1-2. Oñgeni tupondola okutavela etyi tyapopia Provérbios 4:25? Popia ongeleka.

SOKA konongeleka ombu ononthatu. Omukulukai umwe Omukilisitau, usoka kovipuka alingaile oviwa pu etyi ankho omuhikuena. Namphila pahe ena ovitateka, ehetyivili vali okulinga etyi ankho evila kohale, mahi utualako okulingila Siovaa etyi evila. (1 Kol. 15:58) Omukulukai oo, ononthiki ambuho usoka okukelivasa nombunga yae, mavakatutila mouye omupe. Omuhikuena umwe uhinangela okuti vena etyi velilinga na mukuavo, mahi elityilika okupakela mukuavo onkhongo. (Kolo. 3:13) Omukuendye umwe, wahalimbuile-ko okuti walingile onkhali kohale, mahi pahe wesuka vali nokukala omukuatyili pahetyino. — Sal. 51:10.

² Oityi Ovaumbili va Huku ovo vetatu valinga tyelifwa? Aveho vahinangela ovipuka valingaile kohale, mahi kavesuku netyi tyalambale. Vesuka vali ‘nokutala komutwe.’ — Tanga Provérbios 4:25.

3. Omokonda yatyi tyesukisila “okutala vala” komutwe?

³ Omokonda yatyi tyesukisila “okutala vala” komutwe? Omokonda ngetyi omunthu ehetyivili okuenda no komutwe tyina aleuka unene konyima, no onthue ankho tusoka unene kovipuka vialambale, kamatutyivili okuundapa movilinga vya Siovaa nomutima auho. — Luka 9:62.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Monthele ei matulilongesa omaliva etatu etulingisisa okutala konyima. * Omaliva oo oyaa: (1) okupeleya etyi ankho ukahi kohale, (2) okupaka onkhongo, (3) okulivela onombei mbonkhali yalambale. Momaliva oo aeho matutale oñgeni  Ombimbiliya itukuatesako okulimbwa “ovipuka vyo konyima,” mahi atutale vali unene ‘komutwe oku tuenda nako.’ — Fili. 3:13.

5. Ngetyi tyipopia Eclesiastes 7:10, eliva patyi tuna okulityilika?

⁵ Tanga Eclesiastes 7:10. Tala, ovelesikulu ei kayatile tyapenga okulipula okuti: “Omokonda yatyi ononthiki mbo kohale ankho onongwa?” Okulipula ngotyo, katyapengele mokonda o Siovaa wetuavela ounongo oo wokuhinangela. Mahi ovelesikulu ei yati: “Wahapopie okuti, ‘Omokonda yatyi ononthiki mbo kohale ankho onongwa vali tyipona mbo hono?’” Monondaka ononkhuavo, tyapenga okueleka etyi ankho tukahi kohale netyi tukahi pehepano, pahe atusoko okuti kohale ankho tukahi vali nawa. Mo Mbimbiliya imwe, ovelesikulu oyo yapitiyua okuti: “Wahapule okuti: ‘Ovipuka kononthiki mbo kohale ankho vikahi vali nawa mokonda yatyi?’ Okupula ngotyo hanondunge.”

6. Okusoka okuti omuenyo wetu ankho uli vali nawa kohale tyipona pehepano katyaviukile mokonda yatyi? Popia ongeleka.

⁶ Okusoka okuti omuenyo wetu ankho uli vali nawa kohale tyipona pehepano katyaviukile mokonda yatyi? Okupeleya etyi ankho tukahi kohale, tyipondola okutulingisisa atusoko vala kovipuka oviwa tuali navio. Iya otyo tyitutuala kokulimbwa ovitateka tuakalaile navio. Tala etyi tyalingile ova Isilayeli. Vati vala tunde ko Isitu, avalimbuako okuti ko Isitu ankho vamonena-ko ononkhumbi. Mahi avahimbika vala okuhinangela-ko okulia okuwa ankho valia. Avati: “Tueivaluka onohi ankho tulia vala otyali ko Isitu, nomatila no nomelasia, nonoayu, nosapola!” (Núm. 11:5) Okuti tyilityili, ovipuka ovio ankho ‘vevilia vala otyali?’ Au hatyaliko! Ankho vafeta-po ononkhumbi ombu ankho vamoneswa; ova Isilayeli ankho vapakwa moupika ko Isitu. (Êx. 1:13, 14; 3:6-9) Valimbwa-ko okuti ankho veli moupika, avahimbika okupeleya etyi tyalambale. Vasoka vala “kononthiki onongwa” mbo kohale, avalimbwa etyi Siovaa ankho ena  nokuvelingila. Otyipuka otyo, katyahambukisilwe Siovaa. — Núm. 11:10.

7. Oityi tyakuatesileko omukepia umwe okuliyakulila keliva liokupeleya etyi ankho ekahi kohale?

⁷ Oñgeni moliyakulila okutokela meliva liokupeleya etyi ankho ukahi kohale? Tala ongeleka yomukepia umwe wahimbika okuundapa Mombetele yo ko Brooklyn mo 1945. Etyi pakala, anepwa nomukuendye umwe nae ankho uudapa-mo, avatualako okuundapa aveho Mombetele. Etyi tyati mo 1970 omulume wae ahimbika okuvela. Wati etyi omulume wae ehungi kokunyima, emupopila ovipuka ankho mavimukuatesako okupameka omutima. Omulume wae wemuti: “Onthue ankho tuakala nehambu motyinepo tyetu. Ovanthu ovanyingi vetupu ehambu ngeli tuakala nalio.” Mahi emupopila okuti: “Wahahinangele unene otyinepo tyetu — namphila pamwe matyiya komutima. Mokueenda kuomuvo motyivili okulimbwa-ko. Wehelinyengwe, olivele onombei. Hinangela vala ehambu tuakala-kala nalio novipuka oviwa tualinga. . . . Okuhinangela ounongo tuapewa na Huku.” Okuti onondaka ombo, ha nongwa?

8. Ouwa patyi omuhepe oo apolako etyi etavela etyi apopililwe nomulume wae?

⁸ Onondaka ombo apopilwa nomulume wae embupake komutima. Etyivili okutualako okuundapela Siovaa noukuatyili atee anyima etyi ankho ena omanima 92. Etyi ankho ehenenyime, wapopile okuti: “Tyina ndyihinangela omanima 63 naundapela Siovaa movilinga viomuvo auho, ndyityimona umwe nawa okuti nakala nomuenyo ukahi nawa.” Oityi apopila ngotyo? Wati: “Tyimpha ehambu okutala okuti ndyili pokati ka vakuetu tufenda navo Huku, iya matukakala navo mouye omupe, atukaundapela apeho Omutungi wetu Omukulami, Huku wike vala wotyotyili.” * Oyo ongeleka ongwa yokutala vala komutwe, kovipuka oviwa matukapewa!

9. Ngetyi tyipopia Levítico 19:18, onalupi tyipuiya vali unene okuahapake onkhongo?

⁹ Tanga Levítico 19:18. Pamwe tyitupuilisa unene okuahapakela onkhongo omunthu wetunumanesa, haunene tyina o umwe , hamwe epanga lietu, na tyina o umwe tulii nae. Mongeleka, omuhikuena umwe watendeleyilwe nombangi mukuavo okuti wavaka onombongo. Etyi pakala, wokuemutendeleya ekemuiita otyiponyo. Mahi ngwe atualako tyanumanena vala etyi alingwa. Okuti nove wetyikalele-ae ngotyo? Tyilinge walingilwe ngomuhikuena ou, tyilinge walingilwe otyipuka otyikuavo tyinumanesa, tyipondola wanumane osoko okuti tyapwa keiho kombungo okotyili, nii kumetyilimbwa.

10. Oityi tyitukuatesako atuahakala nonkhongo?

¹⁰ Oityi tyitukuatesako atuahakala nonkhongo? Otyipuka tyitukuatesako, okuhinangela apeho okuti Siovaa weete ovipuka aviho. Weete umwe ovipuka aviho, na tyina tulingwa onya. (Heb. 4:13) Siovaa nae tyimuihama tyina etutala tulingwa onya. (Isa. 63:9) Iya ngwe wati makamanako ovipuka aviho vituihama, nevi vituka kokulingwa onya. — Ehol. 21:3, 4.

11. Ouwa patyi tupolako tyina tulityilika okupaka onkhongo?

¹¹ Tupu tuna okuhinangela okuti tyina tuhapake onkhongo muene nonthue tukala nawa. Otyo omuhikuena una wokuatendeleyilwe okuti wavaka onombongo alingile. Konyima welityilikile okupaka onkhongo, onyengo einthimo. Wahinangela okuti Siovaa utuevela vala putyina nonthue tuevela vakuetu. (Mat. 6:14) Hakuti etyi mukuavo emulinga katyemunumanesile, mahi welityilika okupaka onkhongo. Apolopo ouwa umwe omunene, etyivili okukala nehambu, atualako okuundapela Siovaa.

12. Oityi 1 Suau 3:19, 20, itulongesa?

¹² Tanga 1 Suau 3:19, 20. Okulivela katyapengele. Mongeleka, vamwe velivela mokonda yovipuka valingaile, etyi vehenelilongese otyili. Ovakuavo velivela, mokonda yovipuka valinga etyi vambatisalwa-le. Okulivela hatyipukako otyivi. (Loma 3:23) Tyotyili etyi onthue tuahanda, okulinga etyi tyaviuka. Mahi ovanthu “atuho tualinga-linga-le oviponyo.” (Tia. 3:2; Loma 7:21-23) Namphila okulivela tyiihama, mahi tyipondola okutukuatesako. Ñgeni ngotyo? Okulivela tyituviyula, atuovola okuahawane vali okulinga etyi tyapenga. — Heb. 12:12, 13.

13. Oityi tuesukisila okulityilika okulivela unene onombei?

¹³ Mahi tyesukisa okulunguka, mokonda pamwe upondola okulivela unene onombei — oyeke otyipuka walingile tyitualeko okukuihama ngwe welivela-le iya Siovaa wekuevela-le. Okulivela ngotyo, tyipondola okukunyona. (Sal. 31:10; 38:3, 4) Ñgeni ngotyo? Soka ongeleka yomuhikuena ankho ulivela unene onombei mbonkhali alingile. Wati: “Ame ankho ndyisoka okuti tyafwa ndyitupu vali omuvo wokulivela, himetavelwale vali lietaka.” Ovanyingi vapondola okusoka, ngomuhikuena oo. Mahi otyiwa okulityilika okulivela unene onombei. Tyehe-otyo vala, Satanasi mahambukwa unene ine tusoka okuti kamatutyivili vali — ngwe ankho Siovaa wesuka umwe nonthue! — Tala 2 Ova Kolindu 2:5-7, 11.

14. Okutyi tutalela okuti Siovaa nkhele wesuka nonthue?

¹⁴ Mahi pamwe upondola okulipula okuti: ‘Mahi opo oñgeni ame mandyimono okuti nkhele Siovaa wesuka na ame?’ Ankho nove uhole okulipula ngotyo, otyo tyilekesa okuti Huku wesuka nove. Kohale Omutala Womulavi una apa watile: “Onthue tupondola okulinga  oviponyo, pamwe tulinga otyivi atutyipaleka vali, otyo tukahi ngotyo mokonda tusoka okuti kamatutyivili vali okutyiyeka. . . . Wahasoke okuti kumetyivili vali. Wahasoke okuti walinga umwe onkhali yahaevelwa. Satanasi otyo ahanda ñgeno otyo usoka ngotyo. Mahi tyina ove usoka okuti etyi walinga tyapenga, atyikuihama, tyilekesa okuti nkhele upondola okulivela. Wahaponwe, liola omutima, pahe oovola Huku, muovola ekuevele ekusukula kovivi, ekukuatesako. Linga ngomona wenda no ku he putyina ena etyi tyemuihama. Omona upondola okulipunduka aende no ku he, elivete vali aende no ku he, katyimukundisa. Siovaa mahambukwa unene tyina umuovola ekukuateseko mokonda una onkhenda onene novanthu.” *

15-16. Oñgeni vamwe vakala etyi vetyimona okuti Siovaa keveyekele-po?

¹⁵ Ovanyingi vali povanthu va Siovaa, tyevepameka unene avakondoka ku Huku, okuapaka komutima okuti Huku nkhele wesuka navo. Mongeleka, momanima okualamba, omukuendye umwe tyemukuatesako okuatanga ononthele mbuna mbokuti: “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu.” Onthele imwe pu ombo yakuatesako omuhikuena umwe ankho usoka okuti mokonda yovipuka alinga-linga, Siovaa kesukile vali nae. Otyo akala nokusoka ngotyo omanima omanyingi atee umwe konyima yombatisimu yae. Mahi etyi asoka nawa kotyilikutila tyeyovo, omalusoko ae aapiluluka. *

¹⁶ Oñgeni ongeleka yomuhikuena oo yakuatesako omukuendye oo? Wati: “Pu etyi ankho ndyimona ame ankho ndyitala unene ovanthu vemuhoyo vokulinga ovinepo viasila pomalutalatu no monovidiu konyima andyiviyeke-po. Mahi ononthiki ombu andyityiwane vali. Andyiiti ovakulu vewaneno vankhuateseko, pahe netyivila okutyiyeka-po. Ovakulu vewaneno vandekesa umwe nawa okuti Huku unthyole iya wesuka na ame. Mahi pamwe nkhele ndyilitehela ngoti hisilivila, ngoti Siovaa kanthyande vali. Ongeleka yomuhikuena oo, yankhuatesako unene. Pahe tyina momutwe  muameya olusoko luokuti Huku kanthyande vali, tyinkhala ngatyina ndyipopila Huku okuti, otyilikutila tyeyovo tyalingwa nomona wae ame katyinthuuka. Pahe napaka nawa onthele yomutala womulavi oo yongeleka yomuhikuena oo, opo tyina omalusoko oo ameya momutwe, andyiitange.”

17. Oñgeni omu apositolu Paulu elityilika eliva liokulivela unene onombei?

¹⁷ Onongeleka ngombo, mbutuhinangelesa ongeleka yomu apositolu Paulu. Etyi nkhele ankho ehenekale Omukilisitau walingile ovipuka ovinyingi viapenga. Paulu ankho uhinangela umwe ovipuka ovio, mahi ankho kasoko unene kuvio. (1 Tim. 1:12-15) Ngwe ankho usoka ngatyina otyilikutila tyeyovo oe vala tyalingilwa. (Gal. 2:20) Paulu mokulinga ngotyo ankho ulityilika eliva liokulivela onombei, asoko vali unene kokuundapela Siovaa.

18. Oityi tualongeswa monthele ei?

¹⁸ Oityi tuamona mokuelilongesa omaliva apopiwa monthele ei? (1)  Okuhinangela, ounongo tuapewa na Siovaa, mahi tyilinge evi tualingaile oviwa, tyilinge ovivi, ovipuka oviwa vali, vili komutwe mouye omupe. (2)  Vakuetu vapondola okutunumanesa, mahi tyina tuveevela, tutyivila okuenda no komutwe. (3)  Okulivela unene onombei tyipondola okututyilika okuundapela Siovaa nehambu. Nga Paulu, nonthue tuesukisa okuyumba-ko onthumbi yokuti Siovaa wetuevela.

19. Oñgeni tutyii okuti mouye omupe kamatukahinangaila vali ovipuka vialamba-le?

¹⁹ Onthue tukevela okukala mouye omupe. Mouye omupe matupewa na Huku, kamatukakala notyipuka natyike tuhinangela tyapenga tualingile. Ombimbiliya yapopia okuti: “Ovipuka vyo kohale, kamavikahinangailwa vali.” (Isa. 65:17) Soka-ko vala: Vamwe pu onthue tuakulupila movilinga vya Siovaa, mahi mouye omupe, atuho matukakala vali ovakuendye. (Jó 33:25) Atuho tulingei ononkhono mbokulimbwa ovipuka vialamba-le. Tutalei vala komutwe, atukevela ovipuka oviwa.