Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 51

Ko “Sihova . . . ‘Okú Ne Fakahaofi ‘a e Fa‘ahinga ‘Oku Loto-Si‘í”

Ko “Sihova . . . ‘Okú Ne Fakahaofi ‘a e Fa‘ahinga ‘Oku Loto-Si‘í”

“‘Oku ofi ‘a Sihova ki he loto-laveá; ‘okú ne fakahaofi ‘a e fa‘ahinga ‘oku loto-si‘í.”​—SAAME 34:18, fkm. ‘i lalo.

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

‘I HE taimi ‘e ni‘ihi, te tau fakakaukau nai fekau‘aki mo e fuonounou ‘a e mo‘uí pea ko hotau ngaahi ‘ahó ‘oku “fonu ‘i he faingata‘a.” (Siope 14:1) Ko ia ‘oku lava ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tau fa‘a ongo‘i loto-si‘i aí. Ko e tokolahi ‘o e kau sevāniti ‘a Sihova ‘i he kuonga mu‘á na‘a nau ongo‘i pehē. Na‘e a‘u ‘o loto ‘a e ni‘ihi ke mate. (1 Tu‘i 19:2-4; Siope 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ka mei he taimi ki he taimi, ko Sihova​—‘a e ‘Otua na‘a nau falala ki aí​—na‘á ne fakalototo‘a‘i mo fakaivimālohi‘i kinautolu. Ko ‘enau fakamatalá na‘e hiki ke hoko ko e fakafiemālie mo e fakahinohino kiate kitautolu.​—Loma 15:4.

2 ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he kau sevāniti ‘e ni‘ihi ‘a Sihova na‘a nau kātekina ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi fakalotosi‘i, hangē ko e foha ‘o Sēkope ko Siosifá, ko e uitou ko Nāomí mo Lute ‘a e uaifi ‘o ‘ene tamá, ko e Līvai na‘á ne hiki ‘a e Saame 73, pea mo e ‘apositolo ko Pitá. Na‘e anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i kinautolu ‘e Sihová? Pea ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá? Ko e talí ‘e fakapapau‘i mai ai “‘oku ofi ‘a Sihova ki he loto-laveá; ‘okú ne fakahaofi ‘a e fa‘ahinga ‘oku loto-si‘í.”​—Saame 34:18, fkm. ‘i lalo.

KĀTEKINA ‘E SIOSIFA ‘A E FAKAMAAU TA‘ETOTONU ANGA-FAKAMAMAHI

3-4. Ko e hā na‘e hoko kia Siosifa ‘i he‘ene kei talavoú?

3 Na‘e ta‘u 17 nai ‘a Siosifa ‘i he taimi na‘á ne ma‘u ai ha misi ‘e ua, ko e ‘omi fakatou‘osi mei he ‘Otuá. Na‘e fakahaa‘i ‘i he ongo misi ko ení ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e ma‘u ‘e Siosifa ha tu‘unga ‘e faka‘apa‘apa‘i ‘i he fāmilí. (Sēn. 37:5-10) Ka ‘i he hili pē ‘a e misi ‘a Siosifá, na‘e liliu lahi ‘ene mo‘uí. ‘I he ‘ikai fakahāhā ha faka‘apa‘apa kiate iá, na‘e fakatau atu ia ‘e hono fanga tokouá ko ha pōpula. Na‘á ne iku atu ai ki he fale ‘o ha ‘ōfisa ‘Isipite ko Pōtifa. (Sēn. 37:21-28) ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘i he kamatá na‘e hoko ‘a Siosifa ko ha foha ‘ofeina ‘ene tamaí ka ko eni ko ha tamaio‘eiki mā‘ulalo ia ‘a ha ‘ōfisa pangani ‘i he loto‘ā ‘o Feló.​—Sēn. 39:1.

4 Ka ko e ngaahi palopalema ‘a Siosifá na‘e ‘alu ke toe kovi ange. Na‘e tukuaki‘i loi ‘e he uaifi ‘o Pōtifá ‘a Siosifa na‘á ne feinga ke tohotoho‘i ia. ‘I he ‘ikai vakai‘i ‘a e tukuaki‘í, na‘e lī ‘e Pōtifa ‘a Siosifa ki he pilīsoné, pea fakama‘u ia ki he ukamea. (Sēn. 39:14-20; Saame 105:17, 18) Sioloto atu ki he ongo‘i ‘a e ki‘i talavou ko Siosifá ‘i hono tukuaki‘i loi ia ki he feinga tohotohó. Pea fakakaukau atu ki he luma‘i ‘e he tukuaki‘i ko iá ‘a e huafa ‘o Sihová. Ko e mo‘oni na‘e ma‘u ‘e Siosifa ha ‘uhinga ke ongo‘i loto-si‘i!

5. Na‘e anga-fēfē hono iku‘i ‘e Siosifa ‘a e fakalotosi‘í?

5 Lolotonga ‘a e hoko ‘a Siosifa ko ha tamaio‘eiki pea tuku pōpula ki mui aí, na‘e fakangatangata ‘ene malava ke fe‘alu‘aki tau‘atāiná. Na‘e anga-fēfē ‘ene hoko ‘o mafamafatataú? ‘I he ‘ikai tokangataha ki he me‘a na‘e ‘ikai ke ne malava ‘o faí, na‘á ne fai fakamātoato ‘a e ngāue na‘e vahe‘i ange kiate iá. Hiliō he me‘a kotoa, na‘e ‘ai ‘e Siosifa ‘a Sihova ko e Tokotaha mahu‘inga taha ‘i he‘ene mo‘uí. Ko ia, na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa na‘e fai ‘e Siosifá.​—Sēn. 39:21-23.

6. Na‘e anga-fēfē hoko ‘a e ongo misi ‘a Siosifá ko ha fakafiemālie kiate iá?

6 Na‘e ma‘u foki ‘e Siosifa ha loto-to‘a mei he fakakaukauloto ki he‘ene ongo misi fakaekikite ki mu‘a angé. Na‘e fakahaa‘i ai te ne toe sio ki hono fāmilí pea ‘e lelei ange hono tu‘ungá. Pea ko e me‘a ia na‘e hokó. ‘I he ta‘u 37 nai ‘a Siosifá, na‘e kamata ke fakahoko ‘ene ongo misi fakaekikité ‘i ha founga makehe!​—Sēn. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Fakatatau ki he 1 Pita 5:10, ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke kātekina ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí?

7 Lēsoni kiate kitautolú. ‘Oku fakamanatu mai heni ‘oku anga-fakamamahi ‘a e māmani ko ení pea ko e kakaí te nau fakafeangai ta‘etotonu mai. Na‘a mo ha kaungātui te ne fakalotomamahi‘i nai kitautolu. Ka ‘o kapau ‘oku tau vakai kia Sihova, ko hotau Makatu‘u pe Hūfanga‘anga, he‘ikai ke tau loto-si‘i pe ta‘ofi ‘etau tauhi kiate iá. (Saame 62:6, 7; lau ‘a e 1 Pita 5:10.) Manatu‘i foki, ko Siosifa na‘á ne ta‘u 17 nai ‘i he fakafeangai ‘a Sihova kiate ia ‘i ha founga makehé. ‘Oku hā mahino, ko Sihova ‘okú ne falala pau foki ki he‘ene kau sevāniti kei si‘í. ‘I he ‘ahó ni, ko e to‘utupu tokolahi ‘oku nau hangē ko Siosifá. ‘Oku nau ma‘u foki ‘a e tui tatau kia Sihova. Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ‘oku a‘u nai ‘o tuku pilīsone ta‘etotonu koe‘uhi ko e ‘ikai ke nau fakangaloku ‘enau mateaki ki he ‘Otuá.​—Saame 110:3.

LŌMEKINA ‘E HE MAMAHÍ HA ONGO FEFINE

8. Ko e hā na‘e hoko kia Nāomi mo Luté?

8 Na‘e mavahe ‘a Nāomi mo hono fāmilí mei honau ‘apí ‘i Siuta pea nofo ko e kau muli ‘i Mōape, koe‘uhi ko ha honge lahi. Na‘e mate ai ‘a e husepāniti ‘o Nāomí, ‘a ‘Elimeleki, ‘o ne toe pē mo ‘ena ongo tamaiki tangatá. Faai atu ‘a e taimí, na‘e mali ‘a e ongo tangatá mo ha ongo fefine Mōape, ko Lute mo ‘Opa. ‘I ha ta‘u nai ‘e hongofulu mei ai, na‘e toe mate mo e ongo tama ‘a Nāomí, ‘o ‘ikai ha‘ana fānau. (Lute 1:1-5) Sioloto atu ki he mamahi mo‘oni ‘a e kau fefine ‘e toko tolú! Ko e mo‘oni, ko Lute mo ‘Opa ‘e lava ke na toe mali. Ka ko hai te ne tokanga‘i ‘a e ta‘umotu‘a ko Nāomí? Na‘e mātu‘aki loto-mafasia ‘a Nāomi ‘o ne pehē: “‘Oua ‘e ui au ko Nāomi. Ui au ko Mala, he kuo ‘ai ‘e he Māfimafi-Aoniú ‘a ‘eku mo‘uí ke kona-‘ī‘ī.” Koe‘uhi ko e loto-lavea ‘a Nāomí, na‘á ne fili ke foki ki Pētelihema, pea na‘e ‘alu ‘a Lute mo ia.​—Lute 1:7, 18-20.

Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e he ‘Otuá kia Nāomi mo Lute ‘e lava ke ne tokoni‘i ‘ene kau lotú ke iku‘i ‘a e loto-si‘í mo e loto-mamahí. ‘E lava ke ne fai pehē ma‘au? (Sio ki he palakalafi 8-13) *

9. Fakatatau ki he Lute 1:16, 17, 22, na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Lute ‘a Nāomí?

9 Ko e fakalelei‘anga ki he tōnoa ‘a e ‘amanaki ‘a Nāomí ko e ‘ofa mateakí. Ko e fakatātaá, na‘e fakahāhā ‘e Lute ‘a e ‘ofa mateaki kia Nāomi ‘aki ‘ene pīkitai kiate ia. (Lau ‘a e Lute 1:16, 17, 22.) ‘I Pētelihema, na‘e ngāue mālohi ‘a Lute ke tufi ‘a e pa‘ale ma‘ana mo Nāomi. Ko hono olá, na‘e a‘u ‘o talanoa‘i lelei ‘a e ongoongo ‘o e ki‘i fefiné.​—Lute 3:11; 4:15.

10. ‘I he founga fē na‘e fakahaa‘i ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa ki he fa‘ahinga masiva hangē ko Nāomi mo Lute?

10 Na‘e ‘oange ‘e Sihova ki he kau ‘Isilelí ha lao anga-‘ofa ‘a ia na‘e ‘aonga ki he fa‘ahinga masiva hangē ko Nāomi mo Luté. Na‘á ne tala ki he‘ene kakaí ‘i he taimi utu-ta‘ú, na‘e pau ke nau tuku ‘a e ngatangata‘anga ‘o e ngoué ke tufi ai ‘a e masivá. (Liv. 19:9, 10) Ko ia na‘e ‘ikai ke kole me‘akai ai ‘a Nāomi mo Lute. Na‘e lava ke na ma‘u ia ‘i ha founga fakangeingeia.

11-12. Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e Pōasi ke fiefia ‘a Nāomi mo Luté?

11 Ko e tokotaha ‘a‘ana ‘a e ngoue na‘e tufi pa‘ale ai ‘a Luté ko ha tangata koloa‘ia ko Pōasi. Na‘e maongo mo‘oni kiate ia ‘a e mateaki ‘a Lute kia Nāomí pea mo e ‘ofa na‘á ne fakahāhā ki he‘ene fa‘ē-‘i-he-fonó ko ia na‘á ne fakatau ‘a e tofi‘a honau fāmilí pea ‘ave ‘a Lute ko hono uaifi. (Lute 4:9-13) Ko e ongo me‘á na‘e ‘i ai ‘ena tama ko hono hingoá ko ‘Ōpeti; na‘á ne hoko ko e kui tangata ‘a Tu‘i Tēvitá.​—Lute 4:17.

12 Sioloto atu ki he fiefia ‘a Nāomi ‘i he‘ene fua ‘a e ki‘i pēpē ko ‘Ōpetí pea hua‘i atu hono lotó ‘i he fakamālō kia Sihova! Ka ‘oku ‘i ai ha me‘a lelei lahi ange ‘oku tuku tauhi mai kia Nāomi mo Lute. ‘I he toetu‘ú, te na ‘ilo‘i ko ‘Ōpeti na‘á ne hoko ko e kui ‘a e Mīsaia na‘e tala‘ofá, ‘a Sīsū Kalaisi!

13. Ko e hā ha lēsoni mahu‘inga ‘e lava ke tau ako mei he talanoa fekau‘aki mo Nāomi mo Luté?

13 Lēsoni kiate kitautolú. ‘I he‘etau foua ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí, te tau ongo‘i loto-si‘i nai na‘a mo loto-lavea. Mahalo te tau vakai ‘oku ‘ikai ha toe fakalelei‘anga. ‘I he taimi peheé, ‘oku totonu ke tau falala kakato ki he‘etau Tamai fakahēvaní pea nofo ofi ki hotau kaungālotú. Ko e mo‘oni, he‘ikai nai ke to‘o ‘e Sihova ‘a e ‘ahi‘ahí. He ko ē, na‘e ‘ikai ke ne fokotu‘u mai mei he maté ‘a e husepāniti ‘o Nāomí mo ‘ene ongo tamá. Ka te ne tokoni‘i kitautolu ke fekuki, mahalo fakafou ‘i he ngaahi ngāue ‘o e ‘ofa mateaki ‘a hotau fāmili fakalaumālié.​—Pal. 17:17.

KO HA LĪVAI NA‘E MEIMEI HUMU

Ko e tokotaha-tohi ‘o e Saame 73 na‘á ne meimei humu ‘i he hā ngali lavame‘a ‘a e ni‘ihi na‘e ‘ikai tokangataha kia Sihová. ‘E lava ke tau pehē (Sio ki he palakalafi 14-16)

14. Ko e hā na‘e mātu‘aki loto-si‘i ai ha Līvai ‘e taha?

14 Ko e tokotaha-tohi ‘o e Saame 73 ko ha Līvai. ‘I he‘ene peheé, na‘á ne ma‘u ha monū makehe ‘o e ngāue ‘i he feitu‘u fai‘anga lotu ‘o Sihová. Neongo ia, ‘i ha taimi na‘á ne loto-si‘i. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘e kamata ke ne meheka ki he fulikivanú mo e pōlepolé, ‘o ‘ikai koe‘uhi ko ‘enau tō‘onga koví, ka koe‘uhí ko ‘enau lakalakaimonuú. (Saame 73:2-9, 11-14) Na‘e hā ngali ‘oku nau ma‘u ‘a e me‘a kotoa​—‘a e koloá, mo‘ui fiemālie pea ‘ikai ha loto-mo‘ua. Ko ‘enau hā ngali lavame‘á na‘e mātu‘aki fakalotosi‘i ia ki he tokotaha-tohi-sāmé ‘o ne pehē: “Ko e mo‘oni ko e koto kulanoa ‘a ‘eku tauhi ke ma‘a ‘a hoku lotó mo e fanofano ‘a hoku nimá ‘i he ta‘ehalaiá.” ‘Oku hā mahino, na‘á ne ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki fakalaumālie lahi.

15. Fakatatau ki he Saame 73:16-19, 22-25, na‘e anga-fēfē hono iku‘i ‘e he Līvai na‘á ne hiki ‘a e saame ko ení ‘a e loto-si‘í?

15 Lau ‘a e Saame 73:16-19, 22-25. Na‘e hū ‘a e Līvaí “ki he feitu‘u toputapu ma‘ongo‘onga ‘o e ‘Otuá.” ‘Oku ngalingali ‘i he‘ene ‘i ai ‘i he ha‘oha‘onga ‘o hono kaungālotú, na‘á ne malava ‘o sivisivi‘i hono tu‘ungá ‘i he nonga, fakakaukau lelei pea lotu fekau‘aki mo ia. Ko hono olá, na‘á ne ‘ilo‘i ko ‘ene fakakaukaú na‘e fakavalevale, pea kuo kamata ke ne fou atu ‘i ha ‘alunga fakatu‘utāmaki ‘e fakamavahe‘i ai ia meia Sihova. Na‘á ne toe lāu‘ilo ko e fulikivanú ‘oku nau “‘i ha kelekele hekeheke” pea ‘e taki atu “ki ha iku‘anga fakalilifú.” Ke to‘o atu ‘a e meheká mo e loto-si‘í, na‘e fiema‘u ki he tokotaha-tohi-saame Līvaí ke ne sio ki he ngaahi me‘á mei he anga ‘o e vakai ‘a Sihová. ‘I he fai peheé, na‘á ne toe nonga, pea na‘á ne fiefia. Na‘á ne pehē: “Tuku kehe [‘a Sihova] ‘oku ‘ikai te u holi ki ha me‘a ‘e taha ‘i he māmaní.”

16. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei ha Līvai ‘e taha?

16 Lēsoni kiate kitautolú. ‘Oua ‘aupito na‘a tau meheka ki he kakai fulikivanu ‘oku nau hā ngali lakalakaimonuú. Ko ‘enau fiefiá ‘oku fakataimi pē; ‘oku ‘ikai hanau kaha‘u tu‘uloa. (Tml. 8:12, 13) Ko e meheka kiate kinautolú ‘oku iku ia ki he loto-si‘i pehē ki he maumau fakalaumālie. Ko ia kapau ‘okú ke ‘ilo‘i ‘okú ke meheka ki he hā ngali lavame‘a ‘a e fulikivanú, fai ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he Līvaí. Talangofua ki he fale‘i anga-‘ofa ‘a e ‘Otuá pea feohi mo e ni‘ihi ‘oku nau fai ‘a e finangalo ‘o Sihová. ‘I ho‘o ‘ai ‘a Sihova ko ho fiefia‘angá, te ke ma‘u ai ‘a e fiefia mo‘oní. Pea te ke nofo ai pē ‘i he hala “ki he mo‘ui mo‘oní.”​—1 Tīm. 6:19.

VAIVAI‘ANGA ‘A PITÁ NA‘Á NE FAKALOTOSI‘I‘I IA

‘E lava ke tokoni‘i kitautolu pe ko ‘etau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he fakakaukauloto ki he ‘uluaki hoko ‘a Pita ‘o loto-si‘i peá ne toki tokangataha ki he tauhi ki he ‘Otuá (Sio ki he palakalafi 17-19)

17. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga na‘e loto-si‘i ai ‘a Pitá?

17 Ko e ‘apositolo ko Pitá ko ha tangata longomo‘ui; ka na‘á ne toe loto-‘oho pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á ne vave ke fakahaa‘i ‘ene ongo‘í. Ko hono olá, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi na‘á ne lea‘aki pe fai ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne toki faka‘ise‘isa ai. Ko e fakatātaá, ‘i he tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló te ne faingata‘a‘ia pea pekiá, na‘e valoki‘i ia ‘e Pita, ‘o ne pehē: “‘E ‘ikai teitei hoko ‘a e me‘á ni kiate koe.” (Māt. 16:21-23) Na‘e fakatonutonu leva ‘e Sīsū ‘a Pita. ‘I he taimi na‘e ha‘u ai ha fu‘u kakai ke puke ‘a Sīsū, na‘e loto-‘oho ‘a Pita, ‘o ne tu‘usi ‘a e telinga ‘o e tamaio‘eiki ‘a e taula‘eiki lahí. (Sione 18:10, 11) Na‘e toe fakatonutonu‘i ‘e Sīsū ‘a e ‘apositoló. ‘Ikai ko ia pē, na‘e pōlepole ‘a Pita ‘o ne pehē neongo ‘e tūkia kotoa ‘a e kau ‘apositoló ‘i he fekau‘aki mo e Kalaisí, he‘ikai ‘aupito te ne teitei pehē! (Māt. 26:33) Ka ko e falala tōtu‘a ko iá na‘e iku atu ia ki he manavahē tangata, pea na‘e faka‘ikai‘i ‘e Pita ‘a hono ‘Eikí ‘o tu‘o tolu. ‘I he mātu‘aki loto-si‘i, na‘e hū leva ‘a Pita “ki tu‘a ‘o ne tangi mamahi.” (Māt. 26:69-75) Kuo pau pē na‘á ne fifili pe ‘e faifai ange ‘o fakamolemole‘i ia ‘e Sīsū.

18. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sīsū ‘a Pita ke iku‘i ‘a e loto-si‘í?

18 Kae kehe, na‘e ‘ikai ke faka‘atā ‘e Pita ‘a e loto-si‘í ke ne lōmekina ia. Hili ‘ene humú, na‘á ne toe tu‘u hake, pea ‘oku tau ‘ilo‘i ki mui ai na‘á ne toe kau fakataha mo e kau ‘apositolo kehé. (Sione 21:1-3; Ngā. 1:15, 16) Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ia ke toe tu‘u haké? Ko e taha, na‘e lotu ‘a Sīsū ki mu‘a ai ke ‘oua na‘a ‘osi ‘a e tui ‘a Pitá, pea na‘e ekinaki ‘a Sīsū kia Pita ke foki ‘o fakaivimālohi‘i hono fanga tokouá. Na‘e tali ‘e Sihova ‘a e lotu loto-mo‘oni ko iá. Ki mui ai, na‘e hā ‘a Sīsū kia Pita, ‘oku ‘ikai ha veiveiua ke fakalototo‘a‘i ia. (Luke 22:32; 24:33, 34; 1 Kol. 15:5) Hili ‘a e toutai ‘a e kau ‘apositoló ‘i he pō kakato ‘o ‘ikai ma‘u ha ika, na‘e hā ‘a Sīsū kiate kinautolu. ‘I he taimi ko ení, na‘e ‘oange ai ‘e Sīsū kia Pita ‘a e faingamālie ke ne fakapapau‘i ange ‘okú ne ‘ofa ‘iate ia. Na‘e fakamolemole‘i ‘e Sīsū hono kaume‘a ‘ofeiná pea tuku kiate ia ha ngāue lahi ange.​—Sione 21:15-17.

19. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he Saame 103:13, 14 ke ma‘u ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he‘etau angahalá?

19 Lēsoni kiate kitautolú. Ko e anga ‘o e fakafeangai ‘a Sīsū kia Pitá ‘oku fakamamafa‘i ai ‘a e meesi ‘a Sīsuú, pea ‘oku tapua haohaoa mai ‘e Sīsū ‘ene Tamaí. Ko ia ‘i he taimi ‘oku tau fai ai ha fehālaaki, ‘oku totonu ke ‘oua te tau fakamāu‘i kitautolu ‘o hangē ‘oku ‘ikai ha toe ‘amanakí. ‘Oku totonu ke tau manatu‘i ‘oku loto ‘a Sētane ke tau ongo‘i pehē. ‘I hono kehé, tau feinga mālohi ke ma‘u ‘a e anga ‘o e vakai manava‘ofa ‘etau Tamai fakahēvaní, kiate kitautolu tonu pea pehē ki he fa‘ahinga ‘oku nau faiangahala maí.​—Lau ‘a e Saame 103:13, 14.

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

20 Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siosifa, Nāomi mo Lute, ko e Līvaí pea mo Pitá ‘oku fakapapau‘i mai ai “‘oku ofi ‘a Sihova ki he loto-laveá.” (Saame 34:18) ‘Okú ne faka‘atā ke tau tofanga ‘i he ngaahi ‘ahi‘ahí pea ongo‘i loto-si‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Neongo ia, ‘i he‘etau kātekina lavame‘a ‘a e ‘ahi‘ahí ‘i he tokoni ‘a Sihová, ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘etau tuí. (1 Pita 1:6, 7) ‘I he kupu hono hokó, te tau vakai lahi ange ai ki he founga hono poupou‘i ‘e Sihova ‘ene fa‘ahinga mateaki ‘oku nau loto-si‘í, mahalo koe‘uhi ko ‘enau ta‘ehaohaoá pe ko e ngaahi tu‘unga faingata‘á.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

^ pal. 5 Na‘e hokosia ‘e Siosifa, Nāomi mo Lute, ko ha Līvai, pea mo e ‘apositolo ko Pitá ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi fakalotosi‘i. ‘I he kupu ko ení, te tau vakai ki he founga na‘e fakafiemālie‘i mo fakaivimālohi‘i ai kinautolu ‘e Sihová. Te tau toe lāulea ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá pea mei he fakafeangai manava‘ofa ‘a e ‘Otuá kiate kinautolú.

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko Nāomi, Lute mo ‘Opa na‘a nau loto-mamahi mo loto-si‘i ‘i he mate honau ngaahi hoá. Ki mui ai, na‘e fiefia ‘a Lute mo Nāomi fakataha mo Pōasi ‘i hono fanau‘i ‘o ‘Ōpetí.