Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

EKICWEKA EKY’OKWEGA 49

Amatsiko g’Okuzooka n’Agaabuzima!

Amatsiko g’Okuzooka n’Agaabuzima!

‘Nyine amatsiko ahari Ruhanga ngu nihaija kubaho okuzooka.’​—BYAK. 24:15.

EKYESHONGORO 151 Naija Kweta

EBIRAAGAMBWEHO *

1-2. Abakristaayo ab’amazima baine matsiko ki?

OKUGIRA amatsiko n’ekintu kikuru munonga. Abantu abamwe nibaba baine amatsiko ngu nibaija kugira obushwere burungi, kworora abaana b’amagara marungi, nari ngu endwara yaabo y’amaani neija kukira. Naitwe Abakristaayo nitubaasa kuba twine amatsiko aha bintu ebyo. Kwonka amatsiko ag’omuhendo munonga ahariitwe nigakira ahari ago, nigatwariramu okutuuraho ebiro byona n’okuzooka kw’abakundwa baitu abaafiire.

2 Entumwa Paulo akagira ati: ‘Nyine amatsiko ahari Ruhanga ngu nihaija kubaho okuzooka kw’abahikiriire n’abatahikiriire.’ (Byak. 24:15) Paulo tiwe yaabandize kugamba aha matsiko g’okuzooka. Na Yobu omuheereza wa Ruhanga owa ira akagamba aha matsiko ago. Akaba aine obuhame ngu Ruhanga naija kumwijuka amuzoore agarukye abe ohuriire.​—Yob. 14:7-10, 12-15.

3. Ahabw’enki 1 Abakorinso eshuura 15 erikubaasa kutugasira?

3 ‘Okuzooka kw’abafu’ ni gumwe aha ‘musingi,’ nari enyegyesa nkuru ‘ez’okubandizaho,’ ez’Ekikristaayo. (Heb. 6:1, 2) Ebi Paulo yaagambire aha kuzooka biri omu 1 Abakorinso eshuura 15. Ebi yaahandiikire omu shuura egyo bishemereire kuba byayombekire Abakristaayo omu kyasha ky’okubanza. Kandi eshuura egyo neebaasa kwongyera kuhamya amatsiko gaitu agarikukwata aha kuzooka.

4. Ni nshonga ki enkuru erikutureetera kwikiriza ngu abakundwa baitu abaafiire nibaija kuzooka?

4 Okuzooka kwa Yesu Kristo niyo nshonga nkuru erikutureetera kugira amatsiko ngu abakundwa baitu abaafiire nibaija kuzooka. Amakuru marungi agu Paulo yaabuuriire Abakorinso gakaba nigatwariramu okuzooka. (1 Kor. 15:1, 2) Nangwa, akagira ngu Omukristaayo yaaba atarikwikiririza omu kuzooka, okwikiriza kwe nikuba kuri okwa busha. (1 Kor. 15:17) Okwikiririza omu kuzooka niyo ntima y’amatsiko gaitu g’Ekikristaayo.

5-6. Ebiri omu 1 Abakorinso 15:3, 4 bitwiniire makuru ki?

5 Obu Paulo yaabaire naagamba aha kuzooka, akagamba amazima g’emiringo eshatu. Nigo aga (1) “Kristo akafa ahabw’ebibi byaitu.” (2) “Akaziikwa.” (3) Akazooka “aha izooba rya kashatu nk’oku Ebyahandiikirwe” birikugira.​—Shoma 1 Abakorinso 15:3, 4.

6 Okufa kwa Yesu, okuziikwa kwe, n’okuzooka kwe bitwiniire makuru ki? Nabi Isaaya akagira ngu Mesia akaba naija kwihwaho “omu nsi y’abahuriire” kandi ‘aziikwe hamwe n’ababi.’ Hakaba nihatwarirwamu bingi. Isaaya akoongyeraho ngu Mesia akaba naija kwekorera “ebibi by’abaingi.” Eki Yesu akakikora arikwehayo kuba ekitambo. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Rom. 5:8) N’ahabw’ekyo, okufa, okuziikwa, n’okuzooka kwa Yesu nibituhwera kugira amatsiko ngu nitwija kucungurwa kuruga omu kibi n’okufa, kandi tugarukye tube n’abakundwa baitu abaafiire.

OBUHAME BWA BAAKAREEBI BAINGI

7-8. Niki ekirikuhwera Abakristaayo kuhamya ngu Yesu akazooka?

7 Amatsiko gaitu g’okuzooka nigeegamira aha kuzooka kwa Yesu, n’ahabw’ekyo twine kuba nituhamiza kimwe ngu Yesu akazooka. Ahabw’enki turikubaasa kugira obuhame ngu Yehova akazoora Yesu?

8 Hakaba hariho abajurizi baingi abaahamize ngu Yesu akazooka. (1 Kor. 15:5-7) Omujurizi w’okubanza ou Paulo yaagambireho n’entumwa Petero (Keefa). Bamwe aha beegi ba Yesu bakahamya ngu Petero akareeba Yesu aherize kuzooka. (Luk. 24:33, 34) Kandi, entumwa “ikumi na babiri,” bakareeba Yesu bwanyima y’okuzooka. Reero bwanyima Kristo akeeyoreka “ab’eishe-emwe okukira ahari” 500 bari hamwe, obundi aha mukoro gw’okushemererwa ogwabaire omuri Galilaaya ogurikugambwaho omuri Matayo 28:16-20. Yesu akeeyoreka “Yakobo,” obundi omurumuna owaabaire ayangire kumwikiriza ngu niwe Mesia. (Yoh. 7:5) Yakobo ku yaareebire Yesu aherize kuzooka, akahamya. Nikishemeza kureeba ngu, nk’omu gwa 55 Y.A.K. obu Paulo yaahandiika ebaruha egi, abajurizi baingi abaareebire Yesu aherize kuzooka bakaba bakihuriire, n’ahabw’ekyo weena owaabaire naahakana ngu Yesu tarazookire akaba naabaasa kubuuza abantu abo.

9. Nk’oku turikushoma omu Ebyakozirwe 9:3-5, Paulo akoongyera ata kuhamya ngu Yesu akazooka?

9 Bwanyima, Yesu akeeyoreka na Paulo. (1 Kor. 15:8) Paulo (Saulo) akaba ariyo naaza Damasiko obu yaahurira eiraka rya Yesu owaabaire aherize kuzooka, kandi yaamureeba omu kworekwa ari omu kitiinisa ky’omu iguru. (Shoma Ebyakozirwe 9:3-5.) Ebyahikire ahari Paulo bikongyera kumuhamiza ngu okuzooka kwa Yesu ti kitebyo.​—Byak. 26:12-15.

10. Paulo okuhamya ngu Yesu akazooka omu bafu nikikuhiga kukora ki?

10 Obuhame bwa Paulo bukaba buri bukuru ahari bamwe, ahakuba akaba yaahiiganiiseho Abakristaayo. Paulo ku yaaherize kuhamya ngu Yesu akazooka, akakora n’obweziriki kuhamiza abandi amazima aga. Akagumisiriza okuteerwa, okukomwa, na butandu z’emeeri arikujanjaaza amazima agarikukwata aha kufa kwa Yesu n’okuzooka kwe. (1 Kor. 15:9-11; 2 Kor. 11:23-27) Paulo akaba naahamiza kimwe ngu Yesu akazooka omu bafu kuhika n’aha kuba ayeteekateekire kwitwa arikujuririra enyikiriza egi. Mbwenu shi obujurizi bwa ira obu, tiburikukuhamiza ngu Yesu akazooka omu bafu? Kandi tiburikukuhwera kwongyera kwikiririza omu kuzooka?

OKUTEREEZA EMITEEKATEEKYERE ETAHIKIRE

11. Niki ekirikubaasa kuba kyareeteire bamwe omuri Korinso kugira emiteekateekyere egwire aha kuzooka?

11 Bamwe omu rurembo rwa Korinso bakaba baine emiteekateekyere egwire aha kuzooka, baahika n’aha kugira ngu “tihariho kuzooka kw’abafu.” Ahabw’enki? (1 Kor. 15:12) Ab’ebigunjano omu rurembo orundi orwa Aseene, nabo bakaba baashekyereire enyegyesa erikugira ngu Yesu akazooka. Emiteekateekyere egyo neebaasa kuba yaataahire omuri bamwe omu Korinso. (Byak. 17:18, 31, 32) Abandi nibabaasa kuba baateekateekire aha kuzooka omu muringo gw’akamanyiso, ngu omuntu owaabaire ‘afeereire’ omu bibi naagaruka aba ‘ohuriire’ yaaba Omukristaayo. Kyona ekyabareetaire kuteekateeka batyo, okuhakana ngu tiharikwija kubaho okuzooka kikaba nikimanyisa ngu okwikiriza kwabo n’okwa busha. Ruhanga ku araabe atarazoire Yesu, kikaba nikimanyisa ngu tihaine kitambo ekyahairweho, kandi ngu boona bakaguma omu kibi. N’ahabw’ekyo abo abaayangire ekitambo bakaba bataine amatsiko agaabuzima.​—1 Kor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14.

12. Okuhikaana na 1 Petero 3:18, 22, okuzooka kwa Yesu kukaba nikutaana kuta n’okw’abandi abaabaire baazookire enyima?

12 Paulo akaba naamanya gye ngu “Kristo akazoorwa omu bafu.” Okuzooka okwo kukaba nikukirira kimwe okw’abo abaabaire baazoirwe aha omu nsi kwonka bakagaruka bakafa. Paulo akagira ngu Yesu “niwe muganuro gw’abaagwejegyeire.” Yesu akaba omuganuro mu muringo ki? Niwe muntu w’okubanza kuzooka n’omubiri gw’omwoyo, kandi omu bantu boona niwe yaabandize kuza omu iguru.​—1 Kor. 15:20; Byak. 26:23; shoma 1 Petero 3:18, 22.

ABARIKWIJA ‘KUHINDURWA ABAHURIIRE’

13. Paulo akooreka ata oku Yesu arikutaanira kimwe ahari Adamu?

13 Mbwenu shi okufa kw’omuntu omwe nikubaasisa kuta obukaikuru bw’abantu kutunga amagara? Paulo naagarukamu gye ekibuuzo ekyo. Naagyeragyeranisa oburemeezi obu Adamu yaareeteire abantu, n’eki ekitambo kya Kristo kirikwija kubaasisa kubaho. Paulo akahandiika aha bikwatiraine n’Adamu ati: ‘Okufa kukareetwa omuntu.’ Adamu ku yaasiisire, akeereetera akabi hamwe na baijukuru be. Na hati nitukihikwaho akabi akaarugire omu bugomi. Kwonka ahabw’okugira ngu Ruhanga akazoora Omwana we, nitubaasa kugira ebiro birungi by’omumaisho. ‘Okuzooka kw’abafu’ nikubaho kurabira omuri Yesu. Paulo naashoboorora ati: ‘Nk’oku boona barikufa omuri Adamu, nikwo n’omuri Kristo boona barikwija kuhindurwa abahuriire.’​—1 Kor. 15:21, 22.

14. Mbwenu shi Adamu naija kuzoorwa? Shoboorora.

14 Paulo akaba naamanyisa ki obu yaagira ngu ‘boona nibafa omuri Adamu’? Akaba naamanyisa baijukuru ba Adamu, abaahungwire ekibi n’obutahikiirira ahari Adamu ekirikubarugiramu okufa. (Rom. 5:12) Adamu tari omwe ahari abo ‘abaraahindurwe abahuriire.’ Ekitambo kya Kristo tikirikushweka obugomi bw’Adamu, ahakuba akaba ari omushaija ohikiriire owaagomiire Ruhanga nkana. Ekyahikire ahari Adamu nikyo kimwe ekirikwija kuhika ahari abo abu “Omwana w’omuntu” araashoroore ‘nk’embuzi,’ reero bakacwekyerezibwa ebiro byona.​—Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9.

Baingi abaabaire baine amatsiko g’okuza omu iguru, Yesu niwe yaababandiize kuzooka (Reeba akacweka 15-16) *

15. Ni baahi abarikutwarirwa omuri ‘boona abaraahindurwe abahuriire’?

15 Yetegyereze ngu Paulo akagira ngu ‘omuri Kristo boona nibaija kuhindurwa abahuriire.’ (1 Kor. 15:22) Ebaruha ya Paulo ekaba ehandiikiirwe Abakristaayo entoore, abaabaire nibaija kuzoorwa kuza omu iguru. Abakristaayo abo “abaayeziibwe omuri Kristo Yesu, bakeetwa kuba abarikwera.” Kandi Paulo akagamba ahari ‘abo abaagwejegyereire omuri Kristo’ omu kufa. (1 Kor. 1:2; 15:18; 2 Kor. 5:17) Omu baruha endiijo, Paulo akahandiika ngu abo ‘abaateeraine [na Yesu] ahabw’okushushanisibwa nawe omu kufa kwe’ nibaija ‘kuteeranwa nawe omu kuzooka nk’okwe.’ (Rom. 6:3-5) Yesu akazoorwa aine omubiri gw’omwoyo yaaza omu iguru. N’ahabw’ekyo, eki nikyo kyakuhikire ahari boona abateeraniirwe “omuri Kristo,” nibo abashukirweho omwoyo gurikwera.

16. Paulo akaba naamanyisa ki obu yaayeta Yesu ‘omuganuro’?

16 Paulo akahandiika ngu Kristo akazoorwa ‘nk’omuganuro gw’abaagwejegyereire’ omu kufa. Ijuka ngu abandi nka Laazaaro bakazoorwa omu bafu baagarurwa omu nsi, kwonka Yesu niwe muganuro nari ow’okubanza kuzoorwa omu bafu aine omubiri gw’omwoyo akatunga amagara agatahwaho omu iguru. Naabaasa kugyeragyeranisibwa n’omuganuro nari omushaaruuro gw’ebihingwa ogw’okubanza ogu Abaisraeli baabaire baha Ruhanga. Kandi, Paulo okweta Yesu ‘omuganuro,’ akaba naamanyisa ngu bwanyima abandi nibaija kutandika kuzoorwa kuza omu iguru. Entumwa n’abandi ‘abaagwejegyereire omuri Kristo’ bakaba nibaija kushangayo Yesu. Bwanyima y’obwire, bakaba nibaija kuzooka omu muringo nk’ogu Yesu yaazookiremu.

17. ‘Abaagwejegyereire omuri Kristo’ nibaija kutunga ryari omugabo gwabo ogw’okuza omu iguru?

17 Abo ‘abaagwejegyereire omuri Kristo’ bakaba batakatandikire kuzooka obu Paulo yaahandiikira Abakorinso. Kureka, Paulo akooreka ngu nikiija kubaho omu biro by’omumaisho: ‘Buri muntu omu rubu rwe, Kristo niwe muganuro, bwanyima hakurateho abe’ omu bwire bw’okubaho kwe. (1 Kor. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16) Obunaku obu, turi omu bwire obwo obwagambirweho nk’okubaho kwa Yesu. Eego, entumwa n’Abakristaayo abandi abashukirweho omwoyo gurikwera abaabaire baafiire bakaba baine kutegyereza okubaho kwa Kristo kubaasa kutunga omugabo gwabo ogw’okuza omu iguru, ‘kuteeranwa [na Yesu] omu kuzooka nk’okwe.’

OINE AMATSIKO AGAABUZIMA!

18. (a) Ahabw’enki turikubaasa kugira ngu nihaija kubaho okuzooka okundi oyihireho okw’abarikuza omu iguru? (b) Nk’oku kiri omu 1 Abakorinso 15:24-26, ni bintu ki ebirikuza kubaho omu iguru?

18 Kandi shi Abakristaayo boona abeesigwa abataine matsiko g’okutuura omu iguru na Kristo? Nabo baine amatsiko g’okuzooka. Baibuli neegira ngu abarikuza omu iguru nibazooka ‘omu kuzooka okw’okubanza.(Kush. 20:6) Mbwenu shi eki tikirikumanyisa ngu nihaija kukurataho okuzooka okundi? Eki nikihikaana n’eki Yobu yaagambire aha biro bye eby’omumaisho. (Yob. 14:15) Aba Kristo omu bwire bw’okubaho kwe nibaija kuba bari nawe omu iguru yaaba naahindura busha obutegyeki n’obushoboorozi bwona n’amaani. Nangwa rufu ‘omuzigu orikuhereruka,’ naija kuhindurwa busha. Buzima, abarikuzoorwa kuza omu iguru nibaija kuba batakifa. Kandi shi abandi?​—Shoma 1 Abakorinso 15:24-26.

19. Abaraatuure omu nsi nibabaasa kugira matsiko ki?

19 Abaraatuure omu nsi nibabaasa kugira matsiko ki? Ebigambo bya Paulo ebi nibibaasa kubaha amatsiko: ‘Nyine amatsiko ngu nihaija kubaho okuzooka kw’abahikiriire n’abatahikiriire.’ (Byak. 24:15) Buzima, tihariho omuntu otahikiriire orikubaasa kuza omu iguru, n’ahabw’ekyo ebigambo ebyo nibagamba aha kuzooka kw’omu nsi omu biro by’omumaisho.

Okwikiririza omu kuzooka nikituhwera kugira amatsiko aha biro by’omumaisho twine obwesigye (Reeba akacweka 20) *

20. Iwe nk’omuntu oyongyeire ota kuhamya amatsiko gaawe?

20 Hatariho kubangaanisa, ‘nihaija kubaho okuzooka’! Abaraazoorwe omu nsi nibaija kuba baine amatsiko g’okutuuraho ebiro byona. Noobaasa kwesiga ekiraganiso ekyo. Amatsiko aga nigabaasa kukuhuumuriza aha bikwatiraine n’abakundwa baawe abaafiire. Nibaija kubaasa kuzoorwa omu bafu obu Kristo na bagyenzi be, baraabe nibategyeka nk’abagabe kumara emyaka 1,000. (Kush. 20:6) Naiwe noobaasa kuguma oine amatsiko ago agatarikubangaanisibwaho na kakye, ngu ku oraafe Obutegyeki bw’Emyaka Rukumi butakatandikire kutegyeka, noija kuzoorwa. “Amatsiko” aga tigarikubaasa kutureebya. (Rom. 5:5) Amatsiko aga nigabaasa kukugumya hati, kandi goongyere aha kushemererwa kwawe orikuheereza Ruhanga. Kwonka hariho bingi ebi turikubaasa kwega omu 1 Abakorinso eshuura 15, nk’oku ekicweka ekirikukurataho kirikuza kworeka.

EKYESHONGORO 147 Okuraganisa Amagara Agatahwaho

^ kacw. 5 Abakorinso ebaruha y’okubanza eshuura 15 neegamba munonga aha kuzooka. Ahabw’enki okuzooka n’enyegyesa nkuru munonga ahariitwe, kandi ahabw’enki turikubaasa kuhamya ngu Yesu akazooka? Omu kicweka eki nituza kugarukamu ebibuuzo ebi n’ebindi bikuru ebirikukwata aha kuzooka.

^ kacw. 56 ENSHOBOORORA Y’EBISHUSHANI: Yesu niwe yaabandize kutwarwa omu iguru. (Byak. 1:9) Bamwe aha beegi be abaamushangireyo barimu Tomasi, Yakobo, Ludia, Yohaana, Mariamu, na Paulo.

^ kacw. 58 ENSHOBOORORA Y’EBISHUSHANI: Ow’eishe-emwe aherize kufeerwa omukazi we omukundwa ou abaire aheereize nawe obwire buraingwa. Aine obwesigye ngu naija kuzooka reero agumizemu naaheereza Yehova omu bwesigwa.