Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 51

Iehova Na Lalometau Taudia E Hamauridiamu

Iehova Na Lalometau Taudia E Hamauridiamu

“Iehova na lalo-hisihisi taudia dekedekediai; dara-doko taudia ia ese e hamauridiamu.”​—SAL. 34:18.

ANE 51 Iehova Baita Badinaia Tarika-Tarika

INA STADI ANINA *

1-2. Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

NEGA haida na ta laloamu ‘eda mauri dinadia na gagadoi bona hekwarahi’ ai e honu honu dae. (Iobu 14:1) Una dainai nega haida ta lalometaumu. Baibul negadiai, Iehova e hesiai heniava taudia haida edia hemami danu unu heto. Haida be e urava bae mase. (1 Han. 19:2-4; Iobu 3:1-3, 11; 7:15, 16;) To, nega iboudiai Iehova ese e durudiava bona hagoadadiava. Edia sivarai na Baibul ai e tore ita bae hagoadada bona bae hadibada totona.​—Roma 15:4.

2 Ina atikol ai Iehova ena hesiai taudia haida baita herevalaidiamu, heḡereḡere Iakob natuna Iosef, vabu hahinena Naomi bona ravana hahinena Ruta, Salamo 73 e torea Levi tauna, bona aposetolo Petro. Idia ta ta na metau idauidau e haheukalai. Iehova ese idia be ede e hagoadadia toma? Bona edia sivarai amo dahaka baita dibamu? Unu henanadai haeredia amo baita dibamu “Iehova na lalo-hisihisi taudia dekedekediai,” bona “dara-doko taudia ia ese e hamauridiamu.”​—Sal. 34:18.

IOSEF ESE HISIHISI BADADIA E HAHEAUKALAI

3-4. Iosef do eregabenai, ia enai be dahaka e vara?

3 Iosef laḡanina 17 neganai, nihi rua e ita, unu nihi ruaosi na Dirava ese e hahedinarai henia. Unu nihi anidia na, nega ta Iosef na ena famili ese bae matauraia bona dagi bada tauna ta ai bainela. (Gen. 37:5-10) To unu nihi e ita muridiai, hekwakwanai bada momo e davari. Tadikakana ese ia na se matauraia, to hesiai tauna ta bamona e hoihoilaia. Bena Aigupto lohia tauna ta ladana Potifara ena ruma ai hesiai ḡaukara e karava. (Gen. 37:21-28) Una nega lalonai Iosef ena mauri na e idau haraḡa. Ia na vada dia tamana lalokauna ida e nohomu, to Aigupto ai Iehova asi dibana tauna ta isiaina e lao henimu.​—Gen. 39:1.

4 Iosef enai hekwakwanai ma haida e vara. Potifara adavana na Potifara e habadea eto Iosef na e ura ia baine hadikaia. Potifara na se hetahu namonamo to adavana ena hereva e abia dae dainai, Iosef na seini amo e ḡuia bena dibura rumai e atoa. (Gen. 39:14-20; Sal. 105:17, 18) Mani mero eregabena Iosef ena hemami a laloa. Potifara adavana na hahebade koikoi e gwaurai eto Iosef na e urava ia baine hadikaia. Una hereva dainai, taunimanima ese Iehova ladana na bema hadikaia diba. Baita gwau dibamu, Iosef na unu ḡau daidiai e lalomanoka.

5. Iosef be dahaka ese e durua basine lalometau?

5 Iosef na iḡui hesiai tauna ta bona dibura ruma ai e atoa dainai, guna e karava ḡaudia na basine kara dibamu. To dahaka ese e durua lalohadai maorona baine abia? Basine kara diba ḡaudia na se lalodia momo, to e heniava ḡaukaradia na mai goadana ida e karava. To mai anina bada ḡauna na, ḡau iboudiai lalodiai Iosef na e ura Iehova baine hamoalea. Una dainai, Iosef na e kara ḡaudia iboudiai lalodiai Iehova ese e hanamoa.​—Gen. 39:21-23.

6. Iosef be edena dala ai e ita nihidia ese e hagoadaia?

6 Iosef na Iehova ese guna e hahedinarai henia nihidia e lalodia lou karana ese e hagoadaia. Unu nihi ese e hahedinaraia ia na ena ruma bese ma baine itadia lou bona ena mauri na baine namo. Bona una na e vara momokani. Iosef laḡanina 37 neganai, unu nihi anidia na e ḡuḡuru matama!​—Gen. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Petro Ginigunana 5:10 heḡereḡerena, dahaka ese baine duruda hekwakwanai baita haheaukalai?

7 Ta dibamu ḡaudia. Iosef ena sivarai ese e hadibadamu tanobada taudia ese be hahisidamu bona be kara auka henidamu. Eda tadikaka o taihu ese be hahisidamu danu. To bema Iehova na eda Nadi Ginina, eiava Kohoro ai baita halaoamu, basita lalohisihisimu bona eda hesiai ḡaukarana basita rakataniamu. (Sal. 62:6, 7; 1 Petro 5:10 ba duahia.) Baita helalotao, Iosef na reana laḡanina 17 neganai Iehova ese unu nihi e hahedinarai henia. Una ese e hadibadamu, Iehova na mai dibana eregabe taudia ese ia bae hesiai henia diba. Hari ina negai, eregabe momo na Iosef heḡereḡerena. Ededia dala ai? Idia danu Iehova e abidadama heniamu. Idia haida na Dirava e badinaiamu dainai, ena be asi edia kerere to dibura ruma ai e atodiamu.​—Sal. 110:3.

HAHINE RARUA​—DARADOKO ESE E BUTUDIA TAO

8. Naomi bona Ruta ediai be dahaka e vara?

8 Doe e vara neganai, Naomi bona ena ruma bese na edia hanua, Iuda, e rakatania bona Moaba tanona ai e nohova. Naomi adavana, Elimelek na unuseniai e mase, bena Naomi na natuna memero rarua ida e nohova. Gabeai, unu memero raruosi na Moaba hahinedia, Ruta bona Oropa, e adavadia. Laḡani 10 muridiai, Naomi natuna memerodia danu e mase dainai, adavadia na sibodia e nohova bona asi natudia. (Ruta 1:1-5) Unu hahine tatoiosi na e lalohisihisi bada herea! Ruta bona Oropa na bae headava lou diba. To daika ese Naomi be haeroamu? Naomi na e lalometau dainai eto: “Ladagu basio hatoa Naomi; ba hatoa Mara; badina be Ḡaubada ena kara egu ai na idita.” Naomi gabeai e lou Betelehem neganai, Ruta danu ia ida ela.​—Rut 1:7, 18-20.

Naomi bona Ruta ese e hamomokania, Dirava ese ia e tomadiho heniamu taudia na baine durudia lalometau bona lalohisihisi bae haheaukalai. O laloamu oi baine durumu diba, a? (Paragraf 8-13 ba ita) *

9. Ruta 1:16, 17, 22 heḡereḡerena, edena dala ai Ruta ese Naomi e hagoadaia?

9 Dahaka ese Naomi e durua ena lalometau e haheaukalaia? Lalokau. Ruta na dala idauidau ai una lalokau na Naomi enai e hahedinaraia. (Ruta 1:16, 17, 22 ba duahi.) Betelehem ai Ruta na ia bona Naomi adia bali e gogova. Ruta na e ḡaukara goadagoadava dainai, momo ese e hanamoa.​—Ruta 3:11; 4:15.

10. Ededia dala ai Iehova ese ogoḡami taudia, heḡereḡere Naomi bona Ruta ediai lalokau e hahedinaraia?

10 Iehova ese Israel taudia na taravatu ta e henidia, una na idia ese ogoḡami taudia ediai hebogahisi bae hahedinaraia. Ia ese ena taunimanima e hamaorodia, edia uma anidia e utumu neganai, aniani haida na bae rakatani ogoḡami taudia adia. (Lev. 19:9, 10) Unu amo Naomi bona Ruta ese aniani bae abi diba, bona ma haida ediai basie noinoi.

11-12. Edena dala ai Boa ese Naomi bona Ruta e hamoaledia?

11 Ruta na taḡa tauna ta ladana, Boa, ena uma ai bali e gogova. Ruta ese Naomi e badinaiava bona e lalokau heniava karana na Boa ese e itaia. Una dainai Boa ese Naomi ena bese edia tano e hoi, bena Ruta e adavaia. (Ruta 4:9-13) Boa bona Ruta ese mero ta e havaraia bona ladana e hatoa, Obed. Gabeai Obed na King David tubuna ai ela.​—Ruta 4:17.

12 Naomi na mai moalena ida Obed e rosia bona ḡuriḡuri amo Iehova e tenkiu henia! Vaira negai Naomi bona Ruta ese hahenamo momo be moalelaimu. Toreisi lou negana ai, idia na be dibamu Gwauhamata Mesiana, Iesu Keriso, na Obed tubuna ta!

13. Naomi bona Ruta edia sivarai amo dahaka mai anina bada ḡauna ta dibamu?

13 Ta dibamu ḡaudia. Metau idauidau ta davarimu negadiai, reana ta lalomanokamu bona ta lalohisihisimu danu. Reana baita laloamu eda hekwakwanai na basita hamaoromaorodia diba. Nega unu bamodiai, namona na Tamada gubai e nohomu baita abidadama henia, bona eda tadikaka taihu baita bamodia. Momokani, Iehova ese eda hekwakwanai na basine kokidiamu. Heḡereḡere, Iehova ese Naomi adavana bona natuna memerodia na mase amo se hatoredia isi lou. To, ia ese be durudamu, heḡereḡere nega haida eda tadikaka taihu be ḡaukaralaidiamu, ita daidai kara namodia be karamu.​—Her. 17:17.

LEVI TAUNA TA​—KAHIRAKAHIRA ENA HESIAI ḠAUKARA E RAKATANIA

Salamo 73 e torea tauna na e itaiava taḡa taudia na e moaleva dainai kahirakahira Iehova ihesiai henina ḡaukarana e rakatania. Ita edai baine vara diba danu (Paragraf 14-16 ba ita)

14. Levi tauna ta e lalometau badidia haida be dahaka?

14 Salamo karoa 73 na Levi tauna ta ese e torea. Ia na Iehova ena dubu helaḡa ai e ḡaukarava. To, nega ta ia na e lalometau. Dahaka dainai? Ia ese kara dika taudia bona hekokoroku taudia e badu henidia, dia edia kara dika daidiai, to mauri namona e moalelaiava dainai. (Sal. 73:2-9, 11-14) Idia na taḡa taudia bona toadia na ḡau ta asie lalohekwarahilaiava. Levi tauna ese unu e ita dainai, e lalohisihisi bena eto: “Asi badina lalogu vada na haḡoevaia, asi badina imagu na kerere amo vada na huridia.” Unu badi daidiai kahirakahira ena hesiai ḡaukara e rakatania.

15. Salamo 73:16-19, 22-25 heḡereḡerena, Levi tauna be dahaka e kara basine lalometau totona?

15 Salamo 73:16-19, 22-25 ba duahi. Levi tauna na “Dirava ena gabu helaḡana” lalonai e vareai. Unuseniai Iehova e tomadiho heniamu taudia bogaraḡidiai lalomaino e abia bona e lalohekwarahilaia ḡauna na Iehova enai e ḡuriḡurilaia. Una dainai e laloparara, iena lalohadai na kerere, bona una ese kahirakahira ena hetura karana Iehova ida e hadikaia. Danu e laloparara Dirava ese kara dika taudia na ‘dedidedi gabudia ai e atodiamu,’ bona dokonai ‘gari ese be butudia taomu.’ Levi tauna ese kara dika taudia basine mama henidia bona basine lalohisihisi totona, ḡau badana na Iehova ena lalohadai baine abia. Unu e kara toma neganai, ia na e lalomaino, bona e moale. Ia na e gwa: “Tanobada ai ḡau ta asina ura heniamu, oi [Iehova] mo sibomu.”

16. Levi tauna ta amo dahaka ta dibamu?

16 Ta dibamu ḡaudia. Mauri namona e moalelaiamu kara dika taudia daidiai basita mama na namo. Edia moale na basine daudaumu, bona basie mauri hanaihanaimu. (Koh. 8:12, 13) Baita mama henidiamu neganai, una ese lalohisihisi be havaraiamu, bona eda hetura karana Iehova ida be hadikaiamu. Bema emu hemami na Levi tauna ena heḡereḡerena, namona na ia ba tohotohoa. Dirava ena sisiba ba badinaia, bona Iehova ena ura e karaiamu taudia ba bamodia. Bema Iehova o lalokau heniamu bo moalemu. Bona “mauri korikori” e lao heniamu dalana ai bo rakamu.​—1 Tim. 6:19.

PETRO NA ENA KARA HAIDA DAIDIAI E LALOMETAU

Petro na e lalometau to gabeai Dirava ma e hesiai henia lou, una sivarai ese be hagoadadamu bona ma haida baita durudiamu (Paragraf 17-19 ba ita)

17. Petro e lalometau badidia haida be dahaka?

17 Aposetolo Petro na tadikaka namona, to nega haida e hereva haraḡava. Una dainai gabeai ena kara bona hereva daidiai e lalohisihisiva. Heḡereḡere, Iesu ese ena aposetolo taudia e hamaorodia ia na baine hisihisi bona baine mase neganai, Petro ese e hakaua siri, bena e hamaoroa eto: “Dia unuheto; unu basie karamu toma.” (Mat. 16:21-23) Iesu ese Petro e sisiba henia. Hutuma ese Iesu bae dogoatao neganai, Petro na lalona e haraḡa, bena hahelaḡa tauna badana ena hesiai tauna taiana e utua oho. (Ioa. 18:10, 11) Una negai, Iesu ese Petro ma e sisiba henia. Danu Petro na mai hekokorokuna ida e gwa, ‘Ena be aposetolo haida na bae hekwakwanai, to lau be lasi.’ (Mat. 26:33) To Petro na taunimanima garidia e gari, bona nega toi Iesu e ḡorea. Petro na e lalohisihisi bada herea dainai, “e raka lasi, e tai dikadika.” (Mat. 26:69-75) Reana Petro na e lalo Iesu ese ena dika be gwautaomu, eiava?

18. Edena dala ai Iesu ese Petro e durua baine goada lou?

18 Ena be Petro na e lalometau to una ese ia na se koua Iehova baine badinaia totona. Petro na e moru to ma e goada lou, bona aposetolo ma haida ida Iehova e hesiai henia. (Ioa. 21:1-3; Apos. 1:15, 16) Dahaka ese e durua baine goada lou? Petro na e lalo lou, Iesu na ia dainai e ḡuriḡuri ena abidadama basine manoka totona, bona Iesu ese Petro e hamaoroa baine lou tadikakana baine hagoadadia. Iehova ese Iesu ena ḡuriḡuri na e haerelaia. Gabeai, Iesu na Petro enai e hedinarai bona e hagoadaia. (Luka 22:32; 24:33, 34; 1 Kor. 15:5) Aposetolo haida na e haoda daba rere to gwarume ta asie abi dainai e lalohisihisi, una negai Iesu na idia ediai e hedinarai. Bena Iesu ese Petro e nanadaia bema ia ese Iesu e lalokau heniamu. Iesu ese turana namona Petro ena dika e gwaua tao bena ḡaukara ma haida e henia.​—Ioa. 21:15-17.

19. Salamo 103:13, 14 heḡereḡerena, kerere ta karamu neganai Iehova ese ita be ede e laloda tomamu?

19 Ta dibamu ḡaudia. Iesu ese Petro e kara henia dalana amo hebogahisi e hahedinaraia, bona Iesu na Tamana e tohotohoa ḡoevaḡoeva. Una dainai kerere ta karamu neganai, basita laloa Iehova ese eda dika na basine gwautao dibamu. Baita helalotao Satana na e uramu unu baita lalo toma. Iehova ese ita ta ta e lalokau henidamu bona eda goada hetoana na mai dibana, bona ia na e uramu eda dika baine gwautao. Bona haida ese e hahisidamu neganai namona na Dirava baita tohotohoa.​—Salamo 103:13, 14 ba duahi.

20. Stadi gabena ai dahaka baita herevalaimu?

20 Iosef, Naomi bona Ruta, Levi tauna, bona Petro edia sivarai amo ta dibamu “Iehova na lalo-hisihisi taudia dekedekediai.” (Sal. 34:18) Ta davarimu metau idauidau na se koudiamu bona nega haida ta lalometaumu. To, Iehova ena heduru amo eda hekwakwanai ta haheaukalaimu neganai, eda abidadama na e goadamu. (1 Pet. 1:6, 7) Stadi gabena ai baita itaiamu Iehova be edena dala ai ena abidadama hesiai taudia e durudiamu. Idia haida na reana mai edia manoka ḡaudia eiava hekwakwanai ma haida daidiai e lalomanokamu.

ANE 23 Iehova, Emai Goada

^ par. 5 Iosef, Naomi bona Ruta, Levi tauna ta, bona aposetolo Petro na ḡau idauidau daidiai e lalomanoka. To Iehova ese e durudia bona e hagoadadia daladia na ina atikol ai baita herevalaimu. Danu edia haheitalai amo baita dibamu ḡaudia, bona Dirava ese mai lalokauna ida e durudia daladia baita herevalaimu.

^ par. 56 LAULAU: Naomi, Ruta bona Oropa na adavadia e mase neganai daradia e doko. Gabeai, Ruta, Naomi bona Boa na Obed e vara neganai e moale.