Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 50

“Nka Gurhe Abafire Nji Bafuka?”

“Nka Gurhe Abafire Nji Bafuka?”

“Lufu, ngahe obuhimanyi bwawe buli? Lufu, ngahe obuhashe bwawe b’okuchumirha buli?”​—1 KO. 15:55.

WIMBO 141 Muujiza wa Uhai

OKU BUGEKE *

1-2. Bulagurhe Abakristu boshi bakwanene kuyiga binene eju y’obufuke b’okuja kulama embingu?

BANTU banene bali bakolera Yehova zene bagwerhe obulangalire b’okulama esiku n’amango oku gulu. Aliko chigusho chigeke ch’Abakristu bashigirwe amavurha na Yehova, chigwerhe obulangalire b’okufuka n’okuja kulama embingu. Abola bashigwa banachiseza oku bulyo akalamo kabo nji kaba omu mbingu, aliko bulagurhe balala bagwerhe obulangalire b’okulama oku gulu nabo bakwanene bayige eju y’obola bufuke b’okuja embingu? Nk’oku rhwabona mu gunola mwazi, obufuke b’okuja embingu nji bwalerhera na balala bagwerhe obulangalire b’okulama esiku n’amango hanola oku gulu migisho minene. Bobola, rhube rhugwerhe obulangalire b’okuja embingu changwa b’okulama oku gulu, rhukwanene kuchihangana kumenya binene eju y’obufuke b’okuja embingu.

2 Mungu aliyerekeze banafunzi baguma ba Yesu n’eroho lyage lichesibwa, bayandike emyazi elolere obulangalire b’okuja embingu. Entumwa Yohana yalifasiriye ntya: “Rhukala rhuli bana ba Mungu, aliko okuntu nji rhwaba, kurhaza kufunulwa. Rhumenyere oku amango afunulwa, nji rhwaba kuguma naye.” (1 Yo. 3:2) Bobola, Abakristu bashigwa barhamenyere nka gurhe nji baba amango bafulwa n’okuja embingu n’emibiri y’eroho. Aliko, nji babona Yehova masu oku masu amango nji bapata oluhembo lwabo. Ebiblia erhavire yarhubwira bintu binene oku bilolere obufuke b’okuja embingu, aliko entumwa Paulo yaliderhere myazi migeke oku bilolere obola bufuke. Abashigwa nji baba bali haguma na Kristu amango “nj’amaliriza oburhegesi boshi, obukulu boshi n’oburhambo.” Kuheba ha “n’omushombanyi muzinda, olufu.” Buzinda, Yesu na balala nji barhegeka haguma naye nji bachiheba bowe bonyine n’ebintu byoshi eshishi embere za Yehova. (1 Ko. 15:24-28) Akola nji kaba kasanzi kenja bwenene! *

3. Nk’oku olwandiko lwa 1 Wakorinto 15:30-32 luderhere, bichi obulangalire b’obufuke Paulo aligwerhe bwalimurhabere kujira?

3 Obulangalire b’obufuke Paulo aligwerhe bwalimurhabere alembere bibazo binene. (Osome 1 Wakorinto 15:30-32.) Alibwirire Abanya-korinto ntya: “Naliri nafa buli lusiku.” Paulo ashuba kuyandika ntya: “Naliri nalwa n’ebinya-lubala omu Efeso.” Nkabaga aliri aderha eju y’enyama na nyama aliri alwisa omu chibuga ch’okusharhiramo ch’omu Efeso. (2 Ko. 1:8; 4:10; 11:23) Changwa akaba y’aliri aderha eju y’Abayahudi baliri bamupinga n’abandi bantu baliri nka “binya-lubala.” (Mdo. 19:26-34; 1 Ko. 16:9) Bibe bichi Paulo alemaga alonza kuderha, alihurene bibazo binene bwenene. Aliko agenderera kuseza amasu mage embere oku siku zayinja.​—2 Ko. 4:16-18.

Omulala gulamire emunda balahize makasi merhu maguma, gugenderere kuharamya eyi gunagwerhe bwemere bunene oku Mungu nj’abaha bintu binene amango mayinjire (Olole echifungo cha 4)

4. Nka gurhe obulangalire b’obufuke buli bwaheba Abakristu emisi zene? (Olole efoto eli oku chiganda.)

4 Rhulamire omu bisanzi bidarhi bwenene. Bene-berhu na bali-berhu baguma bahurene n’echibazo ch’obunizi. Abandi balamire omu maeneo m’evita na ntako bakagala kupata chiro n’omurhula. Chiro n’abandi bahebere akalamo kabo n’obulanzi bwabo omu murhego yi bagenderera kukolera Yehova omu bihugo akasi kerhu k’okuhubiri kalahizwemo. Aliko, abola bene-berhu na bali-berhu bagenderere kukolera Yehova, banali mufano gwinja rhwakayiga. Barhayubahire chiro n’ehityu bulala bamenyere oku chiro bakaheza akalamo kabo mu kanola kasanzi, Yehova alaganyize okubaha echintu chinja bwenene omu siku zayinjire.

5. Mawazo machi makahoza obwemere bwerhu omu bulangalire b’obufuke?

5 Paulo alihanwire bene-babo bachilange n’amawazo mabi baguma baligwerhe. Aderha ntya: “Akaba abafire barhakafuka, ‘rhuchilire n’okunywa, bulala omusezi rhwafa.’” Bantu baguma baligwerhe amawazo mali nk’amola chiro n’embere Paulo abeho. Akaba ey’aliri aderha ebinwa bili omu lwandiko lwa Isaya 22:13, luganirire eju y’engeso za Abaizraeli. Ahali h’okuchihangana bakomeze obwira bwabo emwa Yehova, basima kulama akamo k’okuchisimisa. K’okuderha oku Abaizraeli baligwerhe amawazo m’okuchisimisa omu kalamo ka zene, bulala nta mango omuntu arhakafa. Chiro na bantu banene bagwerhe amawazo mali nk’amola mu zinola siku. Aliko Ebiblia yabaga yaderhere obuhanya bwakahikire Abaizraeli eju y’amola mawazo mabi baligwerhe.​—2 Ny. 36:15-20.

6. Nka gurhe obwemere bwerhu eju y’obufuke bukwanene kurhuma rhwachishoga abakwanene kuba bera berhu?

6 Rhumenyere oku Yehova nj’afula abafire, n’echola chakarhuma rhwalola bande rhwachishoga babe bera berhu. Bene-berhu b’omu vile ye Korinto balikwanene baleke kuchiheba haguma n’abalala barhaliyemerere obufuke. Tala esomo ebyola birhuyigirize: Nka rhulemere rhwageza ebisanzi haguma n’abera barhalagire n’ebintu nji byarhengerera omu siku zayinja, aliko bafirechakusima bachisimise omu kalamo zene, barhuheba mw’amashumi mabi. Okuba haguma n’abantu bali nk’abola, kwakabihya amawazo menja n’oborhere b’Omukristu. Abola bantu bakamushumika ajire ebintu Mungu anagaya. Bobola, Paulo alihanwire ntya n’obushiru boshi: “Mukenguke omu njira y’okunali murhanagwarhaga enkomezi y’okukola echaha.”​—1 Ko. 15:33, 34.

NJI BAFULWA N’OMUBIRI GULI GURHE?

7. Nk’oku olwandiko lwa 1 Wakorinto 15:35-38 luderhere, chibazo chihe bantu baguma bakaba eyi baliri babaza oku bilolere obufuke?

7 Osome 1 Wakorinto 15:35-38. Omuntu olonzeze kurhuma abandi barhachiyemera obufuke, aliri abaza ntya: “Nka gurhe abafire nji bafuka?” Kuli kwinja rhuwaze oku chishubizo Paulo ahanaga kw’echola chibazo, bulala buli muntu zene agwerhe amage-mage mawazo oku bilolere ebinahikira abantu enyuma y’olufu. Aliko si, bichi Ebiblia eyigirize?

Omu kukolesa omufano gw’emburho y’omurhi changwa y’omwaka, Paulo ayerekana oku Mungu akaha balala bafuka omubiri gubakwanene (Olole echifungo cha 8)

8. Mufano guchi gwakarhurhabala kuyunva bwinja obufuke b’okuja embingu?

8 Amango omuntu amafa, omubiri gwage gwanabola. Aliko olala walemaga byoshi buzira kukolesa chintu chilebe, akashubafula oyola muntu n’okumuha omubiri gumukwanene. (Mwa. 1:1; 2:7) Paulo alikoleseze omufano omu kuyerekana oku Mungu arhakalagirira kuha omuntu gula mubiri g’onagula aligwerhe. Waza oku “mburho y’omurhi” changwa “ey’omwaka” gulebe. Amango emburho yamarhwerwa omu budaka yanarhondera kumera n’okuba mwaka guhyahya. Omwaka gwameraga gwanaba gurhachishushire n’elala mburho ngeke yarhwerwaga. Paulo akolesaga ogola mufano omu kuyerekana oku Omulemi werhu akahana “omubiri nk’oku [binamusimisize].”

9. Bichi olwandiko lwa 1 Wakorinto 15:39-41 luderhere oku bilolere embero z’emibiri?

9 Osome 1 Wakorinto 15:39-41. Paulo ayerekene oku Mungu arhalemaga emibiri yoshi kuguma. Omufano, emibiri y’enkavu, eye nyunyi, n’ey’efi erhali kuguma. Eby’alemaga oku nkuba nabyo birhaba eyi bili kuguma, rhunabona oku ezuba n’omwezi birhaba kuguma. Anayerekana oku “enyeyezi yakaba elushire eyabo obukuze.” Kweri, chiro akaba oku rhurhakagala kubibona bwinja n’amasu merhu m’omubiri, hali enyenyezi abasomi banayirika nyenyezi zizibu-zibu z’omuduku, ez’omweru, n’ezolugohwa; nk’ezuba lyerhu. Paulo alishubire kuderha oku “hali emibiri y’embingu n’ey’oku gulu.” Bichi alonzaga kuderha? Kweri, oku gulu, rhujire emibiri y’enyama, aliko embingu eba emibiri y’eroho, nk’eyi bamalayika bajira.

10. Mibiri eli gurhe balala banafuka n’okuja embingu nji baba bagwerhe?

10 Jaga wayunva ebinwa Paulo ayongeraga: “Intyo kubili oku bilolere obufuke bw’abafire. Gunarhwerwa omu kubola; gunafulwa omu kurhabola.” Kweri rhumenyere oku amango omuntu amafa, omubiri gwage gunabola n’okuhinduka budaka. (Mwa. 3:19) Sasa si, nka gurhe byakashobokana ok’omubiri “gufulwe omu kurhabola”? Paulo arhaliri aganira eju y’abantu bafulwaga oku gulu mira, nk’aba Eliya afulaga, Elisha na Yesu. Paulo aliri aganira eju y’omuntu wakafukene omubiri g’okuja kulama embingu, k’okuderha, “omuntu w’eroho.”​—1 Ko. 15:42-44.

11-12. Bichi byahindamukaga ku Yesu amango afulwa, na nka gurhe abashigwa banapata echintu chili nk’echola?

11 Amango Yesu aliri oku gulu, aligwerhe omubiri gw’enyama. Aliko amango afuka, “aba roho ly’okuhana akalamo” n’okugaluka embingu. Konakuguma n’Abakristu bashigwa bakafukene n’emibiri y’eroho. Paulo afasiriya ntya: “Nka kulala rhwaburhwaga oku mufano g’olala wajirwaga n’obudaka, konakuguma nji rhwashuba kuba mufano g’olala w’embingu.”​—1 Ko. 15:45-49.

12 Paulo alikala ali oku buzinda bw’enganiro yage elolere obufuke. Kuli kw’akamaro bwenene rhumenye oku Yesu arhafukanaga n’omubiri gw’enyama. Amango Paulo aliri oku buzinda bw’enganiro yage, aderha ntya: “Omubiri n’eshagama birhakashokola Obwami bwa Mungu” omu mbingu. (1 Ko. 15:50) Entumwa n’abandi Bakristu bashigwa barhakafukene emibiri y’okubola y’emanya n’eshagama n’okuja embingu. Mango mahe bakafukire? Paulo aderha oku bakarhondere kufuka omu kasanzi kalebe kaliri embere; s’arhali oku banamala kufa ntya. Omu kasanzi Paulo ayandikaga echitabu cha 1 Wakorinto, banafunzi baguma babaga “bahondoberere omu lufu,” omufano, entumwa Yakobo. (Mdo. 12:1, 2) Ezindi ntumwa n’abandi bashigwa bakajire “bahondoberera omu lufu” buzinda bw’ahola.​—1 Ko. 15:6.

OKUHIMA OLUFU

13. Bichi byakarhengerere omu mango “m’okubaho” kwa Yesu?

13 Yesu bombi Paulo balibere baderha embere eju y’akasanzi k’akamaro bwenene kakayinjire; akola kasanzi kuli kubaho kwa Kristu. Okola kubaho kw’akabonekene kugerera amavita, emisisi, amalwala m’okuyahukira, n’ebindi bintu bibi byakarhengerere oku gulu lyoshi. Rhwabwene gurhe obola bulebi bwe Biblia bwayenere kurhondera omu mwaka gwa 1914. Hakashubire kuba echigabi ch’akamaro bwenene ch’echola chimenyeso. Yesu aderha oku emyazi minja y’Obwami bwa Mungu bushimikirwe yakahubirirwe “oku gulu lyoshi lilamirweko yi buba buhamirizi oku bantu b’amashanja moshi, n’ahola obuzinda [bwakayinjire].” (Mt. 24:3, 7-14) Paulo aderha “ok’okubaho kwa Waliha,” kakashubire kuba kasanzi k’obufuke bw’Abakristu bashigwa “bahondoberere omu lufu.”​—1 Te. 4:14-16; 1 Ko. 15:23.

14. Bichi binahikira Abakristu bashigwa bafire omu mango m’okubaho kwa Kristu?

14 Abakristu bashigwa bali bamala bwinja olugenzi lwabo l’oku gulu zene, bali bafuka han’ahola n’okuja kulama embingu. Ebyola biyemezezwe bwinja n’ebinwa bya Paulo bili omu 1 Wakorinto 15:51, 52, biderhere ntya: “Rhweshi nji rhurhahondoberera omu lufu, aliko rhweshi nji rhwahindamulwa, mu kasanzi kageke, okuzibya n’okuzibula, amango m’empanda y’obuzinda.” Ebyola binwa bya Paulo bili byayenera zene! Enyuma y’obufuke bwabo, abola bene-babo Kristu nji bagwarha busime bunene; nji baba “bali haguma na Waliha esiku zoshi.”​—1 Te. 4:17.

Balala bali bahindamulwa “omu kuzibya n’okuzibula” nji bakola oku kasi k’okulimbula abantu babi boshi oku gulu (Olole echifungo che 15)

15. Kasi kachi kalingire balala bali bahindamulwa “omu kuzibya n’okuzibula”?

15 Ebiblia erhubwirire kasi kachi balala bali bahindamulwa “okuzibya n’okuzibula” nji bakola embingu. Yesu ababwirire ntya: “Olala nji wahima n’okukulikira ebijiro byani kugera oku buzinda, nji namuhereza obukulu arhambule amashanja, n’okuyabula abantu n’obuhiri bw’echuma yi bahombolwa nka chikoleso ch’ebumba, bulala Darha ampere obola buhashe.” (Ufu. 2:26, 27) Nji bakulikira Komanda wabo omu kasi k’okuyabula amashanja n’obuhiri bw’echuma.​—Ufu. 19:11-15.

16. Nka gurhe bantu banene nji baba bahimanyi b’olufu?

16 Okuderha okuli, abashigwa nji bahima olufu. (1 Ko. 15:54-57) Obufuke bwabo nji bwarhuma bagala kurhabala omu kasi k’okumala obubi boshi oku gulu amango m’evita lyayinjire lye Armagedoni. Amamiliyo m’abandi Bakristu, abalume n’abakazi nji “bafuma amalibuko makulu” n’okuja omu gulu lihyahya. (Ufu. 7:14) Abola nji bafuma amalibuko makulu oku gulu, nji bachibonera obwindi buhimanyi eju y’olufu, k’okuderha obufuke bw’amamaliyoni m’abantu bafaga omu siku zagerere. Jaga wawaza busime bungana gurhe nji bwaba buliho amango m’obola buhimanyi! (Mdo. 24:15) Na balala bagenderere kuba bimana embere za Yehova nji baba bahimanyi b’olufu rhwashokwere. Nji bagwarha obushobozi b’okulama esiku n’amango.

17. Bichi olwandiko lwa 1 Wakorinto 15:58 lurhuhebere omurhima rhukole zene?

17 Abakristu boshi balamire zene, bakwanene basimiswe n’ebinwa by’okuheba omurhima Paulo ayandikiraga Abanya-korinto oku bilolere obufuke. Rhugwerhe mpanvu zinene z’okuyerekana oku rhukengere ehano lya Paulo ly’okuba na binene by’okukola zene “omu kasi ka Waliha.” (Osome 1 Wakorinto 15:58.) Nka rhukolere oku bwimana n’okubushiru kw’akola kasi, rhwanachiheba oku peru ly’abantu nji bagwarha mwishingo gunene omu kalamo omu siku zayinjire. Akola kalamo nji kaba kenja bwenene kulusha buli chintu choshi rhwakalangalira. Nji karhuyereka bwinja oku akasi kerhu karhali ka busha omu buguma na Waliha.

WIMBO 140 Uzima wa Milele—Hatimaye!

^ mus. 5 Echigabi chizinda cha 1 Wakorinto sura 15 chiganirire eju y’obufuke, ahanene obw’Abakristu bashigwa. Aliko ebi Paulo ayandikaga mw’eyola sura, biherhere na balala bali omu chigusho ch’ezindi ntama akamaro kanene. Gunola mwazi gwanirira nka gurhe obulangalire b’obufuke bukwanene kuhuma oku kalamo kerhu ka buno, n’okurhurhabala nji rhugwarhe akalamo kali m’obusime omu siku zayinja.

^ mus. 2 Olole echigabi “Ebibazo by’Abanasoma Ebitabu Byerhu” chili mw’enola gazeti chiganirire emyazi ya Paulo eli omu 1 Wakorinto 15:29.