Skip to content

Skip to table of contents

NDRIMA NYA GIHEVBULO 51

‘Jehovha . . . a ngu vbanyisa avo mihefemulo yawe yi khuvekidego.’

‘Jehovha . . . a ngu vbanyisa avo mihefemulo yawe yi khuvekidego.’

“PFHUMU Nungungulu womo vbafuvbi ga vale myonyo yawe yi vbisegago, a vbanyisa avo mihefemulo yawe yi khuvekidego.” — NDZI. 34:18.

NDZIMO 30 Babe wangu, Nungungulu wangu ni pari

ESI HI NA SI HEVBULAGO AVBA NYA NDRIMA YEYI *

1-2. Ginani hi na gi hevbulago avba nya ndrima yeyi?

DZIMBE dzitepo hi ngu khala hi dundrugeya khedzi womi wu rodego khidzo ni edzi ‘wu tadego khidzo khu sigaradzo.’ (Joba 14:1) Khu kharato, si ngu pwisisega gu khu ginani dzimbe dzitepo hi vbeyago tshivba. Sithumi nya singi sa Jehovha sa gale si dzipwide niso kharato. Simbe si di bwe si lomba ni gufa. (1 Dzipf. 19:2-4; Joba 3: 1-3, 11; 7: 15, 16) Ganiolu, Jehovha a gu Nungungulu oyu si nga ba si mu tumba a di si thaveleya ni gu si tiyisa tepo yatshavbo. Matimu yaso ma lovidwe omu nya Bhibhiliya gasi ma hi thaveleya ni gu hi hevbudza. — Rom. 15:4.

2 Avba nya ndrima yeyi, hi na wona giyeyedzo gya Josefa gyanana gya Jakobe, gya Nowemi ni ngadzamwane waye Rute, gya muLevhi moyo a lovidego Ndzimo 73 ni giyeyedzo gya Pedro. Satshavbo sithumi sesi sa Jehovha si emisanide ni siemo si nga si vbedza tshivba. Jehovha a si tiyiside kharini? Ginani hi nga gi hevbulago gwaso? Mihlamulo nya siwudziso sesi yi na engedzeya gutumba gwathu nya gu khethu, ‘Jehovha womo vbafuvbi ga vale myonyo yawe yi vbisegago’ nigu uye a ngu “vbanyisa avo mihefemulo yawe yi khuvekidego.” — Ndzi. 34:18.

JOSEFA TIMISEDE SIGARADZO NYA SIKHONGOLO

3-4. Ginani gi dugeledego Josefa na ngari lidzaha?

3 Tepo Josefa a nga ba ari ni 17 myaga, Nungungulu a mu giride gu a manega ni miloro mivili. Miloro yeyi yi di gu yeyedza gu khiyo Josefa a di hadzi gu khala muthu nya lisima ngudzu, nigu, a di hadzi ningwa githawo khu va ndrangani gwaye. (Gen. 37:5-10) Ganiolu, hwane nya gu manege ni miloro yoyo womi wa Josefa wu di vbindrugedza. Vbavbandze nya gu ningwe githawo, Josefa a di rengiswa khu vandriyaye a bwe a khala gumbi ya muthangeyi moyo nya muGipiti nyo pwani khu Potifari. (Gen. 37:21-28) Khu gitepwana basi, Josefa a di diga gu khala gyanana nyo godwe khu papayi waye, a khala gumbi nya mba phasa gilo Egipito a thumeya mwama moyo a nga ba a si muti Jehovha. — Gen. 39:1.

4 Khavbovbo, giemo gya Josefa gi di engedzeya gu vivba. Ngadza Potifari a di singedza Josefa gu khuye a di vbweta gu mu pfinya. Potifari kha vbweta gu wudziseya gasi guti lisine, a di dzegeya gu rumeya Josefa pasoni, omu a nga khala na hungeledwe khu dzikorenti. (Gen. 39:14-20; Ndzi. 105:17, 18) Josefa a di ngari lidzaha basi. Nga dundrugeya edzi a dzipwidego khidzo tepo a nga singedzwa gupwani pfinyide muthu. Gu diga isoso, nga dundrugeya khesi vathu va nga hadzi si pimisa khu Jehovha tepo va nga hadzi gupwa isoso. Khu lisine, Josefa a diri ni sighelo nya singi nyo vbeye tshivba.

5. Josefa pade kharini gu vbeya tshivba?

5 Kha nga olu Josefa a nga ba ari gumbi nigu khu gimbiya nya tepo a khala gibotshwa, uye a diri mwalo makodzelo nyo vbindrugedze giemo gyaye. Khu kharato, a si kodzide kharini gu ninganiseya silo? Vbavbandze nyo vege gupima avba nya esi a nga ba a si si kodzi gu gira, uye a di gu dzigaradzeya gu gira mithumo a nga ba a ningwa. Vbavbandze nya isoso, Josefa a di gu vega gupima avba nya edzi a nga tsakisago khidzo Jehovha. Khu kharato, Jehovha a di gu gira gu satshavbo esi Josefa a nga ba a gira si dugeleya. — Gen. 39:21-23.

6. Miloro ya Josefa yi mu phaside kharini?

6 Gimbe gilo gi phasidego Josefa gupala gu vbeya tshivba, gu dundrugeya khu miloro a manegidego nayo myagana hwane. Miloro yeyi yi di gu yeyedza gu khiyo Josefa a di hadzi gu wona gambe valongo vaye nigu giemo gyaye gi di hadzi vbindrugedza. Isoso, khiso kamo si nga girega. Tepo Josefa a nga ba ari ni 37 myaga, miloro yaye yi di pheya gu tadzisega khu ndziya nyo samadzise ngudzu. — Gen. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Guya khu 1 Pedro 5:10, ginani gi na hi phasago ha gu tshangana ni sigaradzo?

7 Esi hi si hevbulago. Matimo ya Josefa ma gu yeyedza edzi litigo li vivbidego khidzo ni edzi vathu va hi pharago khidzo khu ndziya nya mba yadi. Ambari ndriyathu kamo a nga hi gandra ginyalana. Ha gu wona Jehovha kha nga wuthavelo wathu, kha hi na nga vbeya tshivba nigu kha hi na nga ema gu mu thumeya. (Ndzi. 62:6, 7; leri 1 Pedro 5:10.) Dundruga gu khuwe, Josefa a diri ni tanga nya 17 myaga tepo Jehovha a nga gira gu a manega ni miloro nyo hathege. Somo guagani gu khiso Jehovha a ngu va tumba vaphya va mu thumeyago. Vaphya nya vangi muhuno va ngu tumbega kha nga Josefa. Vambe va kona va ngu khothedwa nya mba na nandru khu gu vbweta gu simama va tumbega ga Nungungulu. — Ndzi. 110:3.

VANYAMAYI VAVILI VA NGA BA VA VBISEGA NGUDZU MYONYO

8. Ginani gi dugeledego Nowemi ni Rute?

8 Khu kotani nya ndzala, Nowemi ni ndranga yaye si lombide gu va diga ndranga yawe tigoni ga Judha va ya vbanya kha nga valuveli tigoni ga Mowabhi. Iyoyo, mwama wa Nowemi, Elimeleki a difa a tshala basi ni sanana saye sa sivili nya sikwathana. Khu gu gimbiya nya tepo sanana sa Nowemi si di tshadha ni vanyamayi va Mowabhi, moyo gu diri Rute mumbe khu Orifa. Hwane nya 10 myaga, sanana sa Nowemi si difa niso na si si velegi sanana. (Rute 1:1-5) Nga dundrugeya khedzi vanyamayi vava va vararu va dzipwidego khidzo. Lisine gu Rute ni Orifa si di hadzi kodzega gu va dzegwa gambe. Ganiolu, Nowemi a di gumbide. Khu mani a nga hadzi gu mu khathaleya? Ga tepo nyo khaguri, Nowemi a di vbede ngudzu tshivba nyo bwe a ganeya khuye: “Mu nga nyi rani gambe Nowemi; aholu nyi raneni khenu Mara, kholu mune nya Tshivba Yatshavbo a nyi woniside mihimbo.” Na vbisegide monyo, Nowemi a di hunga gu bweleya Bhetlehema nigu Rute a di hongola nuye. — Rute 1:7, 18-20.

Nungungulu a si vegide guagani ga Nowemi ni Rute gu khuye a nga phasa sithumi saye si vbisegidego monyoni ni gu vbeya tshivba. Ina a nga gira sa simweso gwago? (Wona dzindrimana 8-13) *

9. Guya khu libhuku la Rute 1:16, 17, 22, Rute tiyiside kharini Nowemi?

9 Ginani gi phasidego Nowemi ga giemo gegi nyo garadze? Lihaladzo nyo tumbege. Khu giyeyedzo, Rute yeyedzide lihaladzo nyo tumbege ga Nowemi khu gu khala naye. (Leri Rute 1:16, 17, 22.) Rute thumide ngudzu Bhetlehema khu gu roledzeya esi si nga ba si tshaledzeya mathembweni gasi a mana gilo nyo hodze uye ni Nowemi. Khu kotani nya esi a giridego, Rute tidwe kha nga nyamayi nya wadi. — Rute 3:11; 4:15.

10. Jehovha yeyedzide kharini lihaladzo khu sisiwana nya nga Rute ni Nowemi?

10 Jehovha ningide nayo vaIsrayeli nya gu yeyedze pweya wusiwana ga siwana, nya nga Rute ni Nowemi. Nayo wowu wu di gu khuwo, va gu vbwera va di yede gu tshiyedzeya silo nyo khaguri mathembweni gasi gu sisiwana si ta roledzeya. (Levhi 19:9, 10) Khu kotani nya nayo wowo, Nowemi ni Rute va kodzide gu mana guhodza nya mba lomba dzomola.

11-12. Bhowazi phaside kharini Nowemi ni Rute?

11 Mune nya lithembwe omu Rute a nga ba a roledzeya umo silo nyo hodze khu Bhowazi. Gutumbega ni lihaladzo eli Rute a yeyedzidego Nowemi li samadziside ngudzu Bhowazi. Khu kharato, uye tshadhide ni Rute a bwe a renga satshavbo si nga ba si lumba Rute ni Nowemi. (Rute 4:9-13) Bhowazi ni Rute va di velega gyanana nyo pwani khu Obhedhi egi khu gu gimbiya nya tepo gi nga khala vhovho wa Pfhumu Dhavhidhe. — Rute 4:17.

12 Nga dundrugeya khu gutsaka a gu pwidego Nowemi tepo a nga wugareya Obhedhi na gu bonga Jehovha khu giningwa gegi. Ganiolu, silo nya sadi si ngo guta. Tepo Nowemi ni Rute va na wuswago, va na tugula gu khawe Obhedhi khade kokwe wa Mesiya, a gu Jesu Kristo.

13. Ginani hi gi hevbulago avba ga matimu ya Nowemi ni Rute?

13 Esi hi si hevbulago. Simbe sigaradzo si nga hi vbedza tshivba nyo bwe hi si vbweti gilo. Hi bwe hi si giti ni gilo nyo gire. Tepo gu giregago isoso, gu vbwetega hi tumba Papayi wathu wa ndzadzini hi bwe hi si dzi hambanisi ni vandriyathu. Lisine gu khandri tepo yatshavbo Jehovha a na hi duseyago sigaradzo sathu. Khu giyeyedzo, Jehovha kha bweledzeya Nowemi mwama waye ni sanana saye si nga ba si fude. Ganiolu, uye a na hi phasa gutimiseya ni gevbini gigaradzo hi na tshanganago nagyo khu gu thumisa vandriyathu. — Mav. 17:17.

MULEVHI MOYO A NGA BA ARI VBAFUVBI NI GU DIGA GU THUMEYA JEHOVHA

Mulovi nya Ndzimo 73 vbwetide gu hosisa tepo a nga wona gu khatshi ava va si thumeyigo Jehovha va ngu dugeleya guvbanyani. Isoso si nga hi dugeleya nethu. (Wona dzindrimana 14-16)

14. Khu ginani muLevhi nyo khaguri a nga vbeya tshivba?

14 Oyu a lovidego Ndzimo 73 a diri muLevhi. Uye a diri ni lithomo nyo thume nyumbani ga Jehovha. Ganiolu, ga tepo nyo khaguri womini gwaye vbede tshivba. Khu ginani? Uye a di pheya gupweya lidiwo va nya guvivba ni va nya dzikusedza, khandri khu kotani nya guvivba va nga ba va gu gira, ganiolu, kholu si nga ba si wonega khatshi va ngu dugeleya tepo yatshavbo ga esi va si girago. (Ndzi. 73:2-9, 11-14) Si di gu gira khatshi va na ni satshavbo, dzitsapawu, womi nya wadi nigu va di si garadzegi. Muembi nya ndzindzimo a di vbeya tshivba khu gu wona va nya guvivba na va gu dugeleya, nyo bwe a ganeya khuye: “Kha ga phasa gilo gu agisa monyo wangu, gu vbweta guvbanya gwadi ni gu dzi agisa nyi si giri gighoho.” Khu lisine, esi si di hadzi gu mu gira a ema gu thumeya Jehovha.

15. Guya khu Ndzimo 73:16-19, 22-25, muLevhi pade kharini gu vbeya tshivba?

15 Leri Ndzimo 73:16-19, 22-25. Mulevhi a di “bela wulangani nya guage wa Nungungulu.” Mule, nari vbakari nya vambe vakhozeyi va Jehovha, a si kodzide gu gurula a dundrugeya gwadi khu giemo gyaye a bwe a gombeya. Khu kharato, uye tugude gu khuye esi a nga ba a si pimisa gu diri wupumbu nigu a di bede ndziyani yi nga hadzi gu mu hambanisa ni Jehovha. Mulevhi a di pwisisa gu khuye va nya guvivba vomo “wulangani nya gukwirige” nigu va na “vbiyedwa va fuviswa.” Gasi a diga gu manega ni lidiwo a bwe a si vbeyi tshivba, muLevhi yoyu a di yede gu wona silo khedzi Jehovha a si wonago khidzo. Tepo a nga gira isoso, a si kodzide gu mana gurula ni gutsaka. Uye a di khuye: “Mafuni momu, nya gu gola gu khala [ni Jehovha] basi.”

16. Ginani hi gi hevbulago ga muLevhi?

16 Esi hi si hevbulago. Ethu gima kha hi yeli gu pweya lidiwo va nya guvivba va wonegago gu khatshi sa gu va gimbileya gwadi. Litsako lawe khandri la gilo nigu kha li na nga pfoledwa khu lidambo. Avo kha va nga mana womi nya gupindruge. (Muh. 8:12, 13) Ha gu va pweya lidiwo hi na vbeya tshivba nigu isoso si na hi gira hi luza wupari wathu ni Jehovha. Wa gu tshuka u dzipwa khatshi u ngu pheya gu diwuleya va nya guvivba va wonegago khatshi si ngu va gimbileya gwadi, gira nya nga esi si giridwego khu muLevhi. Engisa sileletelo sa Nungungulu u bwe u manega ni wupari ni sithumi saye. Wa gu haladza ngudzu Jehovha u na mana litsako nya lisine nigu u na simama ndziyani yi yisago ‘guvbanyani nya lisine.’ — 1 Thim. 6:19.

GU MBA VBELEYA GA PEDRO GU MU VBEDZIDE TSHIVBA

Pedro pade gu vbeya tshivba nigu vegide gupima avba nya gu thumeye Nungungulu, anethu hi nga phaswa hi bwe hi phasa vambe ha gu dundrugeya khu giyeyedzo gyaye. (Wona dzindrimana 17-19)

17. Sighelo muni a nga ba ari naso Pedro nya gu vbele tshivba?

17 Mupostoli Pedro a diri mwama nya sighingi, ganiolu, dzimbe dzitepo a di gu gira mwendro gu ganeya silo nya mba pheya khu gu pimisa. Khu kotani nya makhalelo yoyo, dzimbe dzitepo Pedro a di gu dzi laya khesi a nga ba a ganeya mwendro gu gira. Khu giyeyedzo, tepo Jesu a nga embeya vapostoli vaye khuye a di hadzi tshaniswa a bwe a songwa, Pedro a di mu kawuka khuye: “Isoso gima kha si na gu dugelela!” (Mat. 16:21-23) Jesu a di lulamisa mawonelo ya Pedro. Tepo tsawa nyo khaguri wu nga ya mola Jesu, Pedro a di piya ndzeve ya githumi gya khongolo nya vaphasi nya mhamba. (Joh. 18:10, 11) Avba gambe si lombide gu Jesu a kawuka Pedro. Gu diga isoso, Pedro ganede gambe khuye ambari vambe vapostoli va gu diga Jesu, uye gima kha na nga mu diga. (Mat. 26:33) Ganiolu, gu dzi tumba gogo kha ga pfoledwa khu lidambo, Pedro a di bomba Pfhumu yaye guraru. Na gu vbede tshivba, Pedro “a di duga vbavbandze aya lila khu wuvi waye watshavbo.” (Mat. 26:69-75) Adzina uye pimiside gu khuye, Jesu gima kha na nga mu divaleya.

18. Jesu phaside kharini Pedro gupala gu vbeya tshivba?

18 Ganiolu, Pedro kha dzumeleya gu vbeya tshivba gu mu digisa gu thumeya Jehovha. Hwane nya gu gire sihoso, Pedro a di simama gu thumeya Jehovha ni vambe vapostoli. (Joh. 21:1-3; Mith. 1:15, 16) Ginani gi phasidego Pedro gupala gu vbeya tshivba? Jesu a di gombede gasi gu gukhodwa ga Pedro gu si vbeyi nigu uye kutside Pedro gu bweleya aya tiyisa vandriyaye. Jehovha hlamude nombelo wowu. Hwane nya gu ba Jesu a wusidwe, uye dugelede ga Pedro gasi gu a mu tiyisa. (Luka 22:32; 24:33, 34; 1 Kor. 15:5) Hwane nya gu ba vapostoli va vbedzide wutshigu watshavbo nya mba mola dzindzandzi, Jesu a di dugeleya gwawe. Ga tepo yeyi, Jesu ningide lithomo Pedro nyo ganeye edzi a nga ba a mu haladza khidzo. Jesu a di divalede pari yaye nyo yi gole a bwe a yi ninga wumbe thumo. — Joh. 21:15-17.

19. Ndzimo 103:13, 14, ya gu hi phasa kharini gu wona edzi Jehovha a si wonago khidzo sihoso sathu?

19 Esi hi si hevbulago. Jesu yeyedzide wuhindzi Pedro nigu a di gu pimedzeya makhalelo ya Papayi waye. Khu kharato, ha gu ghoha kha hi yeli gu pimisa gu khethu Jehovha a hi tsukude. Sathane khuye a vbwetago gu khuye hi pimisa kharato. Gu hambana ni isoso, hi yede gu dundrugeya khedzi Jehovha a hi haladzago khidzo, edzi a pwisisago khidzo gu hegedwa gwathu nigu a gu vbweta gu hi divaleya. Khu kharato, hi yede gu mu pimedzeya va gu tshuka vambe va hi gandra ginyalana. — Leri Ndzimo 103:13, 14.

20. Ginani hi na bhulago khigyo ga ndrima yi landreyago?

20 Giyeyedzo gya Josefa, Nowemi ni Rute, muLevhi nyo khaguri ni Pedro gya gu hi gira hi tiyisega gu khethu, ‘Jehovha womo vbafuvbi ga vale myonyo yawe yi vbisegago.’ (Ndzi. 34:18) Lisine gu uye a ngu dzumeleya gu khuye hi tshaniseka hi bwe hi emisana ni siemo si hi girago hi vbeya tshivba. Ganiolu, tepo hi timiseyago hi bwe hi wona edzi Jehovha a hi phasago khidzo, gukhodwa gwathu go engedzeya gutiya. (1 Ped. 1:6, 7) Ga ndrima yi landreyago, hi na wona edzi Jehovha a phasago khidzo sithumi saye nyo tumbege si vbedego tshivba, adzina khu kotani nya gu mba vbeleya mwendro simbe sigaradzo.

NDZIMO 7 Jehovha, tshivba yathu

^ ndri. 5 Josefa, Nowemi, Rute, muLevhi nyo khaguri ni mupostoli Pedro va emisanide ni siemo si nga va vbedza tshivba. Avba nya ndrima yeyi, hi na wona edzi Jehovha a va thaveledego khidzo ni gu va tiyisa. Hi na wona gambe egi hi nga gi hevbulago avba nya siyeyedzo sawe ni edzi Jehovha a va pharidego khidzo.

^ ndri. 56 TSHAMUSELO NYA DZIFOTO: Nowemi, Rute ni Orifa va di vbisega myonyoni va bwe va vbeya tshivba kholu va nga fedwa khu vama vawe. Ganiolu, Rute, Nowemi ni Bhowazi va di tsaka tepo gu nga velegwa Obhedhi.