Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 50

“Nafea te feia pohe e faatiahia mai ai?”

“Nafea te feia pohe e faatiahia mai ai?”

“Pohe, teihea ta oe re? Pohe, teihea to oe tara?”—KOR. 1, 15:55.

HIMENE 141 Te semeio o te ora

HAAPOTORAA *

1-2. No te aha e titauhia i te mau Kerisetiano atoa ia anaanatae i te tia-faahou-raa i te raˈi?

 TE TIATURI nei te rahiraa o ta Iehova mau tavini e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua, area te toea o te mau Kerisetiano faatavaihia, te tiaturi nei ïa e ora i te raˈi. Te hinaaro atoa ra teie feia faatavaihia e ite mai te aha te huru o to ratou oraraa i te raˈi. No te aha râ e titauhia ˈi i te mau Kerisetiano e tiaturi ra e ora i nia i te fenua ia anaanatae atoa i te reira? E ite mai tatou mea na roto i te tia-faahou-raa i te raˈi to te fenua e fanaˈo ai i te mau haamaitairaa. No te raˈi aore ra no te fenua to tatou tiaturiraa, e titauhia ia ite atu â tatou no nia i te tia-faahou-raa i te raˈi.

2 Maoti to ˈna varua, ua aratai te Atua i te tahi o ta Iesu mau pǐpǐ ia papai no nia i te tia-faahou-raa i te raˈi. Ua faataa te aposetolo Ioane: “E tamarii tatou na te Atua i teie nei. Teie râ, aita â i faaitehia maira mai te aha tatou a muri aˈe. Ta tatou i ite, e riro tatou mai ia ˈna ia faaitehia mai o ˈna ia ˈna.” (Ioa. 1, 3:2) Aita ïa te mau Kerisetiano faatavaihia i ite mai te aha mau na ratou a faatiahia ˈi ratou i te raˈi. Te mea papu râ, e ite mata ratou ia Iehova. Aita te Bibilia e horoa ra i te mau haamaramaramaraa atoa no nia i te tia-faahou-raa i te raˈi, ua faaite râ te aposetolo Paulo i te tahi mau tuhaa rii. E ohipa te feia faatavaihia e te Mesia no te haamou i “te mau faatereraa e mana e puai atoa.” O “te pohe te enemi hopea” ta ratou e haamou. E i te hopea, e tuuhia te mau mea atoa i te rima o Iehova e e auraro Iesu e te mau tia atoa o te Faatereraa arii ia ˈNa. (Kor. 1, 15:24-28) E taime faahiahia mau ïa, e ere anei? *

3. Ia au i te Korinetia 1, 15:30-32, ua tauturu te tiaturiraa i te tia-faahou-raa ia Paulo ia aha?

3 Ua tauturu te tiaturiraa i te tia-faahou-raa ia Paulo ia faaruru e rave rau ati. (A taio i te Korinetia 1, 15:30-32.) Ua parau oia i to Korinetia: “E faaruru na vau i te pohe i te mau mahana atoa.” Ua papai atoa: “Ua aro vau i te mau animara taehae i Ephesia.” Te manaˈo ra paha oia i te mau animara ta ˈna i faaruru i nia i te tahua aroraa i Ephesia. (Kor. 2, 1:8; 4:10; 11:23) Aore ra te faahiti ra paha oia i te ati Iuda e te tahi atu mau taata tei au i te “animara taehae.” (Ohi. 19:26-34; Kor. 1, 16:9) Te mea papu, ua faaruru Paulo i te fifi rahi, ua tamau râ oia i te tiaturi i te hoê a muri aˈe oaoa.—Kor. 2, 4:16-18.

Te hoê utuafare e ora ra i te vahi ua opanihia ta tatou ohipa o te tamau ra i te haamori i te Atua ma te tiaturi papu e haamaitai iho â o ˈna ia ratou a muri aˈe (A hiˈo i te paratarafa 4)

4. Mea nafea te tiaturiraa i te tia-faahou-raa i te faaitoitoraa i te mau Kerisetiano i teie mahana? (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)

4 Te ora nei tatou i roto i te hoê ao atâta. Ua taparahi-pohe-hia te tahi o to tatou mau taeae, te tahi atu, te ora ra ïa i te mau vahi e tamaˈi to reira. Te tavini ra vetahi ia Iehova i te mau fenua ua opanihia ta tatou ohipa e e nehenehe ratou e hurihia i roto i te fare tapearaa aore ra e haapohehia. Noa ˈtu tera mau tupuraa, te tamau nei teie mau taeae e tuahine i te turu i te haamoriraa a Iehova, e hiˈoraa maitai ratou no tatou. Aita ratou e taiâ ra no te mea ua ite ratou ia pohe noa ˈtu ratou i teie tau, e a muri aˈe maitai ta Iehova i faaineine no ratou.

5. Eaha te manaˈo atâta o te nehenehe e haaparuparu i to tatou tiaturiraa i te tia-faahou-raa?

5 Ua faaara Paulo i to ˈna mau taeae no nia i te manaˈo atâta o vetahi: “Ahiri eita te feia pohe e faatiahia mai, ‘e tamaa e e inu anaˈe ïa, inaha ananahi tatou e pohe ai.’” Ua ite-aˈena-hia tera huru feruriraa na mua ˈˈe i te tau o Paulo. Ua faahiti paha o ˈna i te Isaia 22:13 no te faaite i te huru o te mau Iseraela. Aita ratou i imi i te Atua, ua au râ ratou i te mau mea navenave. Aita te huru feruriraa i teie mahana i huru ê. Te manaˈo nei hoi te rahiraa, ‘E rave anaˈe mai ta tatou e hinaaro, oi ite e pohe tatou ananahi!’ Ia au i te Bibilia, e faahopearaa ino tei itehia a pee ai te nunaa Iseraela i tera manaˈo atâta.—Par. 2, 36:15-20.

6. Eaha ta tatou e haapao maitai no to tatou tiaturiraa i te tia-faahou-raa?

6 No to tatou tiaturiraa i te tia-faahou-raa, e haapao maitai tatou i te feia ta tatou e amuimui atu. Ua titauhia i te mau taeae i Korinetia ia ara eiaha ratou ia amuimui i te feia e manaˈo ra aita e tia-faahou-raa to tei pohe. Aita ïa e apî no tatou ia amuimui i te feia aita to ratou e tiaturiraa no a muri aˈe e o te haapao noa i te mau mea navenave. E nehenehe ratou e tuino i to tatou huru feruriraa e haerea a rave atu ai paha tatou i te hoê mea ta te Atua e au ore ra. No reira Paulo i aˈo papu ai: “A ara mai ma te rave i te parau-tia e eiaha e rave i te hara.”—Kor. 1, 15:33, 34.

MAI TE AHA TE TINO O TE FEIA E FAATIAHIA I TE RAˈI?

7. Mai ta tatou e ite ra i roto i te Korinetia 1, 15:35-38, eaha paha ta te tahi mau taata e ani mai?

7 A taio i te Korinetia 1, 15:35-38. No te haafeaa ia vetahi ê, e ani mai paha te tahi: “Nafea te feia pohe e faatiahia mai ai?” Mea titauhia ia hiˈopoa i ta Paulo pahonoraa, mea rahi hoi ta te taata e manaˈo nei no nia i te tupu ia pohe tatou. Eaha râ ta te Bibilia e haapii ra?

Ua faaohipa Paulo i te hiˈoraa o “te huero” no te faaite e nehenehe te Atua e horoa i te tino e au i te taata ta ˈna e faatia mai mai te pohe mai (A hiˈo i te paratarafa 8)

8. Eaha te hiˈoraa ta Paulo i faaohipa no te tia-faahou-raa i te raˈi?

8 Ia pohe te taata, e pê to ˈna tino. E nehenehe te Atua tei poiete i te ao nui e horoa i te tino e au i te taata ta ˈna e faatia mai mai te pohe mai. (Gen. 1:1; 2:7) Ua faaohipa Paulo i te hiˈoraa o “te huero” no te faaite eita e titauhia i te Atua ia rave mai i te tino tahito o te taata pohe. Mai te huero o te riro mai ei raau tupu, e nehenehe atoa te Atua e horoa i te hoê tino “mai tei au ia ˈna” no te taata pohe ta ˈna e faatia mai.

9. Mea nafea te Korinetia 1, 15:39-41 e haapapu ai ua rau te tino ta te Atua i hamani?

9 A taio i te Korinetia 1, 15:39-41. Ua parau Paulo ua rau te tino ta te Atua i hamani. Te vai ra te tino iˈo mai to te puaatoro, to te manu e to te iˈa. A faahiti atoa ˈi i te mau mea e vai ra i nia i te raˈi, ua faaite Paulo e taa-ê-raa to te mahana e te avaˈe e e “anaana taa ê to te hoê fetia i to te tahi atu.” Noa ˈtu eita to tatou mata e ite, te haapapu ra te mau aivanaa ua rau te huru o te mau fetia, te vai ra te mea rahi, te mea nainai, te mea uteute, te mea uouo e te mea rearea mai te mahana. Ua parau atoa Paulo, “e tino ê to te mau mea e vai ra i nia i te raˈi i to tei nia i te fenua.” E tino iˈo to nia i te fenua, area i te raˈi, e tino varua ïa mai to te mau melahi.

10. Mai te aha te tino o te feia e faatiahia i te raˈi?

10 A tapao na i ta Paulo i parau i muri iho: “Hoê â atoa e te tia-faahou-raa o te feia pohe. E ueuehia ei mea tahuti, e faatiahia mai ei mea tahuti ore.” Ia pohe te taata, e pê to ˈna tino a riro faahou atu ai ei repo. (Gen. 3:19) E nafea te hoê tino e faatiahia mai ai ei “mea tahuti ore”? Aita Paulo e manaˈo ra i te hoê taata o te faatiahia mai no te ora i nia i te fenua mai te feia ta Elia, Elisaia e Iesu i faatia mai. Te faahiti ra râ Paulo i te hoê taata o te tia faahou i te raˈi e “te tino varua.”—Kor. 1, 15:42-44.

11-12. Eaha tei tupu a faatiahia mai ai Iesu e e nafea te reira e tupu atoa ˈi no te feia faatavaihia?

11 A ora ˈi Iesu i nia i te fenua, e tino iˈo to ˈna. I to ˈna râ hoˈiraa i te raˈi, ua riro o ˈna “ei varua o te horoa i te ora.” Hoê â huru atoa no te mau Kerisetiano faatavaihia, e faatiahia mai ratou ei varua. Ua faataa Paulo: “Mai ia tatou i hohoˈa i te taata i hamanihia i te repo, e hohoˈa atoa tatou i tei haere mai na te raˈi mai.”—Kor. 1, 15:45-49.

12 Ua haapapu Paulo i te manaˈo faufaa ta ˈna e hinaaro e faaite no nia i te tia-faahou-raa. Aita Iesu i faatiahia e te hoê tino taata, ua na ô hoi Paulo: “Aita ta te tino taata e tuhaa i roto i te Faatereraa arii a te Atua” i te raˈi. (Kor. 1, 15:50) Eita te mau aposetolo e te tahi atu feia faatavaihia e faatiahia i te raˈi e te hoê tino tahuti. Afea ratou e faatiahia ˈi mai te pohe mai? Ua haapapu Paulo e tupu tera tia-faahou-raa i muri aˈe roa, eiaha râ i muri noa mai i to ratou poheraa. A papai ai Paulo i te Korinetia 1, ua taoto ê na te tahi mau pǐpǐ i roto i te pohe mai te aposetolo Iakobo, area te rahiraa o te mau aposetolo e te feia faatavaihia, aita â ïa.—Ohi. 12:1, 2; Kor. 1, 15:6.

TE UPOOTIARAA I NIA I TE POHE

13. Eaha te tupu i te tau o to Iesu hoˈiraa mai?

13 Ua faahiti Iesu e Paulo i te hoˈiraa mai o te Mesia. I tera tau, e tupu te tamaˈi, te aueueraa fenua, te maˈi pee e te tahi atu mau ohipa ino na te ao. Ua haamata tera parau tohu i te tupu i te matahiti 1914. Te tahi atu tuhaa faahiahia o te tapao o te hoˈiraa mai o te Mesia, o te pororaa ïa o te parau apî oaoa o te Faatereraa arii a te Atua e “ati aˈe te fenua ia ite te mau nunaa, i reira ïa te hopea e tae mai ai.” (Mat. 24:3, 7-14) Ua faaite atoa Paulo e faatiahia mai te mau Kerisetiano faatavaihia tei “taoto i roto i te pohe” i “te tau o te hoˈiraa mai o te Fatu.”—Tes. 1, 4:14-16; Kor. 1, 15:23.

14. Eaha te tupu no te feia faatavaihia e pohe i te tau o te hoˈiraa mai o te Mesia?

14 Ia pohe te feia faatavaihia i teie mahana, e faatiahia ratou i reira iho no te ora i te raˈi. O ta Paulo ïa e haapapu ra i roto i te Korinetia 1, 15:51, 52: “Eita tatou paatoa e taoto i roto i te pohe, o tatou paatoa râ te tauihia, i reira iho mai te amoraa mata ra, ia oto te pu hopea.” Te tupu noa ra teie mau parau a Paulo i teie mahana. Ia faatiahia mai ratou, e oaoa rahi teie mau taeae o te Mesia e “ei reira [ratou] e vai noa ˈi i te Fatu ra.”—Tes. 1, 4:17.

E tauturu te feia e faatiahia “mai te amoraa mata ra” ia Iesu no te haamou i te feia ino atoa (A hiˈo i te paratarafa 15)

15. Eaha te ohipa ta te feia e faatiahia “mai te amoraa mata ra” e rave i te raˈi?

15 Te parau ra te Bibilia eaha te ohipa ta te feia e faatiahia “mai te amoraa mata ra” e rave i te raˈi. Ua na ô Iesu ia ratou: “Te taata e upootia e e haapao i ta ˈu i faaue atu e tae roa i te hopea, e horoa vau ia ˈna i te mana i nia i te mau nunaa, mai ia ˈu nei tei horoahia mai te mana e to ˈu Metua, e e faatere oia ia ratou ma te sepeta auri ia huˈahuˈa roa hoi ratou mai te farii araea ra.” (Apo. 2:26, 27) E pee te feia e faatiahia i te raˈi ia Iesu, to ratou Raatira, no te faatere i te mau nunaa ma te sepeta auri.—Apo. 19:11-15.

16. E nafea e rave rahi taata e upootia ˈi i nia i te pohe?

16 E upootia te feia faatavaihia i nia i te pohe. (Kor. 1, 15:54-57) Maoti to ratou tia-faahou-raa, e tauturu ratou ia Iesu no te faaore i te ino i nia i te fenua i te tamaˈi Aramagedo. E mirioni atoa tane e vahine o te “na roto mai . . . i te ati rahi” e o te ora i roto i te ao apî i nia i te fenua. (Apo. 7:14) E ite mata atoa ratou i te tahi atu upootiaraa i nia i te pohe a faatiahia mai ai e miria taata tei pohe i tahito ra. A feruri na i te oaoa rahi e tupu! (Ohi. 24:15) E upootia te feia atoa e tapea i to ratou haapao maitai i nia i te pohe ta Adamu i tutuu mai e e ora ratou e a muri noa ˈtu.

17. Eaha ta te Korinetia 1, 15:58 e faaitoito mai ra ia rave i teie nei â?

17 E titauhia i te mau Kerisetiano atoa ia mauruuru i te mau parau mahanahana ta Paulo i faahiti no nia i te tia-faahou-raa i roto i ta ˈna rata i to Korinetia. E rave rahi tumu e haapao ai tatou i ta Paulo aˈoraa ia rahi noa ta tatou “ohipa i roto i te Fatu.” (A taio i te Korinetia 1, 15:58.) Ia turu e ia apiti maite tatou i tera ohipa, e aratai te reira ia tatou i te hoê oraraa oaoa a muri aˈe tei faahiahia aˈe i te mau mea atoa ta tatou e manaˈo. E haapapu te reira e ere ta tatou e rave i roto i te ohipa a te Fatu i te mea faufaa ore!

HIMENE 140 Te ora mure ore

^ Te horoa ra te Korinetia 1 pene 15 i te tahi mau haamaramaramaraa no nia i te tia-faahou-raa, to te mau Kerisetiano faatavaihia iho â râ. Mea faufaa atoa te reira no te mau mamoe ê atu. E faaite teie tumu parau e nafea to tatou tiaturiraa i te tia-faahou-raa e ohipa ˈi i nia i to tatou oraraa i teie mahana e to tatou a muri aˈe.

^ Te faataa ra te “Uiraa a te feia taio” i roto i teie vea i te mau parau a Paulo i roto i te Korinetia 1, 15:29.