera kumanya ebiri omu mubiri gwaitu. Baitu tusemeriire kuba abebundaazi kusobora kugasirwa omu buhabuzi obututunga kuruga omu Baibuli rundi kuruga omu b’oruganda abarukutwebembera.

4. Kiki ekirukwoleka ngu Omukama Saulo akafooka muntu w’emyehembo?

4 Ekyokurorraho ky’Omukama Saulo nikyoleka kiki ekisobora kubaho kakuba tulemwa kuba bebundaazi. Saulo akafooka w’emyehembo muno yahika n’okwanga kwikiriza ngu aine kuhinduramu entekereza n’ebikorwa bye. (Zab. 36:1, 2; Hab. 2:4) Kinu kikeyoleka Yahwe obuyamuragiire kiki kyonyini eky’okukora hanyuma y’okusingura Abameleki omu bulemu. Baitu Saulo akanga kworobera Yahwe. Kandi nabbi Samuiri obuyaizire kubaza na uwe ha nsonga egi, Saulo akanga kwikiriza ensobi ye. Oihireho, akalengaho kweyihaho omusango nagamba ngu eky’akaba akozere kyali kitali kibi muno kandi ngu abantu nubo baali bamuhambiriize kukikora. (1 Sam. 15:13-24) Enyumaho, Saulo akaba akozere ekintu nikyo kimu. (1 Sam. 13:10-14) Eky’obusaasi kiri ngu, akaikiriza omutima gwe kuba gw’emyehembo. Akanga kuhindura entekereza ye, nahabweki Yahwe akamuhana kandi yamwanga.

5. Kiki ekitusobora kwegera ha kyokurorraho ky’Omukama Saulo?

5 Kusobora kwegera ha kyokurorraho ky’Omukama Saulo, tusemeriire kwekaguza ebikaguzo binu: ‘Obunsoma obuhabuzi kuruga omu Kigambo kya Ruhanga nyekwasa obusonga songa kandi malirra ntabutaire omu nkora? Ntekereza ngu ebibi ebindukukora tibiri bibi muno? Nyekwasa abantu abandi habw’ebibi ebinkozere?’ Kakuba eky’okugarukamu kyaitu ha bimu ha bikaguzo ebyo kiri ego, tusemeriire kuhinduramu entekereza yaitu. Habwokuba kakuba tutakikora, omutima gwaitu nigusobora kufooka gw’emyehembo kandi kinu kiretere Yahwe kutwanga n’okutaba banywani be.​—Yak. 4:6.

6. Soborra embaganiza enyakuli hagati y’Omukama Saulo n’Omukama Daudi.

6 Wetegereze embaganiza enyakuli hagati y’Omukama Saulo, n’Omukama Daudi ayagarukire omu bigere bye. Daudi akaba ali musaija arukugonza muno “ebiragiro bya [Yahwe].” (Zab. 1:1-3) Daudi akaba akimanyire ngu Yahwe anoba abantu ab’emyehembo kandi ajuna abebundaazi. (2 Sam. 22:28) Nahabweki Daudi akaikiriza ebiragiro bya Yahwe kuhindura entekereza ye. Akahandiika ati: ‘Ndayebazaaga Yahwe, ay’ampaire amagezi: ego, eby’omunda yange binyegesa omu busumi obw’ekiro.’​—Zab. 16:7.

EKIGAMBO KYA RUHANGA

Ekigambo kya Ruhanga kituhabura obutuhuguka tukaruga ha muhanda. Obutuba abebundaazi, twikiriza Ekigambo kya Ruhanga kuterekereza entekereza yaitu ey’egwire. (Rora akacweka 7)

7. Kiki ekiturukwija kukora obuturaaba tuli bebundaazi?

7 Obuturaaba tuli bebundaazi, nitwija kwikiriza Ekigambo kya Ruhanga kubanza kuterekereza entekereza yoona embi eyitwine tukakozere ebikorwa ebibi. Ekigambo kya Ruhanga nikiija kuba nk’iraka erikutugambira ngu: “Gunu nugwo muhanda, [gugenderemu].” Nikiija kutuhabura obuturatandika kukora ekintu ekitahikire. (Is. 30:21) Obuturahuliiriza Yahwe, nitwija kugasirwa omu miringo nyingi. (Is. 48:17) Ekyokurorraho, titurukwija kuswara ngu habwokuba omuntu ondi atuhanire. Kandi nitwija kweyongera kwirra haihi na Yahwe habwokuba nitwija kuba tukimanyire ngu natufaaho nk’abaana be.​—Baheb. 12:7.

8. Nk’oku kyolekerwe omu Yakobo 1:22-25, nitusobora kukozesa tuta Ekigambo kya Ruhanga nk’endolerwamu?

8 Ekigambo kya Ruhanga nikisobora kukora nk’endolerwamu. (Soma Yakobo 1:22-25.) Baingi omulitwe twerora omu ndolerwamu tutakarugire omu maka gaitu. Tukora kinu nukwo tusobole kumanya nambere tusemeriire kuhinduramu abantu abandi batakaturozere. Omu mulingo nugwo gumu, obuturasoma Baibuli buli kiro, nitwija kurora emiringo nk’oku tusobora kuhinduramu entekereza yaitu. Baingi bagasirwa muno obubasoma ekyahandiikire ekya buli kiro buli nyenkyakara batakarugire omu maka gaabo. Baikiriza ebibaba basomere kuhindura entekereza yabo. Hanyuma ekiro kyona, baserra emiringo nk’oku basobora kuteeka omu nkora obuhabuzi kuruga omu Kigambo kya Ruhanga. Kwongera hali eki, tusemeriire kuba n’entekaniza ey’okwesomesa n’okwecumitirizaaho Ekigambo kya Ruhanga buli kiro. Kinu nikisobora kuzooka nk’ekyanguhire kukora, baitu kiri kimu ha bintu ebirukukirayo obukuru obuturaaba tuli b’okwikara omu muhanda ogufunzire ogw’obwomeezi.

HULIIRIZA ABANYWANI ABAKUZIRE OMU BY’OMWOYO

ABANYWANI ABAKUZIRE OMU BY’OMWOYO

Omukristaayo ow’akuzire omu by’omwoyo nasobora kutuhabura omu mulingo ogw’embabazi. Tusiima munywani waitu ay’atungire obumanzi obw’okutuhabura? (Rora akacweka 9)

9. Habwaki munywani waawe asobora kukuhabura?

9 Wakatandikaga kukora ekintu ekisobora kusiisa enkoragana yaawe na Yahwe? (Zab. 73:2, 3) Munywani waawe ow’akuzire omu by’omwoyo obwaraaba y’atungire obumanzi obw’okukuhabura, okamuhuliiriza kandi wateeka omu nkora obuhabuzi bwe? Obworaaba w’abwikiriize, okakora kurungi kandi hataroho kugurukyagurukya okamusiima muno habw’okukuhabura.​—Nfu. 1:5.

10. Osemeriire kwetwaza ota kakuba munywani wawe akuhana?

10 Ekigambo kya Ruhanga nikitwijukya ngu: “Ebihuta ebiretwa enganjani byokwesiga.” (Nfu. 27:6) Ekyahandiikirwe kinu nikimanyisa ki? Tekerezaaho ekyokurorraho kinu: Teramu akasisani oli haihi kucwanganiza oruguudo oruroho motoka nyingi muno, baitu esimu yaawe ekuhugura. Kandi orubata omu muhanda otabandize kurora omu mbaju. Aho naaho munywani wawe akugwera omukono kandi akusika kukwiha omu ruguudo. Baitu omulingo akwatamu omukono gwawe kiguletera kunyubuka baitu habwokuba arahukire kugugwera akujuna kutateerwa motoka. N’obukiraaba ngu omukono gwawe gusaasa kumara ebiro bingi habw’okunyubuka okuyakuletiire, nosobora kumubihirirwa ngu habwokuba akakukwata kubi omukono? Nangwa! Oihireho n’omusiima habwokuba akakujuna. Omu mulingo nugwo gumu, kakuba munywani wawe akuhabura ngu embaza yaawe rundi ebikorwa byawe tiburukukwatagana n’emisingi ya Ruhanga, nikisobora kubanza kukusaaliza. Baitu kitakusaaliza ngu habwokuba akuhanire. (Mug. 7:9) Omu kiikaro ky’okusaalirwa, musiime habwokuba atungire obumanzi obw’okukugambira.

11. Kiki ekisobora kuletera omuntu kwanga obuhabuzi oburungi kuruga ha munywani?

11 Kiki ekisobora kuletera omuntu kwanga obuhabuzi bwa munywani we? Emyehembo. Abantu ab’emyehembo bagonza ebigambo ebirukunulirra omu matu gaabo. Baitu “baliigara amatu gabu [okutaroza] amazima.” (2 Tim. 4:3, 4) Kandi batekereza ngu tibarukwetaaga kuhaburwa ngu habwokuba bagezi muno rundi b’omugaso kukira abandi. Baitu omukwenda Paulo akahandiika nagamba ati: “Wena obwaba nayetekereza okuba kintu, kunu tali kintu, buli ayebihire wenka.” (Bag. 6:3) Omukama Sulemani akasoborra kurungi ensonga enu. Akahandiika ati: “Omusigazi omunaku owamagezi nakira omukama omugurusi omudomadoma, [atakyayorobera] okuhanwa.”​—Mug. 4:13.

12. Kiki ekiturukwegera ha kyokurorraho ky’omukwenda Petero ekiri omu Abagaratiya 2:11-14?

12 Tekerezaaho omukwenda Petero ekiyakozere, Paulo obuyamuhaniire omu maiso g’abantu baingi. (Soma Abagaratiya 2:11-14.) Petero akaba nasobora kubihiririrwa Paulo habw’ebigambo yabalize, omulingo yabibalizeemu, rundi habw’okubibaliza omu bantu baingi. Baitu Petero akaba ali mugezi. Akaikiriza okuhanwa ataahurre Paulo enzigu. Kandi hanyuma akeeta Paulo mugenzi we “arukugonzebwa.”​—2 Pet. 3:15.

13. Nsonga ki ezitusemeriire kwijuka obuturaaba nituhana omuntu?

13 Obwolirora ngu oine kuhana munywani wawe, nsonga ki ez’osemeriire kwijuka? Otakabalize na uwe, banza oyekaguze, ‘Ninyefoora muhikiriire ekihinguraine?’ (Mug. 7:16) Omuntu omuhikiriire ekihinguraine, acwera abandi omusango n’asigikirra ha emisingi ye hatali eya Yahwe kandi takira kuba n’embabazi. Kakuba hanyuma y’okwekebera orora ngu oky’asemeriire kuha munywani wawe obuhabuzi, mwoleke ensobi ye yonyini kandi kozesa ebikaguzo kumukonyera kugyetegereza. Baitu kigumye ngu eby’oragambira munywani wawe nibisigikirra ha Byahandiikirwe, kandi ijuka ngu tibuli bujunanizibwa bwawe kumucwera omusango, baitu mukonyere kumanya nk’oku Yahwe arukwehurra ha bintu eby’arukukora. (Bar. 14:10) Kozesa amagezi agali omu Baibuli, kandi obworaaba nohana omuntu hondera ekyokurorraho kya Yesu eky’embabazi. (Nfu. 3:5; Mat. 12:20) Habwaki? Habwokuba Yahwe naija kututwaza omu mulingo tutwazaamu bagenzi baitu.​—Yak. 2:13.

HONDERA OBURAGIRIZI KURUGA OMU KITEBE KYA YAHWE

EKITEBE KYA RUHANGA

Ekitebe kya Ruhanga kituha ebitabu, vidiyo, hamu n’ensorrokano ebitukonyera kuteeka omu nkora obuhabuzi kuruga omu Baibuli. Obwire obumu, Akatebe Akalemi kakora empindahinduka omu mulimo ogw’okutebeza (Rora akacweka 14)

14. Ekitebe kya Ruhanga kituha bintu ki?

14 Yahwe akozesa ekicweka ky’ekitebe kye eky’omu nsi kutwebembera omu muhanda ogurukugenda omu bwomeezi. Ekitebe kye kituha vidiyo, ebitabu, hamu n’ensorrokano ezitukonyera itwena kuteeka omu nkora obuhabuzi obuli omu Baibuli. Ebintu binu byona nibisigikirra ha Byahandiikirwe. Ab’oruganda h’Akatebe Akalemi besiga oburagirizi obw’omwoyo ogurukwera obubaba nibakora encwamu ha mulingo omulimo gw’okutebeza gusobora kweyongera kukorwa kurungi. Baitu nabwo, Akatebe Akalemi kaikara nikekebiija encwamu zaabo ezirukukwata ha mulingo omulimo gutekaniziibwemu. Habwaki? Habwokuba “enyikara y’ensi enu eikara n’ehinduka,” kandi ekitebe kya Ruhanga kisemeriire kuhinduramu kusigikirra ha nyikara empyaka.​—1 Kol. 7:31, NW.

15. Abatebezi abamu batungire bizibu ki?

15 Ekitebe kya Ruhanga obukituha oburagirizi oburukukwata ha nyegesa za Baibuli rundi ha ngeso, tubworobera. Baitu twetwaza tuta ekitebe kya Ruhanga obukikora empindahinduka ezitukwataho omu miringo endi? Ekyokurorraho, omu myaka nke enyuma emihendo ey’okwombeka n’okudabiriza Ebyombeko by’Obukama etembere muno. Nahabweki Akatebe Akalemi kakacwamu ngu ebitebe bingi bikozese Ekyombeko kimu eky’Obukama. Enu niyo ensonga habwaki, ebitebe ebimu babiteraniize hamu kandi Ebyombeko by’Obukama ebimu byatundwa. Sente ezirugamu zikozesebwa omu kwombeka Ebyombeko by’Obukama omu biikaro nambere birukwetaagwa muno. Obworaaba noikara omu kiikaro nambere Ebyombeko by’Ekitebe nibitundwa rundi ebitebe nibiteranizibwa hamu, nikisobora kukugumira kugumiisiriza empinduka egi empyaka. Abatebezi abamu hati baine kugenda engendo eziraihireho kuba omu nsorrokano. Abamu abayekambire muno omu kwombeka rundi kudabiriza Ekyombeko ky’Obukama nibasobora kwekaguza habwaki nikitundwa. Nibasobora kwehurra ngu bakasiisa obwire n’amaani gaabo. Baitu baikiriza kusagika entekaniza empyaka, kandi basemeriire kusiimwa.

16. Kuteeka omu nkora obuhabuzi obuli omu Abakolosai 3:23, 24 kiratukonyera kita kwikara tusemeriirwe?

16 Nitwija kwikara twine okusemererwa obuturaijuka ngu nitukorra Yahwe kandi ngu nuwe arukwebembera ekitebe kye. (Soma Abakolosai 3:23, 24.) Omukama Daudi akatuteraho ekyokurorraho ekirungi obwakaba nahayo sente ez’okwombeka yekaru. Akagamba ati: “Nyowe ninyowoha, nabantu bange nikyo kiki, itwe okusobora okuhayo tuti nokugonza mali? Baitu ebintu byona nibiruga namberoli, kandi tuhaire ha byawe wenka.” (1 Byom. 29:14) Naitwe obutuhayo sente, tuba nituha Yahwe ha bintu ebyaba atuhaire. Baitu kisemeza muno Yahwe obutuhayo obwire bwaitu, amaani, hamu na sente kukora omulimo ogwarukwenda gukorwe.​—2 Kol. 9:7.

IKARA OMU MUHANDA OGUFUNZIRE

17. Habwaki otasemeriire kuhwamu amaani kakuba okyetegereza ngu oine kuhinduramu ebigere byawe?

17 Kusobora kwikara omu muhanda ogufunzire ogw’obwomeezi, tusemeriire kuhondera kurungi ebigere bya Yesu. (1 Pet. 2:21) Baitu kakuba okyetegereza ngu oine kuhinduramu ebigere byawe, otahwamu amaani. Kukyetegereza ngu oine kuhinduramu, nikyoleka ngu nogonza kuhondera oburagirizi bwa Yahwe. Ijuka ngu Yahwe akimanyire nk’oku tituhikiriire, nahabweki tarukutunihirramu kuhondera ekyokurorraho kya Yesu kikumi ha kikumi.

18. Kiki ekitusemeriire kukora kuhika ha kigendererwa kyaitu?

18 Leka itwena omutima tuguteeke ha busumi obw’omu maiso kandi twikale twetegekere kukora empindahinduka omu bitekerezo, hamu n’omu bikorwa byaitu. (Nfu. 4:25; Luk. 9:62) Leka twikale tuli bebundaazi, ‘tugumizeemu kusemererwa, n’okuterekerezebwa.’ (2 Kol. 13:11, NW) Kakuba tukora ebi, “Ruhanga ow’okugonza kandi ow’obusinge naija kwikara [naitwe].” Kandi naija kutukonyera kutunga okusemererwa hati kandi atuhe obwomeezi obutahwaho omu nsi empyaka.

EKIZINA 34 Kulindaga Obwesigwa

^ kac. 5 Abamu omulitwe nikisobora kutugumira kukora empindahinduka omu ntekereza n’omu bikorwa byaitu. Ekicweka kinu nikiija kusoborra ensonga habwaki itwena tusemeriire kukora empindahinduka, n’omulingo tusobora kwikara twine okusemererwa obuturukuba nituzikora.

^ kac. 76 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda omuto nasoborra kiki ekyamuhikireho hanyuma y’okukora encwamu etahikire, ow’oruganda ow’akuzire (ha rubaju rw’obulyo) nahuliiriza kurungi nukwo asobole kumanya obwaraaba nayetaaga kumuhana.