Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 50

“Ava va fa va Pinduiwa Ndati?”

“Ava va fa va Pinduiwa Ndati?”

“A kufa, oku yula kuove ku kasi pi? A kufa evalo liove li kasi pi?”—1 VA KOR. 15:55.

OCISUNGO 141 Ocikomo Comuenyo

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Momo lie Akristão vosi va sukilila oku kũlĩha catiamẽla kepinduko lio kilu?

ONEPA yalua yomanu va vumba Yehova koloneke vilo, va lavoka oku kala otembo ka yi pui palo posi. Pole, ocisupe Cakristão olombuavekua va lavoka oku pinduiwila omuenyo kilu. Olombuavekua viaco, vi yongola oku kũlĩha ndomo omuenyo wavo kilu u ka kala. Pole, nye ci popiwa ku vana va kuete elavoka lioku kala palo posi? Ndomo tu ka ci lilongisa, vana va ka pinduiwila omuenyo kilu, va ka nena asumũlũho ku vana va kuete elavoka lioku kala palo posi otembo ka yi pui. Ci kale okuti elavoko lietu kilu ale palo posi, tu sukila oku lekisa onjongole yoku kũlĩha catiamẽla kepinduko liomuenyo kilu.

2 Suku wa vetiya olondonge vimue via Yesu kocita catete oku soneha catiamẽla kepinduko liomuenyo kilu. Upostolo Yoano wa popia hati: “Cilo tumãla va Suku, ka tua kũlĩhĩle handi ndomo tu ka kala. Ka tua kũlĩhĩlevo okuti eci eye a situluiwa tu ka kala ndeye.” (1 Yoa. 3:2) Omo liaco, Akristão olombuavekua ka via kũlĩhĩle ndomo va ka kala kilu eci va ka pinduiwa letimba liespiritu. Pole, ovo va ka mola Yehova eci va ka tambula onima yavo. Embimbiliya ka li lombolola calua catiamẽla kepinduko liaco, pole, upostolo Paulu wa tukula olondaka vimue viatiamẽla kelavoko liaco. Olombuavekua vi ka kala la Kristu eci eye a ka “imula ovoviali osi kuenda unene wosi woku tumila.” Mua kongelavo “unyali o sulako oku imũha, kufa.” Oku sulako Yesu la vana va ka viala laye va pokuisiwa la Yehova kumue lovina viosi. (1 Va Kor. 15:24-28) Yi ka kala otembo yimue yiwa calua! *

3. Ndomo ca tangiwa kukanda 1 Va Korindo 15:30-32, Paulu omo lioku kolela kepinduko co kuatisa oku linga nye?

3 Ekolelo Paulu a kuatele kepinduko, lio kuatisa oku pandikisa kovitangi vialua. (Tanga 1 Va Korindo 15:30-32.) Eye wa sapuila va Korindo hati: “Eteke leteke ñasi kohele yoku fa.” Paulu wa sonehavo hati: “Nda yaka lovinyama via tema ko Efeso.” Citava okuti, wa kala loku popia catiamẽla kuyaki wovinyama via kala ko Efeso. (2 Va Kor. 1:8; 4:10; 11:23) Ale, elambalalo lia va Yudea kuenda omanu vakuavo okuti lia sokisiwile “ndocinyama.” (Ovil. 19:26-34; 1 Va Kor. 16:9) Ndaño okuti Paulu wa liyaka lovitangi viaco, pole eye wa amamako oku kolela okuti kovaso yoloneke o ka kuata esanju.—2 Va Kor. 4:16-18.

Epata limue li kasi kofeka yina okuti upange woku kunda u kasi oku tatekiwa, ovo va kasi oku pandikisa lekolelo liokuti Suku o ka va ĩha eci ca velapo (Tala ocinimbu 4)

4. Elavoko liepinduko lia siata oku pamisa ndati vamanji koloneke vilo? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

4 Etu tu sangiwa kotembo yohali. Valua pokati ka vamanjetu, va kasi oku liyaka lovitangi viungangala. Vamue va sangiwa kovitumãlo kuli uyaki kuenje ka va kolelepo. Handi vali, vamue va kasi kolofeka vina okuti upange woku kunda u kasi oku tatekiwa kuenda va kapa kohele omuenyo wavo omo lioku vumba Yehova. Pole, vamanji vaco va kasi oku pandikisa oku fendela Yehova kuenda ovo va linga ongangu yiwa kokuetu. Ovo ka va kuete usumba, momo va kũlĩha okuti ndaño va pesela omuenyo wavo cilo, Yehova wa likuminya oku va ĩha eci ca velapo kovaso yoloneke.

5. Ovisimĩlo vipi vi koka ohele okuti vi pondola oku tepulula ekolelo lietu kepinduko?

5 Paulu wa lungula vamanji catiamẽla kohele yocisimĩlo omanu vamue va kuatele viokuti: “Nda ava va fa ka va pinduiwa, ‘tu li, tu nyui, momo hẽla tu fa.’” Koloneke via Paulu omanu vamue va kuatele ovisimĩlo viaco. Citava okuti, Paulu wa tukula olondaka vi sangiwa ku Isaya 22:13, kuna ku lombolola ovituwa va Isareli va lekisile. Ovo va sandele lika oku lisanjuisa ovo muẽle, okuti oku pamisa ukamba wavo la Suku ci sule. Ci lekisa okuti ocituwa ca va Isareli ca kala okuti, “tu sanjukila omuenyo wetaile momo hẽla u sulila,” eci haicovo ca siata koloneke vilo. Pole, Embimbiliya li lombolola eci ca pita la va Isareli omo liocituwa caco ka ca sungulukile.—2 Asa. 36:15-20.

6. Elavoko liepinduko li tu kuatisa ndati oku kuata utate kakamba tu nõla?

6 Oku kũlĩha okuti Yehova o ka pindula vana va fa, ci tuvetiya oku kuata utate lakamba tu nõla. Vamanji ko Korindo va sukilile oku yuvula oku livala ukamba la vana ka va tava kepinduko. Tu pondolavo oku lilongisilako okuti: Nda tu pesela otembo lakamba vana okuti ka va kapeleko eci ci ka pita kovaso yoloneke kuenda va tiamisila lika utima kovitalukilo, ovo va ka tu yapuisa. Nda Ukristão umue o pesela otembo lomanu vaco, o ka nyõla ovituwa viaye viwa. Omanu vaco va ku kokela oku linga ovina Suku a suvuka. Kuenje Paulu lutõi walua wa popia hati: “Kuati olondunge viesunga kuenda ko ka lingi ekandu.”—1 Va Kor. 15:33, 34.

ETIMBA LIPI VA KALA LALIO?

7. Ndomo ca tangiwa kukanda 1 Va Korindo 15:35-38, epulilo lipi vamue va siata oku linga catiamẽla kepinduko?

7 Tanga 1 Va Korindo 15:35-38. Omanu vamue va yongola oku koka atatahãi ku vakuavo catiamẽla kepinduko, pamue va siata oku pula ndoco: “Ava va fa va pinduiwa ndati?” Ciwa oku sokolola ketambululo Paulu a eca, momo omanu valua koloneke vilo va kuete ovisimĩlo via litepa catiamẽla kueci ci pita lomanu noke lio ku fa. Pole, nye Embimbiliya li longisa?

Paulu poku tukula olumema kuenda ocikũla oco a lekise okuti, Suku eca etimba ndeci a panga ku vana a pindula (Tala ocinimbu 8)

8. Ocindekaise cipi ci pondola oku tu kuatisa oku kuata elomboloko lioku pindukila omuenyo wokilu?

8 Eci omunu a fa etimba liaye li nyõleha. Pole, Una wa lulika ovina viosi, o pondola oku u pindula letimba eye a panga. (Efet. 1:1; 2:7) Paulu wa tukula ocindekaise cimue oco a lekise okuti, Suku ka sukila oku pindula umue letimba limuamue. Sokolola ‘kolumema luaño, ale ‘kombuto yikuavo.’ Olumema luombuto eci lu kũliwa, lu fetika oku kula kuenje lu pongoloka ocikũla cokaliye. Ocikũla caco cokaliye, ci li tepa lombuto ya imbiwa posi. Paulu wa tukula ocindekaise eci oco a lombolole okuti Ululiki wetu o pondola oku eca “etimba ndeci a panga.”

9. Ukanda 1 Va Korindo 15:39-41, u lombolola ndati catiamẽla katimba a litepa?

9 Tanga 1 Va Korindo 15:39-41. Paulu o lombolola okuti, Suku ka lulikile atimba osi lonjila yimuamue. Ndeci, etimba liovinyama, liolonjila kuenda yolõsi, via litepa. Eye wa popia okuti kilu tu mola etepiso li kasi pokati kekumbi kuenda kosãi. Wa limbukavo okuti, “olumbungululu lolumbungululu lua litepa kulamba.” Ocili okuti, lovaso etu ka tu pondola oku mola etepiso liaco. Pole, olonoño vi tu sapuila okuti kuli etepiso pokati kolumbungululu lolumbungululu, vimue vinene, vikuavo vitito, vimue vi kusuka, vimue vi yela kuenda vikuavo vikusukilua, ndeci ekumbi. Paulu wa popiavo okuti, “kuli atimba o kilu kuenda atimba o posi.” Nye a yonguile oku popia? Ceci okuti, posi pali atimba ositu, pole kilu kuli atimba espiritu, ndeci o vangelo.

10. Vana va pinduiwila omuenyo wokilu etimba lipi va kuata?

10 Kũlĩhĩsa eci Paulu a lombolola vali hati: “Eci haico ci pita lepinduko liava va fa. Eci ci kũliwa ci futa; eci ci pinduiwa ka ci futi.” Etu tu cĩ okuti eci omunu umue a fa, etimba liaye li nyõleha kuenje o tiukila keve. (Efet. 3:19) Oco hẽ ndamupi okuti etimba li ‘pinduiwa ka li futi’? Paulu ka popele epinduko liomanu va pinduiwila omuenyo palo posi, ndeci ca pita la vana va pinduiwa la Eliya, Elisia kuenda Yesu. Paulu wa kala oku tukula vana va pinduiwila omuenyo kilu okuti, ketimba “liespiritu.”—1 Va Kor. 15:42-44.

11-12. Epongoloko lipi lia pita la Yesu eci eye a pinduiwa kuenda olombuavekua vi pitavo ndati vepongoloko liaco?

11 Eci Yesu a kala palo posi wa kuata etimba liositu. Pole, eci a pinduiwa “wa linga espiritu li muisa omuenyo” kuenda wa tiukila kilu. Cimuamue haico okuti, Akristão olombuavekua va pinduiwa letimba liespiritu. Paulu wa popia hati: “Ndeci tua setahãisua lu wa pangiwa loneketela, haico tu setahãisua lu wokilu.”—1 Va Kor. 15:45-49.

12 Paulu wa kala ocipepi oku malusula olondaka viaye viatiamẽla kepinduko. Ci kuete esilivilo oku kũlĩha okuti, Yesu ka pinduiwile letimba liositu. Paulu wa lombolola hati: “Ositu losonde ka vi piñala Usoma wa Suku” kilu. (1 Va Kor. 15:50) Omo liaco, ovapostolo kuenda olombuavekua vikuavo ka via ponduile oku pinduiwila omuenyo kilu letimba liositu kuenda osonde. Otembo yipi va laikele oku pinduiwa? Paulu wa popia okuti ovo va laikele oku pinduiwa noke liotembo yimue, okuti noke liolofa viavo. Eci Paulu a soneha ukanda 1 Va Korindo kotembo yaco, olondonge vimue ndeci upostolo Tiago, ‘va pekelele ale kolofa.’ (Ovil. 12:1, 2) Ovapostolo vakuavo kuenda olombuavekua vikuavo via laikelevo oku ‘pekela kolofa.’—1 Va Kor. 15:6.

OKU YULA KUFA

13. Nye ca ponduile oku pita vokuenda kuetukuluko lia Yesu?

13 Cikale Yesu kuenda Paulu, va lombolola eci catiamẽla kotembo yi laika oku iya okuti oku tukuluka kua Kristu. Oku tukuluka kua Kristu kua ponduile oku limbukiwa lolondimbukiso ndeci uyaki, ovilemawe, afengi kuenda ovina vikuavo vĩvi via siata oku pita voluali. Tua siata oku mola ocitumasuku eci Cembimbiliya oku tẽlisiwa tunde kunyamo 1914. Kuli ocina ci kuavo ca velapo kondimbukiso eyi. Yesu wa lombolola okuti, olondaka viwa via tumbikiwa Lusoma wa Suku, via ponduile oku kundiwa “koluali luosi ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mat. 24:3, 7-14) Paulu wa lombolola okuti vokuenda ‘kuetukuluko lia Ñala,’ olombuavekua vina via “pekela tete kolofa” via ponduile oku pinduiwila omuenyo wo kilu.—1 Va Tes. 4:14-16; 1 Va Kor. 15:23.

14. Nye ci pita Lakristão olombuavekua vina vi fa vokuenda kuetukuluko lia Kristu?

14 Akristão vana okuti olombuavekua vi fa cilo, va pinduiwa vocipikipiki omuenyo wo kilu. Uvangi waco tu u sanga kolondaka via Paulu ku 1 Va Korindo 15:51, 52 hati: “Havosiko tu pekela kolofa, puãi vosi tu pongoluiwa, vocipikipiki ndokupakula kuiso vokuenda kuoku sikiwa kuolumbeta lua sulako.” Olondaka evi via Paulu, cilo vi kasi oku tẽlisiwa! Vamanji ava va Kristu, noke liepinduko liavo, va ka kuata esanju lialua momo va “kala la Ñala otembo yosi.”—1 Va Tes. 4:17.

Vana va ka pongoluiwa “ndokupakula kuiso” va ka likongela la Yesu poku kundula olondi- ngaĩvi viosi kilu lieve (Tala ocinimbu 15)

15. Upange upi u ka linga vana va ka pongoluiwa “ndokupakula kuiso”?

15 Embimbiliya li tu sapuila upange u ka lingiwa la vana va ka pongoluiwa “ndokupakula kuiso” kilu. Yesu wa va sapuila hati: “Una o yula haeye o kuama ovilinga viange toke kesulilo, ndu wĩha unene woku viala olofeka, kuenda o viala olofeka viosi loku vi lava lepangati liutale okuti vi sasũiwa ndolombia viotuma, ndeci nda tambula omoko yaco ku Isia.” (Esit. 2:26, 27; 19:11-15) Ovo va kuama Yesu kuenda va songuila olofeka lombueti yutale.—Esit. 19:11-15.

16. Ndamupi omanu valua va ka yula kufa?

16 Ocili, olombuavekua vi ka yula kufa. (1 Va Kor. 15:54-57) Epinduko liavo li ka ecelela oku kuatisa oku malako ũvi wosi vokuenda kuyaki wo Harmagedo. Akristão valua okuti alume lakãi va ka “tunda kohali ya piãla” kuenda va popeliwa loku iñila voluali luokaliye. (Esit. 7:14) Akristão vaco ava va ka puluka palo posi, va ka kala olombangi vioku yula kufa, eci olohuluwa via vana va fa osimbu va ka pinduiwa. Sokolola esanju tu ka kuata eci ovina viaco vi ka tẽlisiwa! (Ovil. 24:15) Kuenje vosi vana va amamako oku kala vakuacili ku Yehova va ka yulavo olofa vina va piñala ku Adama. Ovo va ka kala otembo ka yi pui.

17. Ukanda 1 Va Korindo 15:58, u tu vetiya oku linga nye?

17 Akristão valua cilo, va sanjukila olondaka Paulu a sonehela va Korindo viatiamẽla kepinduko. Tu kuete asunga alua oku tava kelungulo lia Paulu lioku likolisilako oku linga eci tu tẽla “kupange wa Ñala.” (Tanga 1 Va Korindo 15:58.) Nda olonjanja viosi tua likolisilako kupange waco, tu ka kuata omuenyo wesanju kovaso yoloneke. Otembo yaco yi ka velapo okuti ovina tu sima ci sule. Omo liaco, eci ci lekisa okuti upange tu lingila Ñala, hawolivovako.

OCISUNGO 140 Omuenyo Wenda ño hũ!

^ tini. 5 Onepa yavali yukanda 1 Va Korindo ocipama 15, ku lombolola eci catiamẽla kepinduko, ca piãla enene epinduko Liakristão olombuavekua. Pole, ovina Paulu a soneha vi kuetevo esilivilo kolomeme vikuavo. Ocipama cilo, ci ka lekisa ndomo elavoko liepinduko li tu kuatisa oku ambata omuenyo lonjila yimue ya sunguluka kuenda oku kuata esanju kovaso yoloneke.

^ tini. 2 Vonepa “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga,” olondaka via Paulu vi sangiwa ku 1 Va Korindo 15:29.