Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 50

Taunimanima be Ede be Toreisi Lou Tomamu?

Taunimanima be Ede be Toreisi Lou Tomamu?

“Mase e, emu kwalimu be edeseni ai? Mase e, emu hekori be edeseni ai?”​—1 KOR. 15:55.

ANE 1 Iehova Ena Kara

INA STADI ANINA *

1-2. Dahaka dainai Kristen taudia iboudiai ese guba toreisi louna bae lalopararalaia na namo?

IEHOVA e hesiai heniamu taudia momo na e uramu tanobada ai bae mauri hanaihanai. To Kristen taudia haida, Iehova ese lauma helaḡa amo e horodia taudia oredia, edia helaro na guba ai bae mauri hanaihanai. Unu horoa taudia na e uramu bae diba guba maurina be ede bamona. To dahaka dainai tanobada ai bae noho taudia ese una bae dibaia na namo? Ina stadi ese be hahedinaraiamu, guba toreisi louna dainai tanobada ai be mauri hanaihanaimu taudia danu hahenamo momo be moalelaimu. Una dainai ena be guba ai eiava tanobada ai baita noho hanaihanaimu, to guba toreisi louna baita lalopararalaia na namo.

2 Kristen ginigunadia edia nega ai, Dirava ena lauma helaḡa ena hahekau henunai Iesu ena hahediba taudia haida ese guba toreisi louna e herevalaia. Aposetolo Ioane na e gwa: “Harihari ita na Dirava natuna, a gabe amo ede baita heto do se hedinarai. Ina mo dibada, ia bainema negana ai, ita na ia ida-idana baitala.” (1 Ioa. 3:2) Una dainai horoa Kristen taudia na dibadia guba be laomu, to guba ai ede bae heto na asi dibadia. Guba ai ahudia be abimu neganai, idia ese Iehova na be itaiamu. Guba toreisi louna ai bae vara ḡaudia iboudiai na Baibul ese se herevalai, to aposetolo Paulo na ḡau haida mo e herevalai. Keriso ese ‘lohia iboudiai bona siahu taudia iboudiai baine haoredia’ neganai horoa taudia na vada ia ida guba ai. Bona ‘inai gini-gabena, mase’ danu do baine haorea. Dokonai, Iesu bona ia ida be lohiamu taudia bona ḡau iboudiai na Iehova henunai be atodiamu. (1 Kor. 15:24-28) Una na moale negana, ani? *

3. Korinto Ginigunana 15:30-32 ena hereva heḡereḡerena, toreisi lou helarona ese Paulo be ede e durua toma?

3 Paulo ese toreisi lou helarona e abidadama henia dainai, hahetoho idauidau e haheaukalaidia. (1 Korinto 15:30-32 ba duahi.) Paulo na Korinto taudia e hamaorodia ia na kahirakahira e hamasea. Danu ma e gwa: “Efeso ai uda boromadia ida na heatu.” Reana Paulo na Efeso ena stadium ai animal korikoridia ida e heatuva karana e herevalaiava. (2 Kor. 1:8; 4:10; 11:23) Eiava reana ia e daḡedaḡe heniava Iuda taudia bona ma haida e gwauraidiava “uda boromadia.” (Apos. 19:26-34; 1 Kor. 16:9) Momokani, Paulo na daḡedaḡe bada herea e davari. To ia na vaira negai bae vara hahenamo idauidau e lalodia.​—2 Kor. 4:16-18.

Eda ḡaukara e taravatua tanona ai, famli ta ese edia tomadiho karana na dounu e goadalaiamu, e abia daemu Dirava ese be hanamodiamu (Paragraf 4 ba itaia)

4. Edena dala ai toreisi lou helarona ese hari inai negai Kristen taudia e hagoadadiamu? (Rau 1 laulauna ba itaia.)

4 Ita na nega dikadia ai ta nohomu. Eda tadikaka haida na raskol karadia daidiai e varamu hisihisidia e haheaukalaimu. Haida be tuari e varamu tanodia ai e nohomu. Bona haida na haroro ḡaukara e taravatua tanodia ai dounu Iehova e hesiai heniamu, ena be edia mauri bae haboioa eiava dibura ruma ai bae atodia diba. To, unu tadikaka bona taihu na e ḡaukara goadamu Iehova bae tomadiho henia, bona ita edai idia na haheitalai namodia. Idia na asie garimu badina dibadia ena be hari ina negai bae mase, to Iehova na e gwauhamata vaira negai mauri namona baine henidia.

5. Edena lalohadai ese eda abidadama toreisi lou helarona ai baine hamanokaia diba?

5 Paulo ese tadikakana e hamaorodia, ina lalohadai dainai bae henahua toho: “Mase taudia basiema tore isi lou, baitama aniani baitama inuinu hari namo, badina be kerukeru vada baita mase.” Dia Paulo ena negai mo, to guna momo danu unu e lalo tomava. Reana ia na Isaia 22:13 ena hereva e gwauraia lou, una siri ese Israel taudia edia lalohadai e hahedinaraia. Idia ese Dirava ihetura henina karana se laloa badava, to moale karadia mo e lalova. Israel taudia na e laloava mauri bae moalelaia na namo badina asi dibadia edena negai be masemu, bona hari ina negai momo na unu e lalo tomamu. To, Baibul ese e hahedinaraiamu Israel taudia na una lalohadai kererena dainai, dika bada e davari.​—2 Sis. 36:15-20.

6. Edena dala ai toreisi lou helarona ese baine duruda tura namodia baita abi hidi?

6 Ita na mai dibada Iehova ese mase taudia na be hatoredia isi loumu dainai, una ese baine duruda tura namodia baita abi hidi. Korinto ai e nohova tadikaka ese toreisi lou asie abia daeva taudia basie bamodia na namo. Una ese ḡau ta e hadibadamu: Vaira nega asie laloa badamu bona moale karadia e lalo badamu taudia basita bamodia, badina una ese eda lalohadai bona kara baine hadikadia diba. Danu, taunimanima unu bamodia ese ita be hakauda kerere dibamu bona Dirava ese e inai henimu karadia baita karamu. Una dainai Paulo na e gwa: “Kara namo enai ba noga; basio kara dika.”​—1 Kor. 15:33, 34.

TAUANI EDEHETOMADIA AI BE TOREISI LOUMU?

7. Korinto Ginigunana 15:35-38 heḡereḡerena, toreisi lou herevana dainai haida edia henanadai be dahaka?

7 Korinto Ginigunana 15:35-38 ba duahi. Reana ta na e uramu ma haida ese toreisi lou herevana bae daradaralaia dainai, ini be henanadai tomamu: “Mase taudia na ede bae tore isi toma?” Mani Paulo ena haere baita itaia, badina hari ina negai ta e masemu neganai taunimanima edia lalohadai na idauidau. To Baibul ena hahediba be dahaka?

Paulo ese uit uhena bona uit matamatana haheitalaina amo e hahedinaraia Dirava ese e mase tauna na mauri tauna ai baine halaoa diba (Paragraf 8 ba itaia)

8. Edena haheitalai ese e durudamu guba toreisi louna baita lalopararalaia?

8 Ta e masemu neganai, tauanina na e bodaḡamu. To iunives e havaraia Tauna ese e mase tauna na mauri tauna ai baine halaoa diba. (Gen. 1:1; 2:7) Paulo ese guba toreisi louna e herevalaia neganai, ia ese haheitalai ta e ḡaukaralaia, unu amo baine hahedinaraia Dirava ese mase tauna na dia tauanina gunana ai be hatorea isi loumu. Mani “uit uhena” aita laloa. Una uhe na tano lalonai e hadoamu neganai, ia na e tubumu bena uit matamatana ai e laomu. Uit matamatana bona uhe na mai edia idau. Paulo ese una haheitalai amo e hahedinaraia Ihavarada Diravana ese “anina e heniamu, ena ura heḡereḡerena.”

9. Korinto Ginigunana 15:39-41 ese tauani idauidau be ede e herevalaidia toma?

9 Korinto Ginigunana 15:39-41 ba duahi. Paulo na e gwa Dirava ese e havara ḡaudia hidiodia bona tauanidia na idauidau. Heḡereḡere boroma, manu, bona gwarume hidiodia na dia heḡereḡere. Ia na e gwa, guba ai dina bona hua na mai edia idau. Bona ‘hisiu ta ta hairaidia na idau-idau.’ Una na momokani badina matada amo unu hisiu edia idau na asita itamu. Saiens taudia na e gwaumu hisiu na idauidau, haida be babada, haida be mamaraḡi, haida be kakakaka, haida be kurokuro, bona haida be yelo, iseda dina heḡereḡerena. Paulo na ma e gwa, “guba tau-anidia bona tanobada tau-anidia danu mimia.” Iena hereva anina be dahaka? Tanobada tauanidia na hidio bona rara, to guba tauanidia na lauma, aneru heḡereḡeredia.

10. Guba toreisi louna be abiamu taudia be tauani edehetomadia ai be toreisi loumu?

10 Paulo na ma e gwa: “Mase taudia edia toreisi lou na unuheto. E bodaḡamu tauanina ai e guriamu, to basine bodaḡa tauanina ai e toreisi loumu.” Ita na dibada ta e masemu neganai, tauanina na e bodaḡamu bona tano ḡahuna e lou heniamu. (Gen. 3:19) Una dainai, edena dala ai ta na “basine bodaḡa tauanina ai e toreisi loumu”? Paulo na dia Elia, Elisaia, bona Iesu ese tanobada ai e hatoredia isi lou taudia e herevalaidia. Paulo na guba ai “lauma tauanina” ai baine toreisi lou tauna e herevalaia.​—1 Kor. 15:42-44, NWT.

11-12. Iesu e toreisi lou neganai, ia enai be dahaka e vara, bona horoa taudia ediai danu dahaka be varamu?

11 Iesu na tanobada ai e nohova neganai, ia tauanina na hidio bona rara. To ia e toreisi lou neganai, ia na [“hahemauri laumana,” NWT] ai ela bena e dae guba. Una heḡereḡerena, horoa Kristen taudia danu lauma tauanidia ai be toreisi loumu. Paulo na e gwa: “Tano amo ema tauna oromana vada ta abia na heto, guba amo ema tauna oromana do baita abia.”​—1 Kor. 15:45-49.

12 Paulo ese toreisi lou e herevalaia neganai, ia na e ura point badana baine hahedinaraia. Baita helalotao, Iesu na dia taunimanima tauanidia ai e toreisi lou. Paulo na e gwa, guba ai “hidio bona rara ese Dirava ena basileia basie abia diba.” (1 Kor. 15:50) Aposetolo taudia bona horoa taudia ma haida na dia hidio bona rara, baine bodaḡa diba tauanidia, ai guba baela. Idia be edena negai bae toreisi lou? Paulo ese e hahedinaraia, idia na dia e mase horanai bae toreisi lou, to una na vaira negai baine vara ḡauna. Paulo ese 1 Korinto e torea neganai, hahediba taudia haida na mase ai “vada e mahuta,” idia ta na aposetolo Iakobo. (Apos. 12:1, 2) Aposetolo taudia ma haida, bona horoa taudia danu gabeai e mase.​—1 Kor. 15:6.

MASE BAE HADAREREA

13. Iesu ena noho negana lalonai dahaka be varamu?

13 Iesu bona Paulo ese mai anina bada negana ta e perovetalaia. Una na Keriso ena noho negana. Una nega lalonai tuari, tano laga, daihanai goreredia, bona tanobada heḡeḡemadai dika idauidau bae vara. Baibul ena peroveta herevadia na laḡani 1914 amo e ḡuḡuru matama. To una nega ai mai anina bada ḡauna ta danu be varamu. Iesu na e gwa, Dirava ese vada e haginia Basileiana sivaraina namona na “tanobada idoinai bae harorolaia, bese iboudiai ihadibalaidia; bena dokona vada baine kau.” (Mat. 24:3, 7-14) Danu Paulo ese e hahedinaraia “Lohiabada ena noho negana” lalonai mase ai “vada e mahuta” horoa Kristen taudia do bae toreisi lou.​—1 Tes. 4:14-16, NWT; 1 Kor. 15:23.

14. Keriso ena noho negana lalonai e masemu horoa taudia ediai be dahaka e varamu?

14 Hari ina negai, e masemu horoa Kristen taudia na maoromaoro guba toreisi louna e abiamu. Una ese Paulo ena hereva 1 Korinto 15:51, 52 ai e hamomokaniamu, eto: “Ita iboudai basita mahuta; to iboudai do baine ha-idauda; asi kaimana, mata-hekunumai tamona ai, kibi gabena bae hiriria negana ai.” Una hereva na hari vada e ḡuḡurumu! Keriso tadikakana e toreisi loumu neganai, idia na e moale badamu, badina idia na ‘Lohiabada ida bae noho hebou hanaihanai.’​—1 Tes. 4:17.

“Mata-hekunumai tamona ai” be idaumu taudia na Iesu ida kara dika taudia iboudiai be haoredia vaitanimu (Paragraf 15 ba itaia)

15. “Mata-hekunumai tamona ai” be idaumu taudia be guba ai dahaka ḡaukara be karamu?

15 “Mata-hekunumai tamona ai” be idaumu taudia ese guba ai be karamu ḡaukaradia na Baibul ese e herevalaia. Iesu ese e hamaorodia eto: “Kwalimu tauna, egu kara baine badina ela bona dokona tauna, na siahu baina henia. Ia ese tanobada besedia baine lohiadia, auri itotohina amo baine reḡudia. Uro e huari kohikohimu na heto ia ese baine huaridia. Lau danu siahu unuhetomana Tamagu ena amo vada na abia.” (Apok. 2:26, 27) Idia ese Iesu be badinaiamu bona auri itotohina amo tanobada besedia be reḡudiamu.​—Apok. 19:11-15.

16. Horoa taudia bona abidadama taudia momo ese mase be ede be hadarerea tomamu?

16 Horoa taudia ese guba toreisi louna e abiamu neganai, idia ese mase e hadarereamu. (1 Kor. 15:54-57) Idia na vada guba ai dainai, Iesu ida Aramagedono tuarina ai kara dika taudia iboudiai be haorediamu. “Hisihisi badana” amo be roho maurimu Kristen taudia milioni momo na tanobada matamatana ai be vareaimu. (Apok. 7:14) E roho mauri taudia ese guna e mase taudia bilioni momo be toreisi loumu karana na be itaiamu. Una nega namo hereana be varamu neganai, baita moale dikadikamu! (Apos. 24:15) Bena Iehova e badinaia ela bona dokona taudia ese Adam amo e abia ḡauna, mase, be hadadareamu. Idia na be mauri hanaihanaimu.

17. Korinto Ginigunana 15:58 ese e hagoadadamu dahaka baita kara?

17 Paulo ese Korinto taudia ediai toreisi lou e herevalaia revarevana ese hari e maurimu Kristen taudia e hagoadadiamu. Unu badi namodia daidiai Paulo ena sisiba, “Lohiabada ena ḡaukara lalonai ba goada balaheni,” sisibana baita badinaia. (1 Korinto 15:58 ba duahia) Bema mai goadada ida una ḡaukara baita karaiamu, ita ese vaira negai mauri namona baita moalelaiamu. Una nega namona ese ḡau iboudiai e hereadia. Una ese e hadibadamu Lohiabada ena ḡaukara lalonai ta karamu ḡaukaradia na asita hekwarahilai kavamu.

ANE 55 Mauri Hanaihanai!

^ par. 5 Ina stadi ai, ita ese 1 Korinto karoa 15 ma baita herevalaiamu, una karoa ai Paulo ese horoa Kristen taudia edia toreisi lou helarona e herevalaia. To, Paulo ese e herevalaia ḡauna na mamoe ma haida ese bae laloa bada na namo. Ina stadi ese be hahedinaraiamu edena dala ai toreisi lou helarona ese be durudamu eda mauri lalonai abi hidi maorodia baita kara bona vaira negai mauri namona baita moalelaia.

^ par. 2 “Taunimanima Edia Henanadai” rau 14 ai, Paulo ese 1 Korinto 15:29 e herevalaia dalana ba itaia.