Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 51

Je Jeobá tsjoánganʼiole xi jekisikinroajen kon

Je Jeobá tsjoánganʼiole xi jekisikinroajen kon

“Je Jeobá chrian tíjnale je xi nʼio aon tjío ni̱ma̱le; bʼasjentjai xi jekisikinroajen kon” (SAL. 34:18).

KJOAJNDA 30 Nʼaina, Ninána, miyona

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

TOXÁ nroajeen sakʼoani tokoán nga kui nikjaʼaitsjeen nga tochoatse biyoaa kʼoa nga tokjoa tjínntsjai (Job 14:1). Nʼio nkjín choʼndale Niná xi kʼoakisatio kon nichxin kjoatse. Saʼnda kui xi koanmele nga katabiya (1 Rey. 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16). Tonga jé Jeobá kitsjoanganʼiole ngantsjai kʼianga kʼoakisatio kon. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya Biblia kisʼetʼaxo̱n jme kjoa xi jaʼatojin choʼndale ánni koasenkaoniná kʼoa tsjoánganʼioniná (Rom. 15:4).

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼaa tʼatsʼe choʼndale Jeobá xi kui kjoa jaʼatojin xi kisikinroajen kon: tʼatsʼe José, xi tile koan Jacob; tʼatsʼe Noemí kao Rut, xi ʼndale koan; tʼatsʼe levita xi kiski Salmo 73, kao tʼatsʼe pastro Pedro. Jósʼin kitsjoanganʼiole Jeobá, kʼoa jmé xi bakóyaná. Nga kui chótʼayajiaan tʼatsʼe jebi ngisaa kʼoejngo tokoán nga “je Jeobá chrian tíjnale je xi nʼio aon tjío ni̱ma̱le” kʼoa “bʼasjentjai xi jekisikinroajen kon” (Sal. 34:18).

ALIKUI KIXI TÍJNA JME XI KOANTʼAIN JE JOSÉ

3, 4. Jmé xi koantʼain je José kʼianga sʼa ti.

3 Kʼianga 17 nóle José, jao kʼa kʼoakitsole Niná ya yanijñále nga kuicho nichxin nga ngʼa xá sʼe̱le kʼoa nga skoe̱xkón je xínkjín (Gén. 37:5-10). Kʼianga jejaʼato choatse nichxin nga jetsakʼaile nijñá jebi, ʼndele nga skoe̱xkón xtindsʼe̱ tosaa tsakaténa, kʼoa choʼndale koan jngo chjota egipcio xi Potifar tsakʼin (Gén. 37:21-28). Ngotjo tsʼantjaiyani josʼin tsakʼejna je José. Ndasʼin tíjna tsakai nga̱ nʼio tsjoake je nʼaile, tonga xijekoanni, choʼndale koanni jngo chjota xi tsín je Jeobá bʼétsʼoale (Gén. 39:1).

4 Xi ijngosani, je chjoónle Potifar kui jée tsakáne kʼianga kʼoakitso nga me tsabetaon. Kʼoa je Potifar alikui tsakásjaiya jokjoantjínni kjoa, kuinga ndoyá kiskanini je José kʼoa cadena kisʼetʼa ya yandoyá (Gén. 39:14-20; Sal. 105:17, 18). A fiyaa jkoaa jokisʼe kon je José kʼianga kui jée kisʼene. Kʼoa jósʼin sikjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe Jeobá. Ninga kʼoalani, alikui nʼio kisikʼajenle kon je José.

5. Jmé xi kisʼin je José nga tsín nʼio kisikʼajenle kon.

5 Ali tijme xi koan kisʼinni je José kʼianga choʼnda koan kʼoa kʼianga ndoyá tsakʼejnaʼya. Jmé xi kisʼin je José nga tsín nʼio kisikʼajenle kon. Nda kisitjoson je xá xi kisʼenele ʼndele nga kuila sikjaʼaitsjen jme xi tsín koa̱nle sʼin. Kui ngisa kitsjoale kjoandosin jmeni xi sasénle je Jeobá, kʼoa je Jeobá kisichikontʼain ngayeje jmeni xi kisʼin je José (Gén. 39:21-23).

6. Jósʼin kisinʼio kon José je nijñá xi tsakʼaile.

6 Tsakui nichxin kʼoati kui tsakasenkao je José nga kisikjaʼaitsjenjin je nijñá xi tongini tsakʼaile, nga̱ koanjinle nga skoe̱ ijngokʼani je xínkjín kʼoa nga nda kʼoéjnani. Kʼoa kʼoakoan kjoaixi, je nijñá xi tsakʼaile José kʼiaa kitjoson kʼianga 37 nóle (Gén. 37:7, 9, 10; 42:6, 9).

7. Tojo tso 1 Pedro 5:10, jmé xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.

7 Jósʼin basenkaoná ñá. Jme xi koantʼain je José kui síkjaʼaitsjenjinná nga tjín je chjota xi totaon be sakʼoaná. Tsakui nichxin saʼnda tijeni ndsʼee xi totaon skoe̱ná. Tonga tsa kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná alikuijin si̱kʼajenlee tokoán kʼoa tosi tondajin si̱xálee (Sal. 62:6, 7; tʼexkiai 1 Pedro 5:10 *). Tokʼiala 17 nóle José nga kui nijñá tsakʼaile. Jebi kui bakóyaná nga je Jeobá be nga kuitjosonle je xá xi bánele je xi sʼa xti. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín mani je xi sʼa xti xi kʼoati kji kjoamakjain tjínle xi kao Jeobá joni José, kʼoa tjínkʼa xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe nga kixi tjíofitʼale Jeobá (Sal. 110:3).

JE NOEMÍ KAO RUT TSEE KJOABA TSAKATIOJIN

8. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Noemí kao Rut.

8 Je Noemí kao Elimélec yaa Judá tsakatio kʼoa jao xti kisʼele, kʼoa nga kjinrá kisʼe yaa Moab kikatio. Kʼoa yaa kʼien je Elimélec, kʼoa Noemí tojésa kisijchá nga jao xtile. Nga jeki nichxin, je xtile Noemí jé chixankao yánchjín xi ya tsʼe, je Rut kao Orpá. Tela nó koanskanni, kʼieen nga jao xtile Noemí kʼoa likui xti kisʼele (Rut 1:1-5). Nga jan yánchjín jebi tsee kjoaba tsakatiojin. Je Rut kao Orpá koan chixan ijngokʼa tsa je xi koanmele, tonga jókoa̱nni je Noemí nga̱ jejchínga. ʼYáni xi sikuinda. Kʼianga nʼio kisikʼajenle kon i kitso: “Ali tsa Noemíjin ʼmináo. Mara tʼinnáo, nga̱ je Niná xi ngisa tse nganʼio tjínle nʼio aon tíbʼé tokoan”. Kʼianga kjoaba tíjnajin ki ijngokʼani ya Belén kʼoa kikao je Rut (Rut 1:7, 18-20).

Je Niná tsakasenkao je Noemí kao Rut, kʼoati koasenkaoná tsanda ñá nga tsín yaoná si̱balee kʼoa nga tsín si̱kʼajenlee tokoán (Chótsenlai párrafo 8-13) *

9. Tojo tso Rut 1:16, 17, 22, jósʼin kitsjoanganʼiole Rut je Noemí.

9 Je Rut yaa kikao Noemí, kʼoa kʼoasʼin tsakakónile nga tsjoake. Nʼio kitsjoanganʼiole je Noemí nga ya kikao je Rut (tʼexkiai Rut 1:16, 17, 22). * Je Rut yaa Belén kisixá nga tsakʼéxkó cebada, kʼoa kʼoasʼin tsakajngiʼani yaole kao Noemí. Kʼoasʼin tsaʼyale je Rut nga nda chjota koan kʼoa nga chjoónnixá koan (Rut 3:11; 4:15).

10. Jósʼin tsakakóle Jeobá kjoatsjoacha je xi ma̱ tjíosíjchá yaole.

10 Je Jeobá jngo kjoatéxoma kitsjoale je chjota israelita nga skoe̱ma̱ je xi ma̱ tjíosíjchá yaole, joni Noemí kao Rut. Kʼoakitsole je naxinandále nga tsín katabʼéxkó tsjetsje je tsojmintje xi koa̱njchále ánni nga je kʼoexkóni je xi ma̱ tjíosíjchá yaole (Lev. 19:9, 10). Je Noemí kao Rut kʼoasʼin kisokonile jme xi kiskine kʼoa likui jme xi tokisijéson.

11, 12. Jmé xi kisʼin je Boaz nga tsjoa kisatio kon Noemí kao Rut.

11 Je naile tsojmintje jñani kisixá je Rut tsʼee jngo chjotanyiná xi Boaz tsakʼin. Nga tsabe josʼin tsakasenkao Rut je na̱chále, jé tsakatseyani nangi xi tsakʼaile familiale Noemí kʼoa jé chixankao Rut (Rut 4:9-13). Nga jeki nichxin, jngo ʼndí kisʼele xi Obed tsakʼin, xi pajchále koanni je rey David (Rut 4:17).

12 Cha̱niyala jkoaa jokji tsjoa kisʼe kon je Noemí nga tsakʼangʼa je Obed, kʼoa nʼiojin kitsjoale kjoanda je Jeobá. Tonga ngisaa tse kjoanda sʼe̱le nichxin xi sʼa nroa je Noemí kao Rut. Nga kjoaʼáyale, kʼiajin sʼe̱jinle nga je Obed chjotajchíngale koanni je Jesucristo, je Mesías xi tongini kinokjoani.

13. Jméni xi bakóyaná jokoan je Noemí kao Rut.

13 Jósʼin basenkaoná ñá. Kʼianga kjoa bitjatojiaan, tsakui nichxin si̱kʼajenlee tokoán kʼoa nʼio si̱balee yaoná, tsa tsín tijchañá jmeni xi sʼiaan. Kʼianga kjoa tiyojiaan, je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná kʼoa likui si̱kjinlee je ndsʼee. ʼYañá nga tsín kjoaʼaxin sakʼoaná Jeobá je kjoa xi bitjatojiaan, jolani je Noemí alikui tsa jaʼáya ijngokʼanile je xʼinle kao xtile. Tonga koasenkaoná ngantsjai nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan, kʼoa sakʼoaa kʼoasʼin basenkaoniná kʼianga tsjoánganʼioná je ndsʼee (Prov. 17:17).

JNGO LEVITA XI NʼIO KISIKʼAJENLE KON

Je xi kiski Salmo 73 kisikʼajenle kon nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ndatjío je xi tsín je xále Jeobá títjon síkatío. Kʼoajin tikoaan tsanda ñá tsa je koa̱nxinkonchá (Chótsenlai párrafo 14-16)

14. Ánni nga nʼio kisikʼajenni kon jngo levita.

14 Levita koan je xi kiski Salmo 73. Kui kjoanda kisʼele je chjota levita nga ya kisixá ya ʼnde jña kisʼetsʼoale je Jeobá. Ninga kʼoalani, chaan kisikʼajenle kon, koanxinkonke je chjotatsʼen kʼoa kao je xi ngʼakon. Ningalani tsínkui xi koanmele nga chʼao sʼin, nga nda tsakatio je chjota xi chʼao kisʼin koanmele kʼoatisʼin tsakʼejna tsanda je (Sal. 73:2-9, 11-14). Je chjota xi tsín je Jeobá kisixále kʼoasʼin koantsen nga nʼio nda tsakatio, nyiná koan, tsakʼétsaojin, kʼoa kʼoasʼin koantsen nga tsín jme xi kisikjáojin. Je xi kiski Salmo 73 kʼoakitso nga toxitsjoani nga nda tífikao yaole kʼoa nga tsje tjín je ni̱ma̱le, kʼoa tomejin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa nda nga tsín tije Jeobá sixánile.

15. Tojo tso Salmo 73:16-19, 22-25, jméni xi kisʼin je levita nga tsín tikisikʼajennile kon.

15 (Tʼexkiai Salmo 73:16-19, 22-25). * Je levita jebi yaa jaʼasʼen jña tíjna je yo̱ngo̱le Niná, jñani kʼoati nkjín chjota israelita tjíobʼétsʼoale je Jeobá. Tsakʼétsʼoale je Niná kʼoa ngasin nganda kisikjaʼaitsjenjin. Kui xi tsakasenkao nga koanjinle nga tsín nda tísʼín nga kʼoasʼin tísíkjaʼaitsjen, kʼoa tsa tosi tonda kʼoasʼin sikjaʼaitsjen chanjin koa̱nkjinle je Jeobá. Kʼoati koanjinle nga tsínni ndatjío je chjotatsʼen kʼoa nga tsín nda kuichomani jmeni xi tjíosʼín. Jméni xi tsakasenkao levita jebi nga tsín tikisikʼajennile kon kʼoa nga tsín tikoanxinkonkeni je chjotatsʼen. Kuinga kisikjaʼaitsjenjin josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Nga kʼoakisʼin nda kisʼe kon, kʼoa tsjoa kisʼe ijngokʼanile. I kitsole Jeobá kʼianga tsakʼétsʼoale: “I̱ sonʼnde, alijmesa xi kjaʼaí simetokoan, tojiní”.

16. Jméni xi bakóyaná jokoan je levita xi kiski Salmo 73.

16 Jósʼin basenkaoná ñá. Alikui koa̱n koa̱nxinkonchá tsa kʼoasʼin matsen nga ndatjío je chjotatsʼen. ʼYañá nga tsín tongantsjai nga tsjoa sa̱tío kon, nga̱ tsín koatio ngantsjai nichxin (Ecl. 8:12, 13). Tsa koa̱nxinkonchá kui xosikaoná nga si̱kʼajennilee tokoán, kʼoa tsínjin tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. Tsa kʼoati sʼe̱ tokoán jokisʼe kon je levita, kʼoati koasenkaoná nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Niná, kʼoa je si̱miyoaa xi kʼoati je Jeobá síxále. Nga je Jeobá xi ngisa tsjoacha maa tikʼoajinni tojmeni, kui xi tsjoa bʼé kjoaixi tokoán, kʼoa kui kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa choyalee nichxin xi sʼa nroa (1 Tim. 6:19).

JE PEDRO KISIKʼAJENLE KON KʼIANGA KISATENGI

Koasenkaoná ñá kʼoa koaan kuinyakoaa xi kjaʼaí nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokoan Pedro, ninga kisikʼajenle kon tsakai, nga jekoanni kui ngisa kuenta kisʼin nga kisixále Niná (Chótsenlai párrafo 17-19)

17. Ánni nga kisikʼajennile kon je Pedro.

17 Je pastro Pedro nʼio nda kisixá tonga kʼoati sakʼoa tokjoan kinchja̱ kʼoa tsínkjoanla kisikjaʼaitsjen jmeni xi kitso. Kʼoa skanni kʼoakoanle jmeni xi kitso kʼoa tsa jmeni xi kisʼin. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitsole Jesús je pastrole nga kjoañʼai kjoaʼa kʼoa nga si̱kʼien, je Pedro i kitsole: “Nikʼiajin nga kʼoakoa̱ntʼain” (Mat. 16:21-23). Tsakatekjáyale je Jesús kʼianga kʼoakitso. Kʼianga kindoa je Jesús, je Pedro tsakatetʼa xo̱ño jngo choʼndale naʼmitítjon (Juan 18:10, 11). Tsakatekjáya ijngokʼale Jesús. Xi ijngosani, je Pedro kʼoakitso nga tsínkʼia tsjiónkon je Jesús ninga kʼoasʼin je pastro xikʼa (Mat. 26:33). Tonga tsínni nʼiojin koan, chjotaa kitsokjonle kʼoa jan kʼa kʼoakitso nga tsín bexkon je Jesús. Kʼoa nga “kʼia jitjo Pedro nditsin, ali tokʼoakji aon koanle” (Mat. 26:69-75). Kuijin kisikjaʼaitsjen tsa sichatʼale je Jesús.

18. Jósʼin tsakasenkao Jesús je Pedro nga tsín tosi tonda kisikʼajenle kon.

18 Ningalani kinroajen kon alikui kitsjoaʼnde nga kui kisikinjele. Ningalani kisatengi je Pedro, kisindaya yaole kʼoa tosi tonda kisixále Niná jokisʼin je pastro xikʼa (Juan 21:1-3; Hech. 1:15, 16). Xi tsakasenkao kuinga kui kisikjaʼaitsjen nga kʼoakitsole je Jesús nga tsakʼétsʼoantjai nga tsín kjuinroajen je kjoamakjainle, kʼoa kʼoati kitsole nga je sinʼiojin je ndsʼe̱ nga jekoa̱nni. Je Jeobá kinrʼoé nga kʼoasʼin tsakʼétsʼoa je Jesús. Nga jekoanni, tsʼatsenle Jesús je Pedro kʼoa kitsjoanganʼiole (Luc. 22:32; 24:33, 34; 1 Cor. 15:5). Kʼoati tsʼatsenle Jesús je pastrole kʼianga tsín jme jti̱ tjíosokóle tsʼajnda nitje̱n. Je Jesús kitsjoaʼndele je Pedro nga kʼoakatatsole jokji tsjoake. Je Jesús miyo kitsole je Pedro kʼoa kʼoasʼin tsakakónile nga jekisichatʼale nga kitsjoaxásale (Juan 21:15-17).

19. Tojo tso Salmo 103:13, 14, jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe jée xi bijnyaa, kʼoa jósʼin koa̱n chjénngilee.

19 Jósʼin basenkaoná ñá. Josʼin tsabekon Jesús je Pedro tsakakó nga kisʼele kjoamatokon, joni je Nʼaile. Kʼiatsa sa̱téngiaa, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikʼia sichatʼaniná je Jeobá. Kui xi mele je Na̱i nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Tosa kʼoasʼin jchatokoán yaoná josʼin bekonná je Jeobá. Tojo sʼín je Jeobá, koakolee kjoatsjoacha kʼoa jchamatokoán tsa ʼya xi jotsoná kʼoa tsa ʼya xi josíkaoná (tʼexkiai Salmo 103:13, 14). *

20. Jmé xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Je choa̱le José, Noemí kao Rut, je levita kao Pedro, kui bakóyaná nga “je Jeobá chrian tíjnale je xi nʼio aon tjío ni̱ma̱le” (Sal. 34:18). Je Jeobá tsjoáʼnde sakʼoa kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga nikʼajenlee tokoán. Kʼianga basenkaoná je Jeobá chókjoajinná, kʼoa ngisaa nʼio sʼejna je kjoamakjainná (1 Ped. 1:6, 7). Ya kjoaʼmiya xi ijngo jchasaa josʼin basenkao je Jeobá kʼianga síkinroajen kon je xi kixi fitʼale. Sakʼoaa kui xosíkaoná nga chjotajée maa kʼoa tsa jmesa kjoa xi bitjatojiaan.

KJOAJNDA 7 Jé Jeobá tsjoánganʼiona kʼoa bʼasjentjaina

^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi jchañá josʼin kitsjoanganʼiole Jeobá je José, Noemí kao Rut, jngo levita kʼoa kao je pastro Pedro kʼianga kui kjoa jaʼatojin xi kisikinroajen kon. Kʼoati jchaa jósʼin koasenkaoná choa̱ jebi kʼoa jósʼin tsakasenkao Jeobá nga jngó jngó choʼndale.

^ párr. 7 1 Pedro 5:10: “Tonga Niná xi tjínyijele kjoanda, xi kinchja̱ná xi totʼatsʼe Jesucristo, nga sʼe̱ná kjoajeyale xi tíjna ngantsjai. Kʼia nga jekichjaʼa jngotjo kjoañʼai, koa̱nskanni je soa Niná sindayano, sikʼéjnandano, tsjoáno nganʼio, nda sikʼéyono”.

^ párr. 9 Rut 1:16, 17, 22: “Tonga je Rut kitsole: Ali tosi tondajin kʼoaʼminái nga tsjionkonle kʼoa nga sikʼéjnale; nga̱ jñani kʼuín yaa kjuía, jñani si̱kjáyai nga koa̱nnjio kʼoati ya sikjáya tsanda an. Je naxinandáli, naxinandána koa̱n, kʼoa je Nináli, Ninána koa̱n. 17 Jñani kuiyái, yaa kuiyá, kʼoa yaa sʼe̱ñe. Kjoañʼai katatsjoána je Jeobá kʼiatsa tsín tokuikjoan kjoabiya sikinyáxinná xíngiaa. 22 Kʼoasʼin jaʼai ijngokʼani Noemí kʼoa tje̱nkao je Rut, ʼndale, xi Moab tsʼe. Kʼiaa tífitsʼia nga tísʼexkó cebada nga kicho ya Belén”.

^ párr. 15 Salmo 73:16-19, 22-25: “Kʼianga kui kisikjaʼaitsjenjian, nio kisikjáojian..., 17 tonga kʼianga jaʼa̱sʼe̱n ya yo̱ngo̱le Niná koanjinna jmeni xi koyale je chjotatsʼen. 18 Yaa tinikinyái jñani nindojon chon. Tinikjesonní. 19 Tongotjo fesonni. Sasa fesonni, nga faʼaine kjoaxkón. 22 To chjotachini koan, alikui jme xi koanjinna, ya ngixkuin, yaa koanngósoan jngo cho̱ xi tsín jme xi majinle. 23 Tonga ndʼai ji tijnakaole ngantsjai; ji tindoai ndsa̱ ngakixi. 24 Kao kjoafaʼaitsjenli fandiaaninái, kʼoa xijekoa̱n, chʼa̱sjengʼanái. 25 Alikui ʼya xi tjínna xi kjaʼaí xi tíjna ya ngʼajmi, tojiní. Kʼoa i̱ sonʼnde, alijmesa xi kjaʼaí simetokoan, tojiní”.

^ párr. 19 Salmo 103:13, 14: “Josʼín jngo nʼai nga bakóle kjoamatokon je xtile, je Jeobá kʼoasʼin bakóle kjoamatokon je xi tsokjónke. 14 Nga̱ nʼio nda be josʼin koanndaa, faʼaitsjenle nga to chaoñá”.

^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Noemí, Rut kao Orpá kjoaba tsakatiojin kʼoa kinroajen kon kʼianga kʼien xʼinle. Nga jeki nichxin, je Noemí, Rut kao Boaz tsjoa kisatio kon kʼianga kitsin je Obed.