Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 48

Amaiso Gaawe Gaikaze Haby’omu Maiso

Amaiso Gaawe Gaikaze Haby’omu Maiso

“Amaiso gaawe garolerrege omu maiso honka. Otamagamaga.”​—NFU. 4:25, NW.

EKIZINA 77 Ekyererezi omu Nsi ey’Omwirima

EBITURAYEGA *

1-2. Nosobora ota kuhondera obuhabuzi obuli omu Enfumo 4:25? Bazaaho ekyokurorraho.

TEKEREZAAHO ebyokurorraho binu bisatu. Munyaanya itwe ow’akuzire omu myaka atekerezaaho ebintu ebirungi ebiyarabiremu. Nobukiraaba ngu obwomeezi bwe bugumire hati, nakyagumizaamu kukora eky’arukusobora kuheereza Yahwe. (1 Kol. 15:58) Buli kiro ateramu akasisani ali n’abantu be omu nsi empyaka ey’eraganiziibwe. Munyaanya itwe ondi aijuka nk’oku Omukristaayo ondi akamukora kubi, baitu acwamu kutahura enzigu. (Bak. 3:13) Ow’oruganda n’aijuka ensobi eziyakozere kara baitu hati acwamu omutima kuguteeka ha kwikara ali mwesigwa.​—Zab. 51:10.

2 Kiki Abakristaayo banu basatu barukusisaniza? Boona nibaijuka eby’abaireho kara baitu bacwamu kutabitekerezaaho ekihinguraine. Oihireho, amaiso bagaikaza haby’omu maiso.​—Soma Enfumo 4:25. *

3. Habwaki nitwetaaga kwikaza amaiso gaitu haby’omu maiso?

3 Habwaki kikuru amaiso kugaikaza haby’omu maiso? Nk’oku omuntu atasobora kurubata omu muhanda aterekeriire kakuba aikara n’arora enyuma, naitwe titusobora kuheereza Yahwe kurungi kakuba twikara nitutekerezaaho muno ebya kara.​—Luk. 9:62.

4. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

4 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho emitego esatu ey’esobora kutuletera kutekerezaaho muno ebya kara. Emitego enu niyo: (1) kwegomba obwomeezi bwaitu obw’enyuma, (2) kwahura enzigu, (3) kwecwera omusango ekihinguraine. Omu nyikara zinu zoona, nitwija kurora emisingi ya Baibuli ey’esobora kutukonyera kuleka kuteeka muno omutima hali “ebi ebiri enyuma,” baitu tukaguteeka hali “ebi ebiri omu maiso.”​—Baf. 3:13.

OMUTEGO OGW’OKWEGOMBA OBWOMEEZI BWAITU OBW’ENYUMA

Kiki ekisobora kutulemesa kwikaza amaiso gaitu haby’omu maiso? (Rora akacweka 5, 9, 13) *

5. Ekyahandiikirwe ekiri omu Omugambizi 7:10 nikitutererra kwerinda mutego ki?

5 Soma Omugambizi 7:10. Orukarra runu tirukugamba ngu kibi kukaguza ngu: “Habwaki ebiro byaira byali birungi?” Kwijuka ebintu ebirungi kisembo kuruga hali Yahwe. Baitu orukarra nirugamba ngu: “Otagamba oti kiki ebiro byaira okukira binu oburungi?” Kinu nikimanyisa ngu omutego guli omu kulengesaniza ebiro ebya ira n’ebya hati hanyuma tukagamba ngu ebintu hati bisisikaire. Empindura endi eya Baibuli egamba eti: “Olekege kwekaguza oti, ‘Habwaki omu biro ebyaira, ebintu byali biri birungi, okukira ebya hati?’ Eki, tikiri kikaguzo ky’amagezi.”

Hanyuma y’okuruga Misiri, nsobi ki Abaisaleri ei bakozere? (Rora akacweka 6)

6. Habwaki kitali ky’amagezi kwikara nitutekereza ngu obwomeezi bwaitu obwa kara bukaba burungi kukira hati? Bazaaho ekyokurorraho.

6 Habwaki kitali ky’amagezi kwikara nitutekereza ngu obwomeezi bwaitu obwa kara bwali burungi kukira hati? Kwegomba obwomeezi bwaitu obw’enyuma nikisobora kutuletera kwijuka ebirungi byonka ebitwarabiremu. Rundi nikisobora kutuletera kutekereza ngu ebizibu twarabiremu bikaba bitali by’amaani muno. Tekerezaaho ekyokurorraho eky’Abaisaleri aba kara. Hanyuma y’okuruga Misiri, bakarahuka kwebwa nk’oku obwomeezi bwabo bukaba bugumire. Oihireho, omutima bakaguteeka ha byokulya ebirungi ebibalyaga. Bakagamba bati: “Tuijukire encu, ezitwaliraga busa omu Misiri; nemyongo nebihweju, nemikubi, nobutunguru nenjagi.” (Kubar. 11:5) Baitu mali ebyokulya ebibalyaga byali bya “busa”? Nangwa. Abaisaleri babisasurraga habwokuba omu kasumi bakaba bali Misiri babonabonesebwaga muno nk’abairu. (Kurug. 1:13, 14; 3:6-9) Baitu, bakahika bayebwa ebizibu ebi byona kandi batandika kwegomba obwomeezi bwabo obwakara. Bakacwamu kuteeka omutima ha ebintu ebirungi ebya kara omu kiikaro ky’okuguteeka ha birungi Yahwe akaba arugire kubakorra. Yahwe akabiihirwa habw’entekereza yabo egi.​—Kubar. 11:10.

7. Kiki ekyakonyire munyaanya itwe omu kwetantara omutego ogw’okwegomba obwomeezi bwe obw’enyuma?

7 Nitusobora tuta kwetantara omutego ogw’okwegomba obwomeezi bwaitu obw’enyuma? Tekerezaaho ekyokurorraho ekya munyaanya itwe ayatandikire kuheereza ha Beseri omu Brooklyn omu 1945. Hanyuma y’emyaka, akaswerwa Omubeseri mutaahi we, kandi baheereza hamu ha Beseri kumara emyaka nyingi. Baitu omu 1976, iba akarwara. Munyaanya itwe n’agamba ati iba obuyakyetegeriize ngu ali haihi kufa, akamuha amagezi ag’okumukonyera kugumira obufaakati. Akamugambira ati: “Tubaire n’obuswere oburungi. Baingi tibaba n’obuswere nka bunu.” Baitu akamutererra ati: “Torukwija kweba ebintu ebirungi ebitwakozere hamu baitu omutima gwawe otaguteeka muno ha bintu ebi. Hanyuma y’obwire, obujune bwawe nibwija kukeeha. Otahwamu muno amaani kandi otaganya ekihinguraine. Ikara osemeriirwe habw’obwire tumazire hamu nituheereza Yahwe. . . . Kwijuka ebintu ebirungi kisembo kuruga hali Ruhanga.” Torukukikiriza ngu ganu gaali magezi marungi?

8. Munyaanya itwe omu akagasirwa ata obuhabuzi bwa iba?

8 Munyaanya itwe akahondera obuhabuzi bwa iba. Akaheereza Yahwe n’obwesigwa kuhika obuyafiire ha myaka 92. Emyaka nke munyaanya itwe atakafiire akagamba ati: “Obundukwijuka emyaka 63 ei mazire omu buheereza obw’akasumi koona, ninsobora kugamba ngu ntungire okusemererwa kwingi omu bwomeezi bwange.” Habwaki? Akasoborra ati: “Ekiretera obwomeezi kubamu okusemererwa nikyo kuba kicweka eky’eka ey’ab’oruganda na banyaanya itwe kandi n’okunihira kw’okutunga obwomeezi obutahwaho hamu nabo omu rugonjo orurungi, obu nituheereza Yahwe Omuhangi waitu ebiro n’ebiro.” * Kinu ka kyokurorraho ekirungi eky’omuntu ayaikaize amaiso ge haby’omu maiso!

OMUTEGO OGW’OKWAHURA ENZIGU

9. Nk’oku kyolekerwe omu Ebyabalevi 19:18, nidi obukisobora kutugumira muno kuleka kwahura enzigu?

9 Soma Ebyabalevi 19:18. Kikira kutugumira kuleka kwahura enzigu omuntu ow’atukozere kubi obwaba ali Mukristaayo mugenzi waitu, munywani waitu, rundi munyabuzaale. Ekyokurorraho, munyaanya itwe omu akahangirra munyaanya itwe ondi ngu aibire sente ze. Hanyuma, munyaanya itwe ow’akaba omuhangiriire akamanya amazima kandi y’amusaba ekiganyiro, baitu munyaanya onu akaikara akitaireho omutima. Naiwe wakehurraga oti? Nobukiraaba ngu titukahikwahoga enyikara nk’egi, baingi omuli itwe nitusobora kuba turayahwireho enzigu kandi twayehurra ngu titusobora kuganyira omuntu ayatukozere kubi.

10. Kiki ekisobora kutukonyera kuleka kwahura enzigu?

10 Kiki ekisobora kutukonyera kuleka kwahura enzigu? Tusemeriiire kwijuka ngu Yahwe arora buli kimu kyona. Amanyire buli kimu kyona ekiturabamu, otwaliremu n’obutali bwinganiza bwona obutuhikaho. (Baheb. 4:13) Ayehurra kubi obutubonabona. (Is. 63:9) Kandi n’araganiza ngu naija kuhika aiheho obusaasi bwona obwaleserwe obutali bwinganiza obwatuhikireho.​—Kus. 21:3, 4.

11. Tugasirwa tuta obutuleka kwahura enzigu?

11 Tusemeriire n’okukijuka ngu kuleka kwahura enzigu nikitugasira. Eki nikyo munyaanya itwe oubahangiriire yahikire y’ayetegereza. Obwire bukahika, yaganyira munyaanya itwe ay’amuhangiriire. Akakyetegereza ngu obutuganyira abandi, naitwe Yahwe atuganyira. (Mat. 6:14) Akaba akimanyire ngu munyaanya itwe ekiyamukozere kyali kibi, baitu akacwamu kuleka kwahura enzigu. Ekyarugiremu, munyaanya itwe onu akatunga okusemererwa kandi omutima gwe yaguteeka ha kuramya Yahwe.

OMUTEGO OGW’OKWECWERA OMUSANGO EKIHINGURAINE

12. Ekyahandiikirwe ekiri omu 1 Yohana 3:19, 20 nikitwegesa ki?

12 Soma 1 Yohana 3:19, 20. Obwire obumu haroho itwena obutwecwera omusango. Ekyokurorraho, abamu becwera omusango habw’ebintu ebibi ebibakozere batakegere amananu. Abandi habw’ensobi ezibakozere hanyuma y’okubatizibwa. Baingi behurra bati. (Bar. 3:23) Ky’amananu ngu tugonza kukora ekihikire. Baitu “omu bingi tusobya itwena.” (Yak. 3:2; Bar. 7:21-23) Nobukiraaba ngu tikitusemeza kwecwera omusango, nikisobora kutugasira. Habwaki? Habwokuba kwecwera omusango nikisobora kutukonyera kuterekereza ensobi zaitu kandi n’okucwamu kutazigarukamu.​—Baheb. 12:12, 13.

13. Habwaki tusemeriire kwerinda kwecwera omusango ekihinguraine?

13 Baitu nitusobora kwecwera omusango ekihinguraine, ekirukumanyisa kugumizaamu nitwecwera omusango na hanyuma y’okwegarukamu kandi na Yahwe kwoleka ngu atuganyire. Kwecwera omusango omu mulingo ogu ky’akabi. (Zab. 31:10; 38:3, 4) Omulingo ki? Tekerezaaho ekyokurorraho ekya munyaanya itwe ay’aikaire n’ayecwera omusango habw’ebibi ebiyakozere kara. Nagamba ati: “Nkehurra ngu tikirukugasa kwekamba kuheereza Yahwe habwokuba nikizooka ngu ntindukwija kujunwa.” Baingi omuli itwe nitusobora kwehurra tuti. Kikiru muno twerinde omutego ogw’okwecweramu omusango ekihinguraine. Habwaki? Habwokuba kisemeza muno Sitaani kakuba tuleka kuheereza Yahwe n’obukiraaba ngu Yahwe nakyatugonza.​—Lengesaniza na 2 Abakolinso 2:5-7, 11.

14. Nitusobora tuta kumanya Yahwe obwaraaba atakatulekere?

14 Baitu nitusobora kwekaguza, ‘Ninsobora nta kumanya Yahwe obwaraaba takandekere?’ Kwekaguza ekikaguzo eki nikyoleka ngu Yahwe n’asobora kukuganyira. Emyaka nyingi enyuma Watchtower ekagamba eti: “[Nitusobora] kwesanga nitukora ensobi niyo emu emirundi nyingi. Nikisoboka kuba ngu tukalemwa kusingura obuceke obutukaba twine obutukaba tutakatandikire kwega amananu. . . . Otahwamu amaani. Otatekereza ngu okozere ekibi Yahwe eky’atasobora kuganyira. Eki nikyo Sitaani arukugonza oteketereze. Kusalirwa kwawe n’okwetuntura bwakaiso oburukwoleka ngu toli muntu mubi kandi ngu Yahwe n’asobora kukuganyira. Otajwaha kwikara n’ohikirra Ruhanga n’obwebundaazi kandi n’omwesengereza akuganyire, akweze, kandi akukonyere. Genda hali uwe nk’oku omwana agenda hali ise obwaba aine ekizibu, n’obukyetaagisa kwikara n’agenda hali uwe emirundi nyingi habw’ekizibu nikyo kimu. Nahabweki ikara n’osaba Yahwe akukonyere, kandi naija kukukonyera habwokuba aine embabazi nyingi.” *

15-16. Abamu bakehurra bata obubakyetegerize ngu Yahwe n’agonza kubaganyira?

15 Abantu ba Yahwe baingi batungire okuhumuzibwa habw’okukimanya ngu Yahwe n’agonza kubaganyira. Ekyokurorraho, omu myaka ey’enyuma, ow’oruganda omu akakwataho muno ekyokurorraho eky’aizire omu Watchtower. Omu kyokurorraho eki, munyaanya itwe akagamba ngu habw’ebintu ebibi eby’abaireho kara omu bwomeezi bwe kikaba nikimugumira kwikiriza ngu Yahwe n’asobora kumugonza. Akaikara n’ayehurra ati n’obuharabireho emyaka nyingi amazire kubatizibwa. Baitu obuyayecumitirizeeho ekicunguro kikamukonyera kwikiriza ngu Yahwe n’amugonza. *

16 Ekyokurorraho kya munyaanya itwe onu kikakonyera kita ow’oruganda? Akahandiika ati: “Obunkaba kyali muto, nakiraga kurora ebisisani eby’orwanju kandi kikangumira kuleka kubirora. Enyumaho, nkongera n’akora ensobi enu. Nk’asaba abagurusi obukonyezi, kandi hati ntandikire kusingura ekizibu kyange. Abagurusi bakangumya ngu Ruhanga n’angonza kandi n’agonza kunkonyera. Baitu, obwire obumu, nyehurra nk’ataine mugaso, kandi ngu Yahwe tasobora kungonza. Kusoma ekyokurorraho [kya munyaanya itwe ogu] kikankonyera muno. Hati ninkyetegereza ngu kakuba ntekereza Ruhanga tasobora kunganyira, eki nikimanyisa ninyikiriza ngu ekicunguro ky’Omwana we tikirukumara kusasurra ebibi byange. Ekicweka kinu nkakisaramu omu Watchtower nukwo nsobole kukisomaga n’okukyecumitirizaaho obundatandikaga kwehurra ngu tinyine mugaso gwona.”

17. Omukwenda Paulo aketantara ata omutego ogw’okwecwera omusango ekihinguraine?

17 Ebyokurorraho nka binu nibitwijukya omukwenda Paulo. Obwakaba atakafookere Omukristaayo akakora ebibi eby’amaani bingi. Paulo akaijuka ebibi y’akozere, baitu atabiteekeho muno omutima. (1 Tim. 1:12-15) Akarora ekicunguro nk’ekisembo Yahwe y’amuhaire. (Bag. 2:20) Nahabweki Paulo aketantara omutego ogw’okwecwera omusango ekihinguraine kandi omutima y’aguteeka ha kuheereza Yahwe nk’oku arukusobora.

OMUTIMA GWAWE GUTEEKE HA NSI EMPYAKA!

Leka tucweremu kimu omutima kuguteeka ha nsi empyaka (Rora akacweka 18-19) *

18. Biki ebitwegere omu kicweka kinu?

18 Kiki ekitwegere kuraba omu kubazaaho emitego ebazibweho omu kicweka kinu? (1) Kwijuka ebintu ebirungi kisembo kuruga hali Yahwe; baitu nobukiraaba ngu obwomeezi kara bukaba buli burungi, obwomeezi omu nsi empyaka nibwija kubukira kuba burungi. (2) Abantu abandi nibasobora kutukora kubi, baitu obutubaganyira kitusobozesa kugumizaamu nituheereza Yahwe omu kasumi kanu. (3) Kwecwera omusango ekihinguraine nikisobora kutulemesa kuheereza Yahwe twine okusemererwa. Nahabweki nka Paulo, nitwetaaga kwikiriza ngu Yahwe akatuganyira.

19. Nitukimanya tuta ngu omu nsi empyaka titurukwija kwijuka ekintu kyona ekiratuleetera kusalirwa?

19 Twine okunihira okw’okwomeera ebiro n’ebiro. Kandi omu nsi ya Ruhanga empyaka, titurukwija kwijuka ekintu kyona ekiratuleetera kusalirwa. Baibuli n’ebazaaho akasumi ako eti: “Nebigambo bya kara tibiriijukwa.” (Is. 65:17) Kitekerezeeho: Abamu omuli itwe tuheriize Yahwe twahika n’okukaikura rundi kugurusa, baitu omu nsi empyaka nitwija kwongera tufooke abato. (Yob. 33:25) Nahabweki leka tucweremu kimu kwerinda kwegomba obwomeezi bwaitu obw’enyuma. Baitu omutima tuguteeke ha nsi empyaka, kandi tukole kyona ekiturukusobora hati kusobora kubayo!

EKIZINA 142 Kugumira ha Kunihira Kwaitu

^ kac. 5 Tikiri kibi kwijuka ebintu ebitwarabiremu. Baitu kakuba omutima gwaitu tugumarra ha kutekerezaaho ebya kara nitusobora kulemwa kwekamba omu kasumi kanu, rundi n’okwebwa emirago ya Yahwe enungi ey’orugonjo orurungi. Ekicweka kinu nikiija kubazaaho emitego esatu ey’esobora kutuletera kutekerezaaho muno ebya kara. Nitwija kubazaaho emisingi ya Baibuli hamu n’ebyokurorraho eby’omu kasumi kanu ebisobora kutukonyera kwerinda emitego egi.

^ kac. 2 Enfumo 4:25 (NW): Amaiso gaawe garolerrege omu maiso honka. Otamagamaga.

^ kac. 14 Rora Watchtower, eya Febwali 15, 1954, rup. 123.

^ kac. 59 KUSOBORRA EBISISANI: Kwegomba obwomeezi bwaitu obwakara, kwahura enzigu, hamu n’okwecwera omusango ekihinguraine nibisisana emigugu ey’amaani eitwikara nitusika kandi ey’etulemesa kugumizaamu niturubatira omu muhanda ogw’obwomeezi.

^ kac. 66 KUSOBORRA EBISISANI: Obutusingura enyehurra zinu ezirukututuza, tutunga obusinge, okusemererwa, kandi tugarukwamu amaani. Obu nubwo amaiso gaitu turagaikaza haby’omu maiso.