Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 51

‘Yehova . . . bodho ju ma cwinygi tur’

‘Yehova . . . bodho ju ma cwinygi tur’

“Yehova ni ceng’ni ju m’adundegi tur, man ebodho wagi ju ma cwinygi dieng’.”​—ZAB. 34:18.

WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba

I ADUNDO *

1-2. I thiwiwec maeni wabiweco iwi ang’o?

SAA moko ka waparu, wanwang’u nia kwo tie cek, man “epong’ ku can.” (Yob 14:1) Eno ketho saa moko cwinywa tur. Jurutic ma con pa Yehova dupa de giwinjiri kumeno. Ju moko ugam umito nia timba githo cen. (1 Ub. 19:2-4; Yob 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ento Mungu migi ma gigeno ubed ujuko cwinygi man ebed emio igi tego wang’ dupa. Jukiewo pi lembe ma ginwang’iri ko kara ujuk cwinywa man uponjwa.​—Rum. 15:4.

2 I thiwiwec maeni, wabiweco iwi jurutic pa Yehova ma giciro peko, calu ve Yosefu wod Yakobo, Naomi ku ciwode ma Rutha, Jalawi m’ugoro Zaburi mi 73, man jakwenda Petro. Yehova ukonyogi nenedi? Lapor migi copo mio iwa ponji ma kani? Dwokowang’ lembe ma wabinwang’u, bikonyowa ninyang’ nia andha “Yehova ni ceng’ni [ku] ju m’adundegi tur, man ebodho . . . ju ma cwinygi dieng’.”​—Zab. 34:18.

YOSEFU UCIRO PEKO MA JUNYAYU MANANU I KUME

3-4. Yosefu unwang’ere ku lembang’o i kwo pare kinde m’ebino aradu?

3 Kinde ma Yosefu ubino ku oro 17, Mungu uketho eleko lek ario. Lek maeno ubino nyutho nia nindo moko, ebibedo ng’atu ma dit man jupagi biwore. (Tha. 37:5-10) I ng’eye nyanok kinde ma Yosefu uleko lek maeno, edok enwang’ere kud alokaloka ma rac i kwo pare. Adegi m’umego pare gidage ko uketho gilwore ni ng’eca ni Pothifar ma tie jadit mi juaskari mi Misiri. (Tha. 37:21-28) Pi kare ma nok ci, Yosefu m’ubino nyathin ma ber ma won umaru, udoko ni ng’eca i Misiri.​—Tha. 39:1.

4 I ng’eye, kwo pa Yosefu doko rac magwei. Dhaku pa Potifar uloko lembe i wie nia emito make. Potifar de, m’umbe ninyang’ cuu i lembene, eketho jubole i kol man jutwiye ku nyoro. (Tha. 39:14-20; Zab. 105:17, 18) Kepar kite ma Yosefu uwinjere ko kinde ma juloko lembe i wie nia emito maku dhaku pa ng’atini! Bende, kepar kite ma nying’ Yehova copo cidere ko pi lembene. Ka cwiny Yosefu utur pi lembuno, nwang’u cwinye tur mananu ngo!

5. Yosefu utim’ang’o kara cwinye kud utur?

5 Kinde ma Yosefu ubino ng’eca man i kol, ebino mbe ku copo m’etim ko lembe m’ewok ko kud i peko m’enwang’ere i ie. Ang’o m’ukonye nibedo ku nen ma ber? Kakare niketho wiye i kum lembe m’embe ku copo mi timo, eketho wie zoo i kum tic ma jumio ire etim. M’usagu zoo, Yosefu uketho Yehova ubedo ire ni ng’atu ma pire tek i kwo pare. Lembuno uketho Yehova umio mugisa iwi gin ceke m’etimo.​—Tha. 39:21-23.

6. Cicopere Yosefu unwang’u tego nenedi ni kum lek m’egam eleko?

6 Cicopere nia Yosefu unwang’u tego kinde m’eparu pi lek m’egam eleko. Lekne uketho ebedo ku genogen nia ebinen kendo ku jupagi man nia lembe m’ebekadhu kud i ie bithum nindo moko. E lembene utimere de andha. Kinde m’edoko ku oro 37, lembe m’elekone utimere i ayi ma wang’u ijo!​—Tha. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Nimakere ku 1 Petro 5:10, ang’o ma bikonyowa niciro masendi ma jubenyayu i kumwa?

7 Ponji ma wacopo nwang’u. Kpawa pa Yosefu ubepoyo wiwa nia ng’om ma tin tie rac, man jucopo sendowa mananu i ie. Kadok juyic wadwa de copo timo iwa lembe ma rac. Ento cwinywa bitur ungo man wabiweko ngo nitimo ni Yehova tek wakethe ebedo iwa ni Cana kunoke Kapondo mwa. (Zab. 62:6, 7; som 1 Petro 5:10.) Poi bende nia, cicopere Yosefu ubino ku oro 17 kinde ma Yehova uketho eleko lek. Eno ubenyutho nia Yehova ubino ku genogen iwi jaratic pare m’aradu. Tin bende, aradu ma pol gitie ku yioyic i Yehova calu Yosefu. Ju moko m’i kindgi jutwiogi mananu i kol, pilembe gikwero nitimo gin ma Yehova udagu.​—Zab. 110:3.

MON ARIO M’UTIE KU CAN LEE I CWINYGI

8. Naomi ku Rutha ginwang’iri ku peko ma kani?

8 Ndru m’ugam upodho, uketho Naomi ku juruot pare giai kud i Yuda gicidh gibedo ni umondo i ng’om mi Moab. Kuca, Elimelek ma won ot pare uwok utho, e Naomi udong’ kende kud awiya pare ario ma co. I ng’eye, awiya ario m’udong’ne gigamu Nyimoab: Rutha giku Orpa. Oro ma romo 10 i ng’eye, awiyane de githo, giweko mon migi ma nwang’u fodi awiya migi mbe. (Rut. 1:1-5) Kepar pi can ma mon adek eno gidong’ ko! I andha, nwang’u Rutha giku Orpa gicopo giero co mange. Dong’ ng’a ma bigwoko Naomi ma oro pare de dong’ ucidho? Cwiny Naomi utur uketho ewacu kumae: “Kud wulwong’a Naomi, wulwong’a Mara, kum Ng’atu ma Jategokpo utimo rac dit i bang’a.” Peko ma Naomi ubino nwang’ere ko, uketho ecoko woth edok i Bethlehem man Rutha bende ucidho karacelo kude.​—Rut. 1:7, 18-20.

Mungu unyutho ni Naomi giku Rutha nia etie ku copo mi konyo jurutic pare nivoyo turcwiny man can ma ginwang’iri ko. Nyo ecopo timo ngo lembuno iri bende? (Nen udukuwec mir 8-13) *

9. Nimakere ku Ruth 1:16, 17, 22, Rutha utielo cwiny Naomi nenedi?

9 Gin m’ukonyo Naomi ubino mer mi gwoko bedoleng’. Kulapor, Rutha unyutho mer mi gwoko bedoleng’ ni Naomi m’emoko ko kii i kume. (Som Ruth 1:16, 17, 22.) Kinde ma gitundo i Bethlehem, etimo tic ma tek mi beko kund cam pi nipong’o yeny migi ku Naomi. Lembuno uketho dhanu ceke ung’eyo nia etie nyaku ma kura pare ber man ma timo tic ku kero.​—Rut. 3:11; 4:15.

10. Yehova unyutho nenedi nia etie Mungu ma pong’o yeny mi jucan, calu ve Naomi giku Rutha?

10 Yehova ugam umio cik ni nyithindho mir Israel m’unyutho nia kisa nege i kum jucan, calu ve Naomi giku Rutha. I cikne eng’olo nia kinde ma nyithindho mir Israel gibekayu cam, gibed giwek kund cam moko i gund podho kara jucan udong’ ubeki. (Law. 19:9, 10) Eno uketho Naomi giku Rutha gibed gikwayu ngo cam akwaya.

11-12. Boaz uketho Naomi giku Rutha ginwang’u anyong’a i ayi ma kani?

11 Podho ma Rutha ubed ucidh ubeko kund cam i ie ubino pa jalonyo moko ma nyinge Boaz. Gwoko bedoleng’ pa Rutha man mer m’enyutho ni Naomi ma wang’u mire, utelo nen pa Boaz uketho eng’iewo piny ma nwang’u awiya pa Naomi copo lagu man egamu bende Rutha ni dhaku ire. (Rut. 4:9-13) I ng’eye, Boaz ku Rutha ginyolo nyathin ma co man gicaku nyinge Obed, ma i ng’eye udong’ udoko kwaru ubimo Daudi.​—Rut. 4:17.

12 Kepar anyong’a ma Naomi ubino ko kinde m’eting’o Obed ma mukere i kore, m’ebedwoko ko foyofoc ni Yehova! Re lembe ma ber m’usagu maeno fodi ubekuro Naomi giku Rutha i nindo m’ubino. Kinde ma gibicer, anyong’a binegogi lee ka gibinwang’u nia Masiya ma jung’olo pire, niwacu Yesu Kristu, udong’ uwok kud i anyoli pa Obed!

13. Ponji ma kani ma pire tek ma wacopo nwang’u i kpawa pa Naomi giku Rutha?

13 Ponji ma wacopo nwang’u. Saa moko ka wabenwang’ara ku peko, cwinywa copo tur. Wacopo paru nia peko mwa bithum ungo. Saa maeno, ukwayu waketh genogen mwa ceke iwi Wegwa mi polo man wabed ceng’ini kud umego ku nyimego mwa mi cokiri. Saa moko Yehova kabu ngo peko ma wabenwang’ara ko. Ku lapor, pi nikonyo Naomi, egam eketho ngo won ot pare kud awia pare gicer. Wan de kara wanyeg ku peko ma wanwang’ara ko, saa moko ekonyowa nikadhu kud i bero m’umego ku nyimgo gibetimo iwa.​—Rie. 17:17.

JALAWI M’UYENYO WEKO TIMO NI YEHOVA

Jagor Zaburi mi 73 uyenyo weko Yehova kinde m’eneno ve lembe ubewotho ber ni dhanu m’utimo ngo ni Yehova. Lembuno copo wok iwa bende (Nen udukuwec mir 14-16)

14. Pirang’o cwiny Jalawi moko utur?

14 Jagor Zaburi mi 73 ubino Jalawi. Ebino ku rwom ma dit mi timo tic kaka ma jutimo ie thier ni Yehova. Kadok kumeno de, re saa moko enwang’ere ku turcwiny i kwo pare. Pirang’o? Kumira ucaku nege i kum jutim rac man i kum jukuhaya. Kumira ubino nege ngo i kumgi pilembe ebemito etim lembe ma rac calu gin, ento pi piny migi m’unyai. (Zab. 73:2-9, 11-14) Ubino nen ve gitie ku piny ceke: lonyo, kwo ma ber man kwiocwiny. Kinde m’eneno lembuno, cwinye tur, uketho ewacu kumae: “Andha alwoko adundena mananu, Man alogo cinga m’umbe dubo.” Ubenen kamaleng’ nia, lembuno uketho eyenyo weko timo ni Yehova.

15. Jalawi m’ukiewo Zaburi 73:16-19, 22-25, uvoyo turcwiny pare nenedi?

15 Sam Zaburi 73:16-19, 22-25. Jalawine ‘umondo i kamaleng’ pa Mungu.’ Ubenen nia kuca, karacelo ku juyic wadi, enwang’u kaka m’enyamu ko cuu i lembe m’ebino kadhu kud i ie, man erwo pi lembene. Eno uketho enwang’u nia karaman paru pare ubino rac. Parune nwang’u dong’ uketho ecaku bewotho i yo ma copo ketho kindgi bedo bor ku Yehova. Enyang’ bende nia jutim rac gitie “ka ma foth” man ‘gibithum pet ku ndiri.’ Ugam ukwayere nia Jalawi eno ubed ku nen ma rom ku pa Yehova kara cwinye kud utur man kumira kud unege i kum jutim rac. Saa m’etimo lembuno, kwiyocwiny pare udwogo kendo kakare man edoko jamutoro. Eyero kumae: “Ng’atu moko mbe i ng’om m’ayenyo ma sagu [Yehova].”

16. Lapor pa Jalawi ubemio iwa ponji ma kani?

16 Ponji ma wacopo nwang’u. Kumira kud unegwa i kum jutim rac ma gibenen nia ve gikwo ma ber. Anyang’a migi tie ngo anyang’a mandha, kum anyim migi bigalu ngo. (Ekl. 8:12, 13) Ka waweko kumira unegwa i kumgi, cwinywa bitur man wabinyotho winjiri mwa ku Yehova. Pieno, tek inwang’u nia kumira moko ubemondo i ii i kum lembe mi jutim rac m’ubenen ber, tim calu ma Jalawi utimo: Wor juk ma Mungu ubemio iri, man dikiri karacelo ku ju m’ubetimo yeny pare. Kan imaru Yehova nisagu piny mange ceke, e ibinwang’u anyong’a mandha man ibiwotho i yo mi “kwo mandha.”​—1 Tim. 6:19.

NG’ICO PA PETRO UKETHO CWINYE TUR

Petro uweko ngo turcwiny ucere nitimo ni Mungu. Eno tie iwa lapor ma ber ma romo konyowa, man ma waromo konyo ko jumange de (Nen udukuwec mir 17-19)

17. Lembang’o m’ugam uketho cwiny Petro utur?

17 Jakwenda Petro ubino ng’atu ma won amora; re saa moko ebed eyero lembe m’eparu ngo ie, uketho saa mange ang’eyang’o ubed uwok i ie pi lembe m’eyero. Ku lapor, kinde ma Yesu yero ni jukwenda pare nia jubisende man jubinege, Petro juke man ewacu ire kumae: “[maeni] biwok i kumi ki ngo.” (Mat. 16:21-23) Yesu udok utwinyo paru pa Petro. Kinde ma udul askari ubino maku Yesu, m’umbe paru i lembe Petro uthumo ith jaratic pa jalam ma dit. (Yoh. 18:10, 11) Bende, Yesu ujuke kendo kinde m’ebino goyo kore nia tek jukwenda mange biweke, en re ebiweke ki ngo! (Mat. 26:33) Ento tegocwiny pare ubino ngo tegocwiny mandha. I ng’eye edok ekwero Rwoth pare wang’ adek. Kinde ma cwinye tur, “ewok woko, eywak ku can ma apila.” (Mat. 26:69-75) Cicopere epenjere nia nyo andha Yesu biweko ire.

18. Yesu ukonyo Petro nenedi kara evoi turcwiny pare?

18 Kadok kumeno de, Petro uweko ngo turcwiny uketh ewek Yehova. I ng’ei kier maeno, emedere asu nitimo ni Yehova karacelo ku jukwenda wadi. (Yoh. 21:1-3; Tic. 1:15, 16) Ang’o m’ukonye? Epoi pi rwo ma Yesu ugam urwo ko pire nia yioyic pare ubed tek, man tek edwogo, emii tego i kum umego pare. Yehova udwoko wang’ rwo maeno. I ng’eye, Yesu udok unyuthere ni Petro athothi, cicopere pi nitielo cwinye. (Lk. 22:32; 24:33, 34; 1 Kor. 15:5) I ng’eye, i nindo mange, Yesu ucidh unwang’u jukwenda kinde ma gisendiri traka ku dwaru nam ma ginwang’u ngo rec kadok acel de. Saa maeno Yesu umio kaka kendo ni Petro m’enyuth ko nia nyo andha emare. Yesu utimo kisa ni jarimbe man emio ire tic mange dupa.​—Yoh. 21:15-17.

19. Zaburi 103:13, 14 ubekonyowa nenedi ninyang’ i kite ma Yehova neno kowa tek wadubo?

19 Ponji ma wacopo nwang’u. Lembe ma Yesu timo ni Petro unyutho kamaleng’ nia etie won kisa calu Won ma Yehova. Pieno, tek watimo racu moko, kud wapar nia Yehova copo timo ngo iwa kisa. Ukwayu wapoi nia Sitani re m’ubemito wabed ku paru ma kumeno. Mito wapoi bende nia Yehova umaruwa, eng’eyo nia wang’ic man ebemito etim iwa kisa. Wan bende calu en, mito watim kisa ni dhanu mange tek gitimowa rac.​—Som Zaburi 103:13, 14.

20. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

20 Lapor pa Yesefu, Naomi giku Rutha, jalawi, man pa Petro ubenyutho iwa kamaleng’ nia “Yehova ni ceng’ni [ku] ju m’adundegi tur.” (Zab. 34:18) Saa moko ecero ngo nia kud wanwang’ara ku peko man turcwiny. Ento ka wabeneno kite m’ebekonyo kowa niciro peko ma wabenwang’ara ko, yioyic mwa doko tek. (1 Pet. 1:6, 7) I thiwiwec m’ulubo, wabineno kite ma Yehova konyo ko jurutic pare kinde ma ginwang’iri ku turcwiny, saa moko nyo pi ng’ico migi kunoke pi peko ma gibekadhu kud i ie.

WER 7 Yehova en e tego para

^ par. 5 Yosefu, Naomi giku Rutha, Jalawi, man jakwenda Petro, ginwang’iri ku lembe m’ugam uketho cwinygi utur. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma Yehova ujuko ko cwinygi. Wabineno bende ponji ma waromo nwang’u i kum lapor migi man i kum kite ma Mungu ukonyo kogi.

^ par. 56 KORO I CAL: Naomi, Rutha, man Orpa gibeywak man cwinygi tur pi coggi m’utho. I ng’eye anyong’a benego Rutha, Naomi man Boaz pi nyoliri p’Obed.