Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 49

Epinduko Elavoko Limue Lia Koleliwa!

Epinduko Elavoko Limue Lia Koleliwa!

“Ñuete elavoko ku Suku . . . liokuti, ku laika oku kala epinduko.”—OVIL. 24:15.

OCISUNGO 151 Eye o ka Kovonga

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Elavoko lipi li komõhisa afendeli va Yehova va kuete?

ELAVOKO li kuete esilivilo lialua. Omanu vamue va lovoka oku kuata esanju volohuela, oku kuata omãla va kuete uhayele uwa, ale oku kaya kuvei umue wa tĩla. Pamue tu lavoka ocina cimue vokuenda kuotembo yalua. Pole, tu kuete elavoko liocina cimue ca velapo. Tu kasi oku lavoka oku kala otembo ka yi pui kuenda oku tambula vana va fa oco tu kale vali kumosi.

2 Upostolo Paulu wa popia hati: “Ñuete elavoko ku Suku . . . liokuti, ku laika oku kala epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovil. 24:15) Paulu hayeko tete wa vangula catiamẽla kepinduko. Yovi wa vangulavo catiamẽla kepinduko. Eye wa kolelele okuti Suku wa laikele oku wivaluka loku u nena vali komuenyo.—Yovi 14:7-10, 12-15.

3. Ukanda 1 Va Korindo ocipama 15, u tu pamisa ndati?

3 “Epinduko” ociseveto ale ‘elongiso liatete’ Akristão vosi va tava. (Va Hev. 6:1, 2) Paulu wa lombolola epinduko ndomo ca sonehiwa ku 1 Va Korindo ocipama 15. Ovina eye a soneha via pamisa Akristão vo kocita catete. Ocipama eci, ci pondolavo oku pamisa ovina tu kasi oku lavoka vokuenda kuotembo yalua.

4. Momo lie tu kolelela okuti vana tu sole okuti va fa va ka pinduka?

4 Epinduko lia Yesu Kristu li tu ĩha ekolelo liokuti vana tu sole nda okuti va fa, ku ka kala epinduko. Epinduko lia Yesu yimue pokati ‘kolondaka viwa’ Paulu a kundila va Korindo. (1 Va Kor. 15:1, 2) Eye wa popia hati, nda Ukristão umue ka tava kepinduko, ekolelo liaye lielivova. (1 Va Kor. 15:17) Epinduko lia Yesu uvangi wokuti vana va fa, va ka pinduiwa.

5-6. Olondaka vi sangiwa ku 1 Va Korindo 15:3, 4, vi lomboloka nye kokuetu?

5 Eci Paulu a soneha catiamẽla kepinduko, eye wa popia ovina vitatu. Ovina viaco vievi, (1) “Kristu wa fila akandu etu.” (2) Eye “wa kendiwa.” (3) Eye “wa pinduiwa keteke liatatu ndeci ca tukuiwa Vovisonehua.”—Tanga 1 Va Korindo 15:3, 4.

6 Uprofeto Isaya wa popele okuti Mesiya wa laikele oku ‘u piwa vofeka ya vakuamuenyo’ loku “lingila eyambo liaye kumue la vakuevĩho.” Pole, nda kua pita vali ocina ci kuavo. Isaya wamisako hati, Mesiya wambata “akandu omanu va lua.” Yesu wa ci linga poku eca omuenyo waye ndocisembi. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Va Rom. 5:8) Kuenje oku fa, loku kendiwa kuenda oku pinduiwa kua Yesu, ku tu ĩha esunga lioku kolela okuti tu pondola oku yovuiwa kekandu lo kolofa kuenda oku ka mola vali vana tu sole okuti va fa.

UVANGI U TUNDA KOLOMBANGI VIALUA

7-8. Nye ca kuatisa Akristão oku tava okuti Yesu wa pinduiwa?

7 Oco tu tave okuti ku ka kala muẽle epinduko, tete tu sukila oku tava okuti Yesu wa pinduiwa. Momo lie tu kolelela okuti Yehova wa pindula Yesu?

8 Omanu valua va mola Yesu noke lioku pinduiwa kuaye kuenje ovo va sapuilakovo vakuavo catiamẽla kepinduko liaco. (1 Va Kor. 15:5-7) Ombangi yatete Paulu a tukula, upostolo Petulu (Kefa). Olondonge vikuavo via cimbilavo uvangi wokuti Petulu wa mola Yesu wa pinduiwa. (Luka 24:33, 34) Noke Paulu wa popiavo hati, ci soka “Ekũi Lamosi” kovapostolo, va mola Yesu noke lioku pinduiwa. Kuenje Kristu “wa molẽha kueci ci pitahãla 500 ya vamanji” citava okuti kohongele yimue ko Galilea ya tukuiwa ku Mateo 28:16-20. Yesu wa molẽhavo ku Tiago citava okuti manji a Yesu una okuti tete ka kolelele okuti Yesu eye Mesia. (Yoa. 7:5) Eci a mola Yesu wa pinduiwa, Tiago wa tava. Ocili okuti, kunyamo 55 K.K., eci Paulu a soneha ukanda owu, olombangi vialua via mola epinduko va kala komuenyo kuenje wosi una o kuata atatãhai catiamẽla kepinduko lia Yesu wa ponduile oku pula kolombangi viaco loku ci tava.

9. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liovilinga 9:3-5, nye ci lekisa okuti Paulu wa ponduile oku imba uvangi wokuti Yesu wa pinduiwa?

9 Noke Yesu wa moleha muẽle ku Paulu. (1 Va Kor. 15:8) Paulu (Saulu) wa kala oku enda ko Damasko eci a yeva ondaka ya Yesu wa pinduiwa kuenda wa kuata ocinjonde caye culamba wo kilu. (Tanga Ovilinga 9:3-5.) Eci ca lipita la Paulu, uvangi umue vali u lekisa okuti Yesu wa pinduiwa.—Ovil. 26:12-15.

10. Ekolelo Paulu a kuata liokuti Yesu wa pinduiwa, lio kuatisa oku linga nye?

10 Uvangi wupostolo Paulu nda wa taviwa lomanu valua momo Paulu kotembo yaco wa kala oku lambalala Akristão. Paulu noke lioku tava okuti Yesu wa pinduiwa eye wa talavaya calua oco a kuatise vakuavo oku tava kocili caco. Eye wa tipuiwa, wa kapiwa vokayike kuenda wa pita lovitangi vonaviyu ya vomba, omo lioku sandeka ocili cokuti Yesu wa fa, pole, cilo o kasi vali lomuenyo. (1 Va Kor. 15:9-11; 2 Va Kor. 11:23-27) Paulu wa kuatele ekolelo lialua liokuti Yesu wa pinduiwa kuenje wa nõlelepo okufa omo lioku u teyuila. Uvangi Akristão vatete va eca, vana va kũlĩhĩlevo okuti Yesu wa pinduiwa, ka u ku kuatisa hẽ oku tava? Eci hẽ ka ci pamisa ekolelo liove kepinduko?

PAULU O PISA ALONGISO ESANDA

11. Momo lie vamue ko Korindo va kuatela ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla kepinduko?

11 Vamue volupale luo Helasi, ko Korindo va kuatele ocisimĩlo ka ca sungulukile catiamẽla kepinduko, poku popia okuti, “ka kuli epinduko liava va fa.” Momo lie? (1 Va Kor. 15:12) Momo olonoño vimue violupale luo Helasi, ko Atenai va pembula ocisimĩlo cokuti Yesu wa pinduiwa. Citava okuti ocisimĩlo caco ceya oku yapuisa vamue pokati ka va Korindo. (Ovil. 17:18, 31, 32) Vamue va fetika oku sima okuti epinduko liaco upopi umue wo cindekaise, ci lomboloka okuti umue “wa fa” vekandu, pole, eci a kala Ukristão o kala “komuenyo” momo akandu aye a eceliwa. Omo okuti omanu vaco ka va tavele kepinduko, ekolelo liavo lia kala lielivova. Nda Suku ka pinduile Yesu lacimue ocisembi ca fetiwa kuenda akandu etu ka a eceliwile. Omo liaco, vana ka va tava kepinduko ka va kuete elavoko.—1 Va Kor. 15:13-19; Va Hev. 9:12, 14.

12. Ndomo ca tangiwa ku 1 Petulu 3:18, 22, nye ci lekisa okuti epinduko lia Yesu lia litepa lapinduko akuavo a pita tete?

12 Paulu wa kũlĩhele okuti “Kristu wa pinduiwa kua va va fa.” Epinduko lia Yesu lia velelepo lia vana veya oku pinduiwa tete, momo omanu vaco veya oku fa vali. Paulu wa popia okuti Yesu wa kala “epako liatete kuava va pekela kolofa.” Ndamupi Yesu a kala epako liatete? Eye wa kala omunu watete wa pinduiwa vespiritu kuenda omunu watete wa pinduiwa oku enda kilu.—1 Va Kor. 15:20; Ovil. 26:23; tanga 1 Petulu 3:18, 22.

VANA VA KA ‘MOLA OMUENYO’

13. Oku litepa kupi Paulu a tukula okuti kua kala pokati ka Adama la Yesu?

13 Olofa viulume umosi via ponduile oku nena ndati omuenyo komanu valua? Paulu eca etambululo kepulilo eli. Eye o lombolola etepiso li kasi kueci Adama a kokela komanu kuenda eci ci pita letu omo liocilumba ca Kristu. Catiamẽla ku Adama, Paulu wa soneha hati: “Oku fa kueya omo liomunu umosi.” Eci Adama a linga ekandu, wa likokela olofa kuenda kocitumbulukila caye. Etu tu kasi oku amamako oku tala ohali omo liesino liaye. Pole, omo okuti Suku wa pindula Omõlaye, tu kuete elavoko liwa kovaso yoloneke! “Epinduko liava va fa, lieyavo omo liomunu umosi” Yesu. Paulu wamisako hati: “Ndeci ku Adama vosi va fa, vosi va muilavo omuenyo vu Kristu.”—1 Va Kor. 15:21, 22.

14. Anga hẽ Adama o ka pinduka? Ci lombolola.

14 Nye ci lomboloka olondaka via Paulu viokuti, “ku Adama vosi va fa”? Eye wa kala oku popia catiamẽla kovitumbulukila viosi via Adama va piñala ekandu liaye kuenda oku fa. (Va Rom. 5:12) Adama ka kasi pokati kava va ka ‘mola omuenyo.’ Ocisembi ca Kristu ka ca yovuile ekandu liaye, momo wa nõlapo oku sinĩla Suku. Eci ca pita la Adama, haico ci ka pitavo la vana “Mõlomunu” a ka sombisa ‘ndolohombo’ okuti va ka kuata “olofa ka vi pui.”—Mat. 25:31-33, 46; Va Hev. 5:9.

Yesu eye tete pokati komanu valua wa pinduiwila omuenyo wokilu (Tala ovinimbu 15-16) *

15. Nye ca kongela ku “vosi” vana va ka ‘mola omuenyo’?

15 Limbuka okuti Paulu wa popia hati, “vosi va muilavo omuenyo vu Kristu.” (1 Va Kor. 15:22) Ukanda Paulu a soneha wa tumiwile Kakristão olombuavekua ko Korindo, vana va laikele oku pinduiwa oco va ka kale kilu. Akristão vaco va nõliwa ‘omo lia Kristu Yesu, haivo va kovongiwa oku kala olosandu.’ Paulu wa popiavo okuti, Akristão vaco “vana va pekela kolofa vu Kristu.” (1 Va Kor. 1:2; 15:18; 2 Va Kor. 5:17) Kukanda ukuavo Paulu a soneha wa popia hati, ‘nda va fa ndeci [Yesu], va ka pinduiwavo ndeye ‘kuenje eci ci lekisa okuti va likuete omunga laye.’ (Va Rom. 6:3-5) Yesu wa pinduiwa letimba liespiritu kuenje wa enda kilu. Eci oco ca laikelevo oku pita la vosi vana ‘va likuete omunga la Kristu,’ okuti Akristão vosi olombuavekua.

16. Nye Paulu a yonguile oku popia eci a tukula Yesu okuti “epako liatete?”

16 Paulu wa soneha okuti Kristu wa pinduiwa ‘ndepako liatete kuava va pekela kolofa.’ Ivaluka okuti, kua kala omanu vakuavo va pinduiwa palo posi ndeci Lasaru, pole, Yesu eye tete wa pinduiwa vetimba liespiritu kuenda oku tambula omuenyo ka u pui. Eye wa sokisiwa ndepako liatete va Isareli va enda oku ungula oco vi lumbiwe ku Suku. Kuenje Paulu poku tukula Yesu okuti “epako liatete,” wa yonguile oku popia okuti noke lia Yesu oku pinduiwa, omanu vakuavo va leikelevo oku pinduiwila omuenyo wo kilu. Ovapostolo kuenda omanu vakuavo ‘va likuete omunga la Kristu,’ va laikele oku kuama Yesu. Ci lomboloka okuti, ovo va laikele oku pinduiwila omuenyo wo kilu ndeci Yesu.

17. Otembo yipi vana va kasi ‘vomunga la Kristu’ va ponduile oku tambula onima yavo kilu?

17 Eci Paulu a sonehela va Korindo, epinduko lia vana ‘va likuete omunga la Kristu,’ okuti va ka pinduiwila omuenyo wo kilu, handi ka lia fetikile. Paulu wa kala oku popia okuti eci ca laikele oku pita kovaso yoloneke okuti: “Omunu lomunu lepuluvi liaye: Kristu epako liatete, noke vana va tiamẽla ku Kristu vokuenda kuetukuluko liaye.” (1 Va Kor. 15:23; 1 Va Tes. 4:15, 16) Etu cilo, tu kasi koloneke ‘lietukuluko’ lia Kristu. Ocili okuti, ovapostolo kuenda Akristão olombuavekua okuti va fa ale, va sukilile oku talamẽla etukuluko lia Kristu oco va tambule onima yavo yoku pinduiwila omuenyo kilu kuenda ‘oku likuata omunga la [Yesu].’

ELAVOKO LIOVE LIA KOLELIWA!

18. (a) Nye ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liokuti noke liepinduko liava va enda kilu ku kuama vali epinduko likuavo? (b) Ndomo ca lekisiwa 1 Va Korindo 15:24-26 nye tua lilongisa catiamẽla kueci ci pita kilu?

18 Nye ci ka pita Lakristão vosi ka va kuete elavoko lioku ka kala la Kristu kilu? Ovo va kuetevo elavoko lioku pinduiwa. Embimbiliya li popia okuti Paulu kuenda vakuavo va enda kilu va panga onepa ‘kepinduko liatete kuava va fa.’ (Va Fil. 3:11) Eci ci lomboloka okuti ku ka kala vali epinduko likuavo. Epinduko liaco, lina li likuata leci Yovi a popia catiamẽla kueci ca laikele oku pita laye kovaso yoloneke. (Yovi 14:15) “Vana va tiamẽla ku Kristu vokuenda kuetukuluko liaye,” va ka kala kilu la Yesu eci a ka kundula olombiali viosi lovonene osi. Kuenje “unyali o sulako oku imũha, kufa.” Omo liaco, vosi vana va ka pinduiwila omuenyo kilu lalimue eteke va ka fa vali. Pole, nye ci ka pita lomanu vakuavo?—Tanga 1 Va Korindo 15:24-26.

19. Vana va kuete elavoko lioku kala palo posi nye va lavoka?

19 Vana va kuete elavoko lioku kala palo posi nye va lavoka? Ovo va lavoka oku tẽlisiwa kuolondaka Paulu a popia hati: “Ñuete elavoko . . . liokuti, ku laika oku kala epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovil. 24:15) Olondaka evi vi lekisa okuti kovaso yoloneke ku ka kala epinduko palo posi.

Oku kolela kepinduko ci tu ecelela oku luluvala lekolelo kovaso yoloneke (Tala ovinimbu 20) *

20. Elavoko liokuti ku ka kala epinduko li ku pamisa ndati?

20 Ocili, ‘ku ka kala epinduko’! Vana va ka pinduiwa palo posi va ka kuata esumũlũho lioku kala otembo ka yi pui. Kolela okuti ohumiyo eyi, yi ka tẽlisiwa muẽle. Elavoko liaco, li pondola oku ku lembeleka eci o sokolola vana o sole okuti va fa. Momo ovo va ka pinduiwa vokuenda kuotembo eci Yesu kuenda omanu vakuavo va ka “viala ndolosoma . . . vokuenda kueci ci soka 1.000 kanyamo.” (Esit. 20:6) O pondolavo oku kolela okuti nda wa fa cilo, osimbu handi Kristu ka fetikile oku viala 1.000 yanyamo, o ka pinduiwa. ‘Elavoko liaco li ka tẽlisiwa muẽle.’ (Va Rom. 5:5) Elavoko liaco, li pondola oku tu pamisa cilo loku kuata esanju kupange wa Suku. Pole, tu pondola oku lilongisa vali calua kukanda 1 Va Korindo 15 ndomo ci ka lomboluiwa vocipama ci ka kuamamo.

OCISUNGO 147 Ohuminyo Yomuenyo ko Pui

^ tini. 5 Ukanda watete ku Va Korindo ocipama 15, ku vangula eci catiamẽla kepinduko. Momo lie elongiso liaco li kuetele esilivilo kokuetu kuenda esunga lieci tu tavela okuti Yesu wa pinduiwa? Ocipama cilo, ci tambulula epulilo eli kuenda akuavo a kuete esilivilo atiamẽla kepinduko.

^ tini. 56 OVILUVIALUVIA: Yesu eye tete wa londa kilu. (Ovil. 1:9) Vamue pokati kolondonge viaye via ponduile oku likongela kokuaye vava, Tomasi, Tiago, Ludia, Yoano, Maria kuenda Paulu.

^ tini. 58 OVILUVIALUVIA: Manji umue, wa fisa ukãi waye okuti va vumbila kumosi Yehova vokuenda kuanyamo alua. Eye wa kolela okuti ukãi waye o ka pinduiwa kuenda manji o kasi oku amamako oku vumba Yehova lekolelo.