1. Vwo nene obo rehẹ Matiu 7:13, 14, diesorọ a sa vwọ tanẹ avwanre hẹ oyan?

AVWANRE eje hẹ evunrẹ oyan ọvo. Avwanre yan kpo akpọ kpokpọ vwẹ otọ rẹ usuon ri Jihova. Avwanre davwẹngba kẹdẹ kẹdẹ vwọ yan vwẹ idjerhe ro sun ohwo kpo arhọ na. Ẹkẹvuọvo, Jesu tare nẹ idjerhe yena pha hwahwa, ọ je bẹn ẹwan ọkievo. (Se Matiu 7:13, 14.) Fikirẹ jẹgba, e se bo nẹ idjerhe na siẹrẹ e rhe nomaso-o.—Gal. 6:1.

2. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana? (Ji ni ekpeti na “ Omaevwokpotọ Chọn Avwanre Uko Vwọ Rhuẹrẹ Idjerhe Avwanre Phiyọ.”)

² E che vwo owenvwe re vwo wene iroro vẹ uruemu rẹ avwanre siẹrẹ avwanre da guọnọ daji idjerhe rẹ arhọ na. Ọyinkọn Pọl vwẹ uchebro kẹ Inenikristi re dia Kọrẹnt nẹ ayen “rhuẹrẹ idjerhe” rayen phiyọ ọkieje. (2 Kọr. 13:11) Uchebro yena ji shekpahen avwanre nonẹna. Vwẹ uyono nana, a cha ta ota kpahen oborẹ Baibol na sa vwọ chọn avwanre uko vwọ rhuẹrẹ idjerhe rẹ avwanre phiyọ, kugbe oborẹ iniọvo ri tedje sa vwọ chọn avwanre uko vwọ daji idjerhe rẹ arhọ na. A je cha ta ota kpahen ọke rọ sa vwọ dia bẹnbẹn re vwo nene odjekẹ rẹ ukoko ri Jihova. A me je mrẹ oborẹ omaevwokpotọ sa vwọ chọn avwanre uko vwo ru ewene je sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre vwẹ ẹga ri Jihova.

3. Die yen Ota rẹ Ọghẹnẹ se ru kẹ avwanre?

³ E che rhiẹromrẹ egbabọse ọvo siẹrẹ avwanre komobọ da davwẹngba vwọ fuẹrẹn iroro vẹ uruemu rẹ avwanre. Ubiudu na vọnre vẹ ophiẹnvwe, ọtiọyena, ọ sa bẹn ra vwọ  riẹn obo ro che mu avwanre vwo ru. (Jer. 17:9) Ọ lọhọre mamọ ra vwọ “phiẹn omaobọ” rẹ ohwo. (Jems 1:22) Ọtiọyena, ofori nẹ a vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwọ fuẹrẹn oma rẹ avwanre. Ota rẹ Ọghẹnẹ nẹrhẹ a riẹn “iroro vẹ omeru” rọhẹ evunrẹ udu rẹ avwanre. (Hib. 4:12, 13) Kerẹ imashini re vwo ruẹ X-ray, Ota rẹ Ọghẹnẹ nẹrhẹ a sa riẹn obo rehẹ ubiudu rẹ avwanre. Ẹkẹvuọvo, omaevwokpotọ yen cha nẹrhẹ a sa mrẹ erere nẹ uchebro rọhẹ Baibol na kugbe i ri nẹ obọ rẹ iniọvo ri tedje cha.

4. Die yen djerephia nẹ Ovie Sọl rhi hirhephiyọ ohwo rọ kparoma?

⁴ Udje rẹ Ovie Sọl dje obo re sa phia siẹrẹ e rhe vwo uruemu rẹ omaevwokpotọ-ọ. Kidie nẹ o phuoma mamọ, ọ rha sa rhọnvwe nẹ iroro vẹ uruemu rọyen guọnọ ewene-e. (Une 36:1, 2; Hab. 2:4) Omaephuo rọyen nabọ teyenphia ọke rẹ Jihova vwọ vwẹ iji kẹ kpahen obo ro che ru siẹrẹ o de phi ihwo rẹ Amalẹk kparobọ nu. Sọl nyẹme ri Jihova-a. Ọke rẹ ọmraro Samuẹl vwọ vwẹ ota na phia kẹ, Sọl je rhọnvwe oruchọ rọye-en. Ukperẹ ọtiọyen, ko gun oma riase, je vwẹ ẹro okueku vwo ni obo ro ruru na. (1 Sam. 15:13-24) O ji ke dje uruemu tiọyena phia jovwo re. (1 Sam. 13:10-14) Ọ da ohwo mamọ nẹ ọ vwẹ uphẹn kẹ omaẹkparo nẹ ọ ro evunrẹ udu rọyen. Kidie ọ rhọnvwe kpọ iroro rọyen vi-i, Jihova da ghwọkuo je siọn.

5. Die yen avwanre se yono vwo nẹ udje ri Sọl?

⁵ E se vwo yono vwo nẹ udje ri Sọl, e jẹ ohwo ọvuọvo nọ oma rọyen: ‘Mi guẹn oma riase ọke mi de se uchebro ro shekpahen ovwẹ vwẹ Baibol na? Me vwẹ ẹro okueku vwo nẹ oruchọ mẹ? Mi brenu nẹ ihwo efa yen sorọ?’ Ẹkpahọnphiyọ avwanre vwọ kẹ ọvo usun rẹ enọ nana da dia e, kọyen e che ru ewene phiyọ iroro vẹ uruemu rẹ avwanre. Ọ rha dia ọtiọye-en, avwanre se rhi phuoma te ẹdia rẹ Jihova da sen avwanre.—Jems 4:6.

6. Djisẹ rẹ ofẹnẹ rọhẹ uvwre rẹ Ovie Sọl kugbe Ovie Devid.

⁶ Vwo oniso rẹ ofẹnẹ rọhẹ uvwre rẹ Ovie Sọl kugbe Ovie Devid rọ reyọ ẹdia rọyen. Ovie Devid vwo ẹguọnọ rẹ “urhi rẹ Ọrovwohwo.” (Une 1:1-3) Ọ riẹnre nẹ Jihova sivwin ihwo re vwomakpotọ, ọ me rha vwọso ihwo re kparoma. (2 Sam. 22:28) Devid vwẹ uphẹn kẹ urhi Ọghẹnẹ nẹ ọ kpọ iroro rọyen vi. Ọ da ta: “Me nẹ ẹrhovwo kẹ Ọrovwohwo rọ kẹ vwẹ iroro; vwẹ evun rẹ ason udu mẹ de yono uvwe.”—Une 16:7.

7. Die yen omaevwokpotọ che mu avwanre vwo ru?

⁷ Omaevwokpotọ cha nẹrhẹ a vwẹ uphẹn kẹ Baibol na nẹ o wene iroro echọchọ rehẹ ubiudu avwanre, i ki rhi sun avwanre ghwru. Ota rẹ Ọghẹnẹ cha dia kerẹ upho rọ ta kẹ avwanre: “Ọnana hẹ idjerhe na, yan nene.” O che si avwanre orhọ siẹrẹ e de bo nẹ idjerhe na vwo kpo obọrhen yẹrẹ obohwẹre. (Aiz. 30:21) A cha mrẹ erere vwẹ idjerhe buebun siẹrẹ e de nyupho ri Jihova. (Aiz. 48:17) Kerẹ udje, a sa kẹnoma kẹ omavovwẹ ro se norhe siẹrẹ ohwo ọfa da kpọ avwanre vi. E ji che sikẹrẹ Jihova phiyọ, kidie avwanre mrẹvughe nẹ o nene avwanre yerẹn kerẹ emọ ro vwo ẹguọnọ kpahen.—Hib. 12:7.

8. Kirobo ra tare vwẹ Jems 1:22-25, mavọ yen a sa vwọ reyọ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo kerẹ ughegbe?

⁸ Ota rẹ Ọghẹnẹ sa dia kerẹ ughegbe. (Se Jems 1:22-25.) Buebun rẹ avwanre nẹ ughegbe kurhiọke kurhiọke tavwen e ki nẹ uwevwin. Ọyena nẹrhẹ a sa rhuẹrẹ oma phiyọ tavwen ihwo efa ke  mrẹ avwanre. Vwẹ idjerhe vuọvo na, e de se Baibol na kẹdẹ kẹdẹ, a cha mrẹ idjerhe sansan re se vwo wene iroro vẹ uruemu rẹ avwanre. Ihwo buebun niro nẹ erere herọ siẹrẹ ayen de se ọbe ri kẹdẹ kẹdẹ vwẹ urhiọke tavwen ayen ki nẹ uwevwin. Ọyena nẹrhẹ ayen sa guọnọ idjerhe rẹ ayen se vwo ru nene uchebro ri Baibol vwẹ ẹdẹ yena. Vwọba, ofori nẹ e yono Ota rẹ Ọghẹnẹ ji roro kpahọn kẹdẹ kẹdẹ. E se no nẹ ọnana fiemu-u, ẹkẹvuọvo ọyen ọvo usun rẹ erọnvwọn re ma ghanre re sa chọn avwanre uko vwọ daji idjerhe ọhwahwa ro suẹn kpo arhọ na.

9. Ọke vọ yen ugbeyan sa vwọ kpọ wẹ vi?

⁹ O vwo ọkiọvo wo vwo ru orọnvwọn rọ joma guọghọ oyerinkugbe wẹn vẹ Jihova? (Une 73:2, 3) Ohwo ro tedje vwo fiudugberi rhe kpọ wẹ vi, wọ kerhọ ji nene uchebro rọyen? Ọ da dia ọtiọyen, wọ riẹn ru, oma je vwerhen owẹ nẹ ugbeyan wẹn si we orhọ.—Isẹ 1:5.

10. Die ofori nẹ wo ru siẹrẹ ugbeyan wẹn da kpọ wẹ vi?

¹⁰ Baibol na tare nẹ, “Ugbeyan ro ohwo da wan ohwo oma ji ugbeyan ọ je epha.” (Isẹ 27:6) Die yen ọyena mudiaphiyọ? Roro kpahen udje nana: Vwẹ ẹwẹn roro nẹ wọ guọnọ wan idjerhe rẹ imoto wan mamọ vrẹ, ju wọ nyẹ ifonu. Wo rhe ni idjerhe na tavwen wọ ke ruọ-ọ. Siẹvuọvo na, ugbeyan wẹn ọvo de shabọ phiyọ owẹ, o de si we rhivwin kpo ọkọkọ. Asan ro shabọ phiyọ na da joma ghwiẹ, ẹkẹvuọvo, o sivwin uwe nẹ imoto rọ rha fa wẹ jovwo na. Asan na da tobọ miavwen owẹ vwẹ ẹdẹ evo dede, ophu che mu we nẹ o shabọ phiyọ owẹ? Ẹjo! Ukperẹ ọtiọyen, wọ cha kpẹvwẹ. Vwẹ idjerhe vuọvo na, ọ sa da wẹ ẹsosuọ siẹrẹ ugbeyan wẹn de si we orhọ nẹ eta yẹrẹ uruemu wẹn vẹ irhi rẹ Ọghẹnẹ shephiyọ-ọ. Ẹkẹvuọvo, wo jẹ ophu mu we-e. Kidie ọyena emu rẹ ẹkpa siẹrẹ ophu de mu we. (Aghwo. 7:9) Ukperẹ ọtiọyen, jẹ oma vwerhen owẹ nẹ ugbeyan wẹn se fiudugberi ta ota kẹ wẹ.

11. Die yen sa nẹrhẹ ohwo sen omamọ uchebro rẹ ugbeyan rọyen vwọ kẹ?

¹¹ Die yen sa nẹrhẹ ohwo sen omamọ uchebro rẹ ugbeyan rọyen vwọ kẹ? Omaẹkparọ. Ihwo re kparoma guọnọ nyo “obo ri je ayen.” Ayen “davwerhọ rẹ uyota na-a.” (2 Tim. 4:3, 4) Ayen nẹ oma rayen vẹ iroroẹjẹ rayen gegerege. Ọyinkọn Pọl da ta: “Ohwo de roro oma rọye rhuarho, yo te emuọvo-o, yọ phiẹn omobọ rọye.” (Gal. 6:3) Ovie Solomọn nabọ djẹ ota na koko, rọ vwọ ta: “Ogbere rẹ emeghene rọ ghwanre yovwi nọ ọmare rẹ ovie ro ghẹghẹ rọ reyọ uche bro-o.”—Aghwo. 4:13.

12. Die yen avwanre yono vwo nẹ udje rẹ ọyinkọn Pita vwẹ Galesha 2:11-14?

¹² Vwo oniso rẹ udje rẹ ọyinkọn Pita phi phiyotọ ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwọ ghwọkuo vwẹ azagba. (Se Galesha 2:11-14.) Pita rha sa sen ọghwọku yena fikirẹ oborẹ ọyinkọn Pọl vwerọ phia wan kugbe asan rẹ ayen hepha ọke yena. Ẹkẹvuọvo, Pita dje aghwanre phia. O rhiabọreyọ ọghwọku na, ophu muro-o. Ukperẹ ọtiọyen, ọ tobọ se Pọl “oniọvo rẹ avwanre ọghaghare” ukuko na.—2 Pita 3:15.

13. Die yen avwanre che roro kpahen ọke ra da kẹ ohwo ọghwọku?

¹³ Die yen ofori nẹ wo roro kpahen siẹrẹ wo de no nẹ ugbeyan wẹn ọvo guọnọ ọghwọku? Wo ki bru ugbeyan wẹn ra, nọ oma wẹn, ‘Me cha “dia ọvwata” nọ?’ (Aghwo. 7:16) Ohwo rọ dia ọvwata  nọ reyọ ọhọ romobọ rọyen vwo guẹn ihwo efa, ukperẹ iwan ri Jihova, o ji gbe arodọnvwẹ-ẹ. Wọ da fuẹrẹn oma wẹn nu, wo de ji no nẹ ofori wo vwo bru ugbeyan wẹn na ra, gba ka guọnọ obo re ghwa ebẹnbẹn na rhe, wọ me je nọ enọ re cha nẹrhẹ ọ mrẹ oruchọ rọyen vughe. Vwo imuẹro nẹ wo mu eta wẹn kpahen Baibol na, je karophiyọ nẹ Jihova yen ugbeyan wẹn cha niyẹnrẹn kẹ, ọ dia owẹ-ẹ. (Rom 14:10) Vwẹ aghwanre rọhẹ Baibol na vwo ruiruo, je vwẹrokere arodọnvwẹ ri Jesu ọke wọ da ghwọkuẹ ohwo ọfa. (Isẹ 3:5; Mat. 12:20) Diesorọ? Kidie oborẹ avwanre nene ihwo yerẹn wan yen Jihova che ni vwo nene avwanre yerin.—Jems 2:13.

14. Die yen ukoko rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ avwanre?

¹⁴ Jihova suẹn avwanre vwẹ idjerhe rẹ arhọ na womarẹ ukoko rọyen rọhẹ otọrakpọ na, rọ vwẹ ividio, ẹbe, kugbe emẹvwa vwọ chọn avwanre uko vwo nene uchebro ri Baibol na. Oborẹ avwanre yono na, Baibol na yen e muro kpahen. Ẹko Rọvwẹrote na nokpẹn rẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na ọke rẹ ayen de brorhiẹn rẹ idjerhe ro me yovwin re se vwo ruiruo rẹ aghwoghwo na. Dedena, ayen fuẹrẹn orhiẹn rayen nọke ra ruọke. Diesorọ? Kidie “erhuvwu rẹ akpọ na ra wan vrẹn,” ko fori nẹ ukoko rẹ Ọghẹnẹ ru ewene vwo nene aruọke na.—1 Kọr. 7:31.

15. Egbabọse vọ yen ighwoghwota evo hirharoku?

¹⁵ Aphro herọ-ọ, avwanre nene odjekẹ rẹ ukoko na vwọphia ri nẹ Baibol rhe, ri shekpahen esegbuyota kugbe uruemu rẹ Inenikristi. Ẹkẹvuọvo, die yen avwanre ruẹ ọke rẹ ukoko na de ru ewene ro djobọte ẹbẹre efa rẹ akpeyeren rẹ avwanre? Kerẹ udje, igho ra vwọ bọn je vwẹrote Eguan Ruvie rhi kpenu mamọ vwẹ ikpe evo rhire na. Ẹko Rọvwẹrote na de brorhiẹn nẹ a vwẹ Eguan Ruvie vwo ruiruo vọnvọn. Ọtiọyena, e de ku ikoko evo kugbe, je shẹ Eguan Ruvie evo. Ka reyọ igho na vwọ bọn eguan efa vwẹ asan ra da ma guọnọ ayen. Ọ da dianẹ e ku ikoko evo kugbe je shẹ eguan sansan vwẹ ekogho wọ dia, ọ sa dia emu rẹ egbabọse ru wo vwo wene nene ẹdia na. Enẹna, ighwoghwota evo kpo uyono vwẹ asan ri sheri. Efa re wianre gangan vwọ bọn yẹrẹ vwẹrote Ọguan Ruvie, se roro kpahen  oboresorọ a vwọ guọnọ shẹ enẹna. Ayen se no nẹ ayen ghwọrọ ẹgba vẹ ọke rayen kufia. Dedena, ayen nene ọrhuẹrẹphiyotọ kpokpọ nana, ọtiọyena, ayen fo ujiri.

16. Mavọ yen uchebro rọhẹ Kọlose 3:23, 24 sa vwọ chọn avwanre uko vwọ sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre?

¹⁶ A cha sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre siẹrẹ a da karophiyọ nẹ Jihova yen avwanre wian kẹ, ọyen ji suẹn ukoko rọyen. (Se Kọlose 3:23, 24.) Ovie Devid phi uvi rẹ udje phiyotọ ọke ro vwo toro itetoro vwọ kẹ ebanbọn rẹ uwevwin ẹga na. Ọ da ta: “Kono omẹvwẹ, kidie ihwo mẹ epha, re sa kẹ wẹ okẹ vẹ ivuavwerhe ọtiọna? Kidie emu na ejobi obọ wẹn inẹcha, e rẹ obọ wẹn ọvo na ma rhoma vwọ kẹ wẹ na.” (1 Ikun 29:14) Avwanre de ruẹ itetoro, oborẹ Jihova vwọ kẹ avwanre yen avwanre je vwọ kẹ rhivwin. Dedena, Jihova vwo ọdavwaro kpahen ọke, ẹgba, kugbe igho vẹ erọnvwọn efa rẹ avwanre torori vwo bicha iruo rọ guọnọre nẹ e ru na.—2 Kọr. 9:7.

17. Diesorọ ofu vwo ju we edje siẹrẹ o de fo nẹ wo ru ewene?

¹⁷ Avwanre eje che nene udje ri Jesu siẹrẹ avwanre da guọnọ daji idjerhe ọhwahwa ro suẹn ohwo kpo arhọ na. (1 Pita 2:21) Wo jẹ ofu dje we siẹrẹ wo de no nẹ ofori wo vwo ru ewene-e. Kidie ọyena odjephia nẹ wọ guọnọ nene odjekẹ ri Jihova. Karophiyọ nẹ Jihova riẹnre nẹ avwanre gbare-e. Ọtiọyena, o che se rhẹro rọyen nẹ avwanre cha vwẹrokere udje ri Jesu gbagba-a.

18. Die yen e che ru rere e se vwo te asan ra ra?

¹⁸ E jẹ avwanre eje tẹnrovi obaro na ji vwo owenvwe re vwo ru ewene vwẹ iroro kugbe uruemu rẹ avwanre. (Isẹ 4:25; Luk 9:62) E jẹ avwanre vwomakpotọ, ghọghọ, je “rhuẹrẹ idjerhe” avwanre phiyọ ọkieje. (2 Kọr. 13:11) E de ru ọtiọyen, “Ọghẹnẹ rẹ ẹguọnọ kugbe ufuoma ko nene [avwanre] dia.” O che sun avwanre te asan ra ra, je kẹ avwanre omavwerhovwẹn vwevunrẹ oyan na.