Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

«Xinsach ta kan che ri Jehová»

«Xinsach ta kan che ri Jehová»

RI WACHOCH kʼo pa Orealla re ri tinamit Guyana (América del Sur) are jun lugar indígena che weneʼ e kʼo dos mil winaq chupam. Are jun lugar che sibʼalaj naj kʼo wi, xaq xiw kuya kopan jun pa avioneta o pa alaj taq barcos.

Xinalax pa ri junabʼ 1983. In yawabʼ taj are chiʼ xinalaxik, are kʼu chiʼ kʼo 10 nujunabʼ xinnaʼ kʼaxkʼolil pa ronojel ri nucuerpo. Chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ junabʼ, jun aqʼabʼil xinkʼastajik y kinkun taj kinsilabʼik. Paneʼ kwaj kinsilabʼisaj ri waqan are kʼu kʼo ta nuchuqʼabʼ che ubʼanik. Xumaj lo pa ri qʼij riʼ, xinkun ta chik xinbʼinik. Ri yabʼil xuqujeʼ xubʼano che xinkʼiy ta chik. Rumal laʼ ri nunimal xaq junam rukʼ re jun akʼal.

Qʼaxinaq chi jujun taq ikʼ che in tzʼapal cho wachoch are chiʼ xeʼopan jujun chuchuʼibʼ testigos rech Jehová qukʼ. Amaqʼel kinkʼol wibʼ are chiʼ kʼo keʼopan cho qachoch, are kʼu pa ri qʼij riʼ xinkʼol ta wibʼ xintzijon kukʼ ri ixoqibʼ Testigos. Are chiʼ tajin kechʼaw wukʼ chrij ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew, xnaʼtaj chwe che are chiʼ kʼo cinco nujunabʼ, jun misionero ubʼiʼ Jethro re Surinam xul pa ri tinamit jumul pa jun ikʼ y xuya tijonik re ri Biblia che ri nutat. Jethro kqaj chnuwach rumal che sibʼalaj utz wukʼ. Xuqujeʼ, jujun taq mul ri watiʼt ri numam xinkikʼam bʼi pa ri e riqbʼal ibʼ kech ri Testigos rech Jehová che kbʼan pa ri tinamit. Rumal laʼ are chiʼ jun chke ri ixoqibʼ ubʼiʼ Florence che xpe kan che ri jumul, xutaʼ chwe we kwaj kwetaʼmaj chrij ri Biblia xinbʼij che, che kwaj.

Florence xukʼam lo ri rachajil ubʼiʼ Justus, y xkimajij uyaʼik etaʼmanik re ri Biblia chwe. Rumal che xkilo che kinkun taj kinsikʼij uwach wuj, xkikʼut chnuwach. Chiʼ xqʼax ri tiempo, xwetaʼmaj usikʼixik uwach wuj. Are kʼu xopan jun qʼij xkibʼij chwe che xetaq bʼi che utzijoxik ri utzij ri Dios pa Surinam. Sibʼalaj bʼisobʼal, che pa Orealla kʼo ta chi nijun kyaʼow etaʼmanik re ri Biblia chwe. Are kʼu sibʼalaj xinkikotik che xinsach ta kan che ri Jehová.

Qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo xul jun qachalal precursor ubʼiʼ Floyd pa Orealla. Jun qʼij xopan wukʼ are chiʼ tajin kutzijoj utzij ri Dios cho taq ja. Are chiʼ xubʼij chwe we kwaj kwetaʼmaj chrij ri Biblia, xintzeʼnik. «¿Jasche kattzeʼnik?», xchaʼ chwe. Xinbʼij che, che wetaʼmam chi chrij ri folleto ¿Su kuta ri Ajawaxel chaqe? y xwetaʼmaj jubʼiqʼ chrij ri wuj ubʼiʼ El conocimiento que lleva a vida eterna. * Xuqujeʼ xinbʼij che, ri rumal che tajin ta chi kwetaʼmaj chrij ri Biblia. Xinmaj retaʼmaxik chrij ri wuj Conocimiento rukʼ Floyd. Are kʼu areʼ xuqujeʼ xtaq chi bʼi pa jun lugar. Jumul chik, kʼo ta chi kyaʼow tijonik chwe.

Are kʼu pa ri 2004 xeʼul kebʼ precursores especiales pa Orealla kibʼiʼ Granville y Joshua. Tajin kkitzijoj utzij ri Dios chuchiʼ taq ja are chiʼ xinkiriqo. Are chiʼ xkitaʼ chwe we kwaj kwetaʼmaj chrij ri Biblia, xintzeʼnik. Xinbʼij chke che kqamaj retaʼmaxik chrij ri wuj Conocimiento. Kwaj kwilo we junam ri kkikʼut chnuwach kukʼ ri e nikʼaj chi qachalal che xeyaʼow ri etaʼmanik chwe nabʼe. Granville xubʼij chwe che tajin kbʼan riqbʼal ibʼ pa ri tinamit. Paneʼ qʼaxinaq chi diez junabʼ in elenaq ta bʼi cho ja, are kʼu kwaj kinbʼe pa ri riqbʼal ibʼ. Rumal laʼ Granville xinukʼam bʼi pa ri Ja rech Ajawbʼal pa jun silla de ruedas.

Chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo, Granville xubʼij chwe che kintzʼibʼaj wibʼ pa ri Escuela del Ministerio Teocrático. Xubʼij chwe: «Qastzij che katkun taj katbʼinik, are kʼu katkunik katchʼawik. Jun qʼij kaya na chʼabʼal. Kawilmpeʼ na». Ri utzij xuya nuchuqʼabʼ y kubʼsal nukʼuʼx.

Xinbʼe rukʼ che utzijoxik utzij ri Dios, are kʼu kinkun taj kinbʼe pa sillas de ruedas rumal che ri e bʼe e utz taj. Rumal laʼ xinbʼij che, che kinukʼam bʼi pa jun carreta, y kʼax ta xqariqo. Xinbʼan nuqasanjaʼ pa ri abril 2005. Chiʼ xqʼax ri tiempo, ri e qachalal xkikʼut chnuwach rech kwil ri e wuj re ri congregación y ri kbʼan che rilik ri sonido pa ri Ja rech Ajawbʼal.

Sibʼalaj bʼisobʼal rumal che pa ri 2007, ri nutat xuriq jun accidente chiʼ bʼenaq pa ri barco y xkamik. Ri nufamilia sibʼalaj xebʼisonik. Granville xubʼan chʼawem qukʼ y xukubʼsaj qakʼuʼx rukʼ ri Biblia. Qʼaxinaq chi kebʼ junabʼ, xqariq chi jun kʼax: Granville xuqujeʼ xuriq jun accidente pa ri barco.

Pa ri alaj qacongregación kʼo ta chi kʼamal bʼe y xaq xiw kʼo jun siervo ministerial. Sibʼalaj xubʼan kʼax chwe ri ukamikal ri Granville, rumal che are jun utzalaj wachiʼl amaqʼel xinutoʼ pa ri nukʼaslemal y pa ri nukojonik. Pa ri nabʼe riqbʼal ibʼ xqabʼano are chiʼ kaminaq chik, in xinsikʼin uwach ri párrafos re ri Etaʼmanik re Ri chajinel. Xinkunik xinsikʼij ri e nabʼe kebʼ párrafos, are kʼu xinmajij oqʼej. Kʼisbʼal re xinqaj lo pa ri plataforma rumal che kkʼis ta chi ri woqʼej.

Xinkikot chi jumul are chiʼ xepe e nikʼaj qachalal re chi jun congregación che uyaʼik tobʼanik pa Orealla. Xuqujeʼ, ri sucursal xutaq lo jun precursor especial ubʼiʼ Kojo. Sibʼalaj xinkikotik are chiʼ ri nunan y ri nuchaqʼ xkimaj retaʼmaxik chrij ri Biblia y xkibʼan kiqasanjaʼ. Pa ri marzo 2015, xinux siervo ministerial. Y qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo xinya ri nabʼe chʼabʼal. Pa ri qʼij riʼ rukʼ tzeʼn y rukʼ oqʼej re maltyoxinik xnaʼtaj chwe ri ubʼim kan Granville chwe ojer: «Jun qʼij kaya na chʼabʼal. Kawilmpeʼ na».

Rumal ri programas re JW Broadcasting®, wetaʼmam kiwach e qachalal che junam kikʼulmam wukʼ in. Paneʼ kiriqom kʼax, sibʼalaj kkipatanij ri Jehová y kekikotik. In xuqujeʼ kinkunik kinbʼan jujun jastaq. Rumal che sibʼalaj kwaj kinpatanij ri Jehová xubʼano che xinmaj ri precursorado regular. Y sibʼalaj xinmayo are chiʼ pa septiembre 2019 xbʼix chwe che kinux kʼamal bʼe pa ri qacongregación re cuarenta publicadores.

Sibʼalaj kinmaltyoxin chke ri loqʼalaj taq qachalal che xinkitoʼ che retaʼmaxik ri qastzij y xinkitoʼ rech kinpatanij ri Jehová. Are kʼu ri más kinmaltyoxij are che xinsach ta kan che ri Jehová.

^ párr. 8 Bʼanom kumal ri testigos rech Jehová. Kbʼan ta chi imprimir.