Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 48

“Sio Hangatonu ki Mu‘a” ki he Kaha‘ú

“Sio Hangatonu ki Mu‘a” ki he Kaha‘ú

“Sio hangatonu ki mu‘a ho matá, ‘io, fokotu‘u ho matá ke sio hangatonu ki mu‘a ‘iate koe.”​—PAL. 4:25.

HIVA 47 Tala ‘a e Ongoongo Leleí

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. ‘E lava fēfē ke tau muimui ki he fale‘i ‘i he Palōveepi 4:25? ‘Omai ha fakatātā.

SIOLOTO atu ki he ngaahi tu‘unga ko ení. Ko ha tuofefine Kalisitiane ta‘umotu‘a ‘okú ne fakakaukauloto atu ki he ngaahi taimi lelei ‘i hono kuohilí. Neongo ‘oku faingata‘a ange ‘ene mo‘uí he taimí ni, ‘okú ne hokohoko atu ke fai ‘a e me‘a kotoa ‘okú ne malavá ma‘a Sihova. (1 Kol. 15:58) ‘I he ‘aho kotoa ‘okú ne sioloto atu kiate ia mo e fa‘ahinga ‘okú ne ‘ofa aí ‘oku nau nofo fakataha ‘i he māmani fo‘ou kuo tala‘ofá. Ko ha tuofefine ‘e taha ‘okú ne manatu‘i na‘e fakalotomamahi‘i ia ‘e ha kaungātui, ka na‘á ne fili ke tuku ange ‘a e ‘itá. (Kol. 3:13) Ko ha tokoua ‘okú ne manatu‘i lelei ‘ene ngaahi fehālaaki ‘i he kuohilí ka ‘okú ne nofo‘aki faitōnunga ai pē.​—Saame 51:10.

2 Ko e hā ‘oku faitatau ai ‘a e kau Kalisitiane ‘e toko tolu ko ení? Ko kinautolu kotoa ‘oku nau manatu‘i ‘a e me‘a na‘e hoko ‘i honau kuohilí, ka ‘oku ‘ikai ke nau nōfo‘i ai. ‘I hono kehé, ‘oku nau “sio hangatonu ki mu‘a” ki he kaha‘ú.​—Lau ‘a e Palōveepi 4:25.

3. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau “sio hangatonu ki mu‘a” ki he kaha‘ú?

3 Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke “sio hangatonu ki mu‘a” ki he kaha‘ú? Hangē pē ko e ‘ikai lava ha tokotaha ke lue hangatonu kapau ‘okú ne sio ma‘u pē ki mui, he‘ikai lava ke nga‘unu ki mu‘a ‘etau ngāue kia Sihová kapau ‘oku tau sio ma‘u pē ki hotau kuohilí.​—Luke 9:62.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he tauhele ‘e tolu ‘e lava ke ne ‘ai ke tau nōfo‘i ‘i he kuohilí. * Ko e (1) faka‘ānaua, (2) ‘ita mo e (3) halaia tōtu‘a. ‘I he tu‘unga taki taha, te tau sio ki he anga hono tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ke ‘oua ‘e nōfo‘i ‘i he “ngaahi me‘a ‘i muí,” kae kakapa atu ki he “ngaahi me‘a ‘i mu‘á.”​—Fil. 3:13.

TAUHELE ‘O E FAKA‘ĀNAUÁ

Ko e hā ‘e lava ke ne ta‘ofi kitautolu mei he sio hangatonu ki mu‘a ki he kaha‘ú? (Sio ki he palakalafi 5, 9, 13) *

5. Ko e hā ‘a e tauhele ‘oku fakatokanga mai ‘i he Tangata Malanga 7:10?

5 Lau ‘a e Tangata Malanga 7:10. Fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ke pehē ‘i he vēsí ‘oku hala ke ‘eke: “Ko e hā na‘e lelei ai ‘a e ngaahi ‘aho ki mu‘á?” Ko e ngaahi manatu melié ko ha me‘a‘ofa meia Sihova. ‘I hono kehé, ‘oku pehē ‘i he vēsí: “‘Oua na‘á ke pehē, ‘Ko e hā na‘e lelei ange ai ‘a e ngaahi ‘aho ki mu‘á ‘i he ngaahi ‘aho ko ení?’” ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘e hoko ko ha tauhele ‘a ‘etau fakahoa hotau tu‘unga ki mu‘á mo hotau tu‘unga lolotongá pea pehē ‘oku kovi ange ‘a e me‘a kotoa he taimí ni. ‘Oku fakalea ‘i ha liliu Tohi Tapu ‘a e veesi ko ení: “‘Oua ‘aupito ‘e pehē, ‘‘Oiauē, ko e hā na‘e lelei lahi ai ‘a e ngaahi me‘á ‘i he ngaahi ‘aho mu‘á.’ He ‘oku ‘ikai tupu mei he potó ho‘o fehu‘í.”

Hili ‘a e mavahe mei ‘Isipité, ko e hā ‘a e fehālaaki na‘e fai ‘e he kau ‘Isilelí? (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā ‘oku ‘ikai fakapotopoto ai ke hanganaki fakakaukau na‘e lelei ange ‘etau mo‘uí ‘i he kuohilí? ‘Omai ha fakatātā.

6 Ko e hā ‘oku ‘ikai fakapotopoto ai ke hanganaki fakakaukau na‘e lelei ange ‘etau mo‘uí ‘i he kuohilí? Ko e faka‘ānauá ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke manatu ki he ngaahi me‘a lelei pē ‘i hotau kuohilí. Pe ‘e lava ke ne fakasi‘ia ‘a e faingata‘a na‘a tau fekuki mo ia. Ko e fakatātā, fakakaukau angé ki he kau ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. Hili ‘enau mavahe mei ‘Isipité, na‘e vave ‘a e ngalo ‘iate kinautolu ‘a e faingata‘a ‘enau mo‘ui ‘i aí. ‘I hono kehé, na‘a nau tokangataha ki he ngaahi me‘akai lelei na‘a nau ma‘u aí. Na‘a nau pehē: “He manatu melie ē ko kitautolu ki he ika na‘a tau fa‘a kai ta‘etotongi ‘i ‘Isipité, pehē ki he kiukamipaá, ko e melení, ko e līkí, ko e onioní, pea mo e kālikí!” (Nōm. 11:5) Ka na‘e “ta‘etotongi” mo‘oni ‘a e me‘akai na‘a nau kaí? ‘Ikai. Na‘e mafatukituki ‘a e totongí; ‘i he taimi ko iá, na‘e mātu‘aki ngaohikovia kinautolu ko e kau pōpula ‘i ‘Isipite. (‘Eki. 1:13, 14; 3:6-9) Neongo ia, na‘e ngalo ‘iate kinautolu ‘a e faingata‘a ko iá pea nau faka‘ānaua ki he kuohilí. Na‘a nau fili ke tokangataha ki he “ngaahi ‘aho lelei he kuohilí” kae ‘ikai tokangataha ki he ngaahi me‘a lelei na‘e toki fai ‘e Sihova ma‘a kinautolu. Na‘e ‘ikai hōifua ‘a Sihova ki he‘enau tō‘ongá.​—Nōm. 11:10.

7. Ko e hā na‘e tokoni ki ha tuofefine ke faka‘ehi‘ehi ai mei he tauhele ‘o e faka‘ānauá?

7 ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he tauhele ‘o e faka‘ānauá? Fakakaukau ki ha tuofefine na‘á ne kamata ngāue ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn ‘i he 1945. ‘I ha ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘á ne mali mo ha kaungā-Pēteli, pea na‘á na ngāue fakataha ai ‘i he ngaahi ta‘u lahi. Kae kehe, ‘i he 1976, na‘e puke hono husepānití. Na‘á ne pehē ‘i hono ‘ilo‘i ‘e hono husepānití na‘e ofi ‘ene maté, na‘á ne ‘oange kiate ia ha fale‘i lelei ke fekuki ai mo ‘ene mei hoko ko ha uitoú. Na‘á ne tala ange: “Kuó ta ma‘u ha nofo mali fiefia. Kuo ‘ikai ‘aupito ke hokosia ia ‘e he kakai tokolahi.” Ka na‘á ne toe fakalototo‘a‘i ia: “‘Oua ‘e nōfo‘i ‘i he kuohilí​—neongo ‘e hokohoko atu ‘a ho‘o ngaahi manatú. ‘E tokoni ‘a e taimí kia koe ke ke sai ai. ‘Oua ‘e hoko ‘o ‘ite‘ita mo ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘iate koe. Fiefia ‘i ho‘o ma‘u ‘a e ngaahi fiefia mo e ngaahi tāpuaki ko ení. . . . Ko e ngaahi manatú ko e me‘a‘ofa ia ‘a e ‘Otuá kia kitautolu.” ‘Ikai ko ha fale‘i lelei eni?

8. Na‘e anga-fēfē ma‘u ‘aonga hotau tuofefiné mei he ‘ikai ke nōfo‘i ‘i he kuohilí?

8 Na‘e tukuloto‘i ‘e hotau tuofefiné ‘a e ngaahi lea ko iá. Na‘á ne tauhi faitōnunga kia Sihova ‘o a‘u ki he‘ene mate ‘i hono ta‘u 92. ‘I ha ngaahi ta‘u ki mu‘a ai, na‘á ne pehē: “‘I he sio atu ki he ta‘u laka hake he 63 ‘i he ngāue taimi-kakato ‘a Sihová, ‘oku lava ke u pehē kuo hoko mo‘oni ha‘akú mo‘ui ko ha mo‘ui fakafiemālie.” Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘á ne fakamatala: “Ko e me‘a ‘okú ne ‘ai mo‘oni ‘a e mo‘uí ke fakafiemālié ko ‘etau fetokoua‘aki fakaofó mo e ‘amanaki ‘o e mo‘ui fakataha mo hotau fanga tokouá ‘i ha māmani palataisi, ‘o tauhi ai ki hotau Tokotaha-Fakatupu Ma‘ongo‘onga, ‘a e ‘Otua mo‘oni pē taha ko Sihová, ‘i he kotoa ‘o ‘itānití.” * Ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ia ‘o ha taha na‘á ne sio hangatonu ki mu‘a ki he kaha‘ú!

KO E TAUHELE ‘O E ‘ITÁ

9. Hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he Livitiko 19:18, ko fē nai ‘a e taimi ‘e faingata‘a ke tau tuku ange ai ‘a e ‘itá?

9 Lau ‘a e Livitiko 19:18. ‘Oku fa‘a faingata‘a ke tuku ange ‘a e ‘itá kapau ko e tokotaha ‘oku fakafeangai hala mai kiate kitautolú ko ha kaungātui, ko ha kaume‘a ofi pe ko ha kāinga. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine na‘e tukuaki‘i loi ‘e ha kaungātui ‘o pehē na‘á ne kaiha‘asi ‘ene pa‘angá. Ki mui ai, na‘e kole fakamolemole ‘a e tuofefine na‘á ne fai ‘a e tukuaki‘í, ka ko e tuofefine na‘e tukuaki‘i loí na‘á ne hokohoko atu ke fakakaukau pē ki he me‘a na‘e hokó. Kuó ke ongo‘i pehē? Neongo kapau ‘oku te‘eki ke tau fehangahangai mo ha tu‘unga tatau, ko e tokolahi ‘o kitautolu ‘oku ngalingali kuo tau ongo‘i ‘ita pea tau tui he‘ikai ‘aupito lava ke tau tuku ange ‘etau ‘itá.

10. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau ‘ita aí?

10 Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau ‘ita aí? Ko e taha, manatu‘i ‘oku tokaima‘ananga ‘a e me‘a kotoa pē kia Sihova. ‘Okú ne ‘afio‘i ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku tau fou aí, kau ai ha fakamaau ta‘etotonu pē ‘oku tau hokosia. (Hep. 4:13) ‘Okú ne ongo‘i ‘etau faingata‘a‘iá. (‘Ai. 63:9) Pea ‘okú ne tala‘ofa ‘oku vavé ni ke ne to‘o atu ‘a e mamahi tupu mei he fakamaau ta‘etotonu ‘oku tau tofanga aí.​—Fkh. 21:3, 4.

11. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he‘etau tuku ange ‘a e ‘itá?

11 ‘Oku tau loto foki ke manatu‘i ‘i he‘etau tuku ange ‘a e ‘itá, ‘oku tau ma‘u ‘aonga mei ai. Ko e me‘a ia na‘e toki ‘ilo‘i ‘e he tuofefine na‘e tukuaki‘i loí. ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e malava ke ne tuku ange ‘a e ‘itá. Na‘á ne ‘ilo‘i ‘i he taimi ‘oku tau fakamolemole‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku fakamolemole‘i kitautolu ‘e Sihova. (Māt. 6:14) Na‘á ne ‘ilo‘i ko e me‘a na‘e fai ange ‘e hono kaungātuí na‘e hala, ka na‘á ne fili ke tuku ange ‘a e ‘itá. Ko hono olá, na‘e fiefia ange hotau tuofefiné pea na‘e malava ke ne tokangataha ki he‘ene ngāue kia Sihová.

KO E TAUHELE ‘O E HALAIA TŌTU‘Á

12. Ko e hā ‘oku tau ako mei he 1 Sione 3:19, 20?

12 Lau ‘a e 1 Sione 3:19, 20. ‘Oku tau fa‘a ongo‘i halaia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Ko e fakatātaá, ‘oku ongo‘i halaia ‘a e ni‘ihi koe‘uhi ko e ngaahi me‘a na‘a nau fai ki mu‘a ke nau ako ‘a e mo‘oní. Ko e ni‘ihi ‘oku nau ongo‘i halaia koe‘uhi ko e ngaahi fehālaaki na‘a nau fai ‘i he hili ‘enau papitaisó. Ko e ngaahi ongo‘i peheé ‘oku anga-maheni pē. (Loma 3:23) Ko e mo‘oni, ‘oku tau loto ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Ka “ko e kotoa ‘o kitautolú ‘oku tau tūkia ‘o tā-tu‘o-lahi.” (Sēm. 3:2; Loma 7:21-23) Neongo ia ‘oku ‘ikai ke tau sai‘ia ‘i he ongo‘i halaiá, ka ‘oku ‘i ai pē hono lelei. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko e ongo‘i halaiá ‘oku lava ke ne ue‘i kitautolu ke fakatonutonu hotau ‘alungá pea fakapapau‘i ke ‘oua ‘e toe fai ‘a e fehālaaki tatau.​—Hep. 12:12, 13.

13. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau malu‘i kitautolu mei he halaia tōtu‘á?

13 ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘oku malava ke tau ongo‘i halaia tōtu‘a​—‘a ia, ko e ongo‘i halaia hokohoko na‘a mo e hili ‘etau fakatomala pea fakahaa‘i mai ‘e Sihova kuó ne fakamolemole‘i kitautolu. Ko e fa‘ahinga halaia ko iá ‘e lava ke fakatupu maumau. (Saame 31:10; 38:3, 4) Anga-fēfē? Fakakaukau ki ha tuofefine ‘okú ne fāinga mo e halaia ‘i he‘ene ngaahi angahala ‘i he kuohilí. Na‘á ne pehē: “Na‘á ku ongo‘i mahalo ‘oku sai ange ke ‘oua te u toe fakaongosia ‘i he ngāue ‘a Sihová koe‘uhi he ‘oku ngalingali pē he‘ikai toe ‘i ai ha ‘amanaki ia kiate au ‘o tatau ai pē pe ko e hā.” Ko e tokolahi ‘o kitautolu ‘oku tau ongo‘i tatau mo e tuofefine ko ení. ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ke tau malu‘i kitautolu mei he tauhele ‘o e halaia tōtu‘á. He ko ē, fakakaukau atu ki he fiefia ‘a Sētane kapau te tau fo‘i​—neongo kuo ‘ikai ke fo‘i ‘a Sihova ‘iate kitautolu!​—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 2:5-7, 11.

14. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i kuo ‘ikai fo‘i ‘a Sihova ‘iate kitautolu?

14 Neongo ia, te tau fifili nai, ‘‘E lava fēfē ke u ‘ilo‘i fakapapau kuo ‘ikai fo‘i ‘a Sihova ‘iate au?’ Ko hono mo‘oní, ‘i hono ‘eke ‘a e fehu‘i ko iá, ‘oku tau toe ma‘u pē ai ‘a e talí. ‘I he hongofulu‘i ta‘u kuo maliu atú, na‘e pehē ‘i he Watchtower: “‘Oku tau ‘ilo‘i [nai] ‘a ‘etau humu mo tō ‘i he taimi lahi ‘i ha ngaahi ‘ulungaanga kovi ‘a ia kuo faiaka loloto ‘i he‘etau founga mo‘ui ki mu‘á ka na‘e ‘ikai ke tau ‘ilo‘i. . . . ‘Oua ‘e mole ai ‘a e ‘amanakí. ‘Oua ‘e faka‘osi‘aki ‘o pehē kuó ke fai ‘a e angahala ‘oku ‘ikai toe ala fakamolemole‘í. Ko e faka‘uhinga tofu pē ia ‘oku sai‘ia ‘a Sētane ke ke ma‘ú. Ko ho‘o ongo‘i mātu‘aki mamahi mo loto-‘ita pē kiate koé ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘iate ia pē kuo te‘eki ai ke ke hē mama‘o atu. ‘Oua ‘e fo‘i ‘i he hanga ki he ‘Otuá ‘i he anga-vaivai mo e fakamātoato, ‘i he kumi ki he‘ene fakamolemolé, fakama‘á pea mo ‘ene tokoní. ‘Alu kiate ia ‘o hangē pē ko e ‘alu ‘a ha ki‘i tama ki he‘ene tamaí ‘i he taimi ‘oku faingata‘a‘ia aí, ‘o tatau ai pē pe ko e hā hano lahi hono fai ia ‘i he vaivai‘anga tatau, pea ‘e ‘oatu ‘e Sihova ‘i he anga-‘ofa kiate koe ‘a e tokoní koe‘uhi ko ‘ene ‘ofa ma‘ata‘ataá.” *

15-16. Kuo anga-fēfē ongo‘i ‘a e ni‘ihi ‘i he‘enau ‘ilo‘i kuo ‘ikai fo‘i ‘a Sihova ‘iate kinautolú?

15 Ko e tokolahi ‘o e kakai ‘a Sihová kuo nau ma‘u ‘a e fakafiemālie ‘i hono ‘ilo‘i kuo ‘ikai fo‘i ‘a Sihova ‘iate kinautolu. Ko e fakatātaá, ‘i he ngaahi ta‘u kuohilí, na‘e maongo ki ha tokoua ha hokosia na‘e pulusi ‘i he kupu hokohoko “Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí.” ‘I he kupú, na‘e fakamatala ai ha tuofefine koe‘uhi ko ‘ene ngaahi hokosia ‘i he kuohilí, na‘e faingata‘a ai ke ne tui ‘oku lava ke ‘ofa ‘a Sihova kiate ia. Na‘á ne fāinga mo e ngaahi ongo‘i ko iá na‘a mo e laui ta‘u hili ‘ene papitaisó. Neongo ia, ‘i he‘ene fakalaulauloto ki he huhu‘í, na‘e kamata ke ne vakai ki he ngaahi me‘á ‘i ha founga kehe. *

16 Na‘e anga-fēfē tokoni ‘ene hokosiá ki he tokouá? Na‘á ne tohi: “‘I he‘eku kei si‘í, na‘á ku faitau mo e ma‘unimā ‘e he ‘ata fakalieliá. Ki muí ni mai, na‘á ku toe fai pē ia. Na‘á ku kumi ki he tokoni ‘a e kau mātu‘a Kalisitiané, pea kuó u fakalakalaka ‘i hono iku‘i ‘eku palopalemá. Na‘e fakapapau‘i mai ‘e he kau mātu‘á ‘a e ‘ofa mo e meesi ‘a e ‘Otuá. Ka, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku ou kei ongo‘i ta‘etaau pē, ‘o hangē he‘ikai lava ke ‘ofa ‘a Sihova ‘iate aú. ‘I hono lau ‘a e hokosia [‘a e tuofefine ko ení] na‘e tokoni lahi. ‘Oku ou ‘ilo‘i he taimí ni ‘i he‘eku fakakaukau he‘ikai lava ‘e he ‘Otuá ke fakamolemole‘i aú, ‘oku ou pehē ai ‘oku ‘ikai fe‘unga ‘a e feilaulau ‘a hono ‘Aló ke ‘ufi‘ufi ‘eku ngaahi angahalá. Kuó u tauhi ‘a e kupu ko ení koe‘uhi ke u lau mo fakalaulauloto ki ai ‘i ha taimi pē ‘oku ou ongo‘i ta‘etaau ai.”

17. Na‘e anga-fēfē faka‘ehi‘ehi ‘a e ‘apositolo ko Paulá mei he tauhele ‘o e halaia tōtu‘á?

17 Ko e ngaahi hokosia ko ení ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e ‘apositolo ko Paulá. Ki mu‘a ke hoko ko ha Kalisitiané, na‘á ne fai ‘a e ngaahi angahala mafatukituki. Na‘e manatu‘i ‘e Paula ‘a e me‘a na‘á ne faí, ka na‘e ‘ikai ke ne nōfo‘i ai. (1 Tīm. 1:12-15) Na‘á ne vakai ki he huhu‘í ko ha me‘a‘ofa fakafo‘ituitui kiate ia. (Kal. 2:20) Na‘e faka‘ehi‘ehi ‘a Paula mei he tauhele ‘o e halaia tōtu‘á pea tokangataha ai pē ki hono ‘oatu hono lelei tahá kia Sihova.

SIO HANGATONU KI HE KAHA‘Ú!

Tau fakapapau‘i ke sio ki he kaha‘ú (Sio ki he palakalafi 18-19) *

18. Ko e hā kuo tau ako ‘i he kupu ko ení?

18 Ko e hā kuo tau ako mei hono sivisivi‘i ‘a e ngaahi tauhele na‘e fakamatala‘i ‘i he kupu ko ení? (1) Ko e ngaahi manatu melié ko ha tāpuaki meia Sihova; kae tatau ai pē pe na‘e lelei fēfē ‘etau mo‘ui ‘i he kuohilí, ko hotau kaha‘u ‘i he māmani fo‘oú ‘e lelei ange ia. (2) ‘E fakalotomamahi‘i nai kitautolu ‘e he ni‘ihi, ka ‘i he‘etau fili ke fakamolemole‘í, ‘oku lava ai ke tau nga‘unu ki mu‘a. (3) Ko e halaia tōtu‘á ‘e lava ke ne ta‘ofi kitautolu mei he tauhi fiefia kia Sihová. Ko ia, hangē ko Paulá, ‘oku fiema‘u ke tau tui kuo fakamolemole‘i kitautolu ‘e Sihova.

19. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘i he māmani fo‘oú he‘ikai ke tau toe faka‘ise‘isa fekau‘aki mo e kuohilí?

19 ‘Oku tau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá. Pea ‘i he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá, he‘ikai ke tau toe faka‘ise‘isa fekau‘aki mo e kuohilí. ‘I he fekau‘aki mo e taimi ko iá, ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú: “‘E ‘ikai toe manatua ‘a e ngaahi me‘a mu‘á.” (‘Ai. 65:17) Fakakaukau atu: Ko e ni‘ihi ‘o kitautolu kuo tau ngāue kia Sihova ‘o a‘u ki he‘etau ta‘umotu‘á, ka ‘i he māmani fo‘oú, te tau foki ‘o talavou. (Siope 33:25) Ko ia ai, ‘ofa ke tau fakapapau‘i ke ‘oua ‘e nōfo‘i ‘i he kuohilí. ‘I hono kehé, tau sio ki he kaha‘ú pea tokangataha ki he me‘a ‘oku hanga mei mu‘á!

HIVA 54 Kuo Pau Ke Tau Ma‘u ‘a e Tuí

^ pal. 5 ‘Oku lelei ke tau manatu ki he kuohilí. Ka ‘oku ‘ikai ke tau loto ke hoko ‘o tokangataha ki hotau kuohilí ‘o ‘ikai ai ke tau fai hotau lelei tahá ‘i hotau tu‘unga lolotongá pe ngalo ‘a e me‘a ‘e hoko ‘i he kaha‘ú. ‘Oku lāulea ‘a e kupu ko ení ki he tauhele ‘e tolu te ne ‘ai kitautolu ke nōfo‘i ‘i he kuohilí. Te tau lāulea ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu mo e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i onopooni ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi tauhele kotoa ko ení.

^ pal. 4 LEA MO HONO ‘UHINGA: ‘I he kupu ko ení, ke “nōfo‘i ‘i he kuohilí” ‘oku ‘uhingá ko e hanganaki fakakaukau ki hotau kuohilí​—talanoa ma‘u pē ki ai, sioloto ma‘u pē ki ai pe fakakaukau na‘e lelei ange ‘etau mo‘uí ‘i he taimi ko iá.

^ pal. 14 Sio ki he Watchtower, Fepueli 15, 1954, p. 123.

^ pal. 15 Sio ki he Watchtower, ‘Aokosi 1, 2011, p. 20-21.

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko e faka‘ānauá, ‘itá mo e halaia tōtu‘á ‘oku hangē ia ha fu‘u kavenga mamafa ‘oku tau toho holo pea ‘okú ne ta‘ofi kitautolu mei he laka ki mu‘a ‘i he hala ki he mo‘uí.

^ pal. 66 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Hili ‘etau tuku ange ‘a e ngaahi ongo‘i mafatukituki ko iá, ‘oku tau ongo‘i fiemālie mo fiefia, pea ma‘u mo e fakaivifo‘ou. Pea ‘e lava leva ke tau sio ki mu‘a.