Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 51

Ja Jyoba wa skoltay ja matik elel sganaʼe

Ja Jyoba wa skoltay ja matik elel sganaʼe

«Ja Jyoba mojan ay soka matik jel tristeʼay skʼujoli; sok wa xyayi skoltajel ja matik elel sgana» (SAL. 34:18).

TSʼEBʼOJ 30 Ja jTat, ja jDyos sok Kamigo

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo it?

MINI chamyabʼjeluk ja ayni ekʼele oj kabʼtik elel jganatik yuja spensarajel ay kiʼojtik «jun jsakʼaniltik kom sok bʼutʼel wokol» (Job 14:1). Jitsan yaʼtijumik ja Jyoba ja bʼa najate jachni cha yabʼye. Mini kechanukta, jujuntik skʼanawe oj chamuke (1 Rey. 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16). Pe ja Dyos ja maʼ wa sjipa skʼujole, ja Jyoba, tolabida aji kulan skʼujole sok tsatsankʼujolajiye. Cha yaʼakan atsʼijbʼajukan bʼa Biblia ja jas ekʼ sbʼaje bʼa ay jas oj sjeʼekitike sok oj ya kulan jkʼujoltike (Rom. 15:4).

2 Ja bʼa artikulo it, oj jtatik tiʼal bʼa jujuntik yaʼtijum ja Jyoba bʼa stʼaspune prebaʼik bʼa aji el sganaʼe: ja José, ja yunin ja Jacob; ja biguda Noemí sok ja yalibʼ Rut; ja levita maʼ stsʼijbʼan ja Salmo 73, sok ja jekabʼanum Pedro. ¿Jastal tsatsankʼujolajiye yuja Jyoba? ¿Sok jasa wa xnebʼatik bʼa yeʼnle? Ja sjakʼjel ja sjobʼjelik it wa xchiktes ja «Jyoba mojan ay soka matik jel tristeʼay skʼujoli» sok «wa xyayi skoltajel ja matik elel sgana» (Sal. 34:18).

JA JOSÉ JELXIXA JA JAS KʼULAJIYI BʼA MI TOJUKI

3, 4. ¿Jasa ekʼ sbʼaj ja José ja yajni keremto?

3 Yajni ja José ayto yiʼoj junuk 17 jabʼil, aji ekʼyi chabʼ wayichal yuja Dyos bʼa oj kʼot jun kʼakʼu oj kʼot june maʼ jel kisubʼal ja bʼa spamilya (Gén. 37:5-10). Pe tsaʼan yajni ajyiyuj ja swayichik jaw, tukbʼini ja sakʼanili. Jaʼukto maʼ oj kisjuk yuj ja smoj-alijeliki, chonji jastal moso, sok kʼot yaʼteltay june ja maʼ wa x-aʼtiji ja bʼa wa xyaʼa mandar ja faraón sbʼiʼil Potifar (Gén. 37:21-28). Ja José wegoni tukbʼi ja sakʼanili, ja jastal jel kisubʼal yuja stati kechantani kʼot mosoʼal yuj bʼa jun winik mi xyaʼteltay ja Jyoba (Gén. 39:1).

4 Pe mini kechanuk ja jaw, ja xcheʼum ja Potifar sleʼayi lom smul ja José bʼa sleʼa bʼi modo stʼenjel wayelsok. Bʼa mixani yila ta smul ma mi smuluk, ja Potifar ya och preso ja José, bʼa mochji sok kadena (Gén. 39:14-20; Sal. 105:17, 18). ¿Wan maʼ x-ekʼ bʼa jpensartik ja jastal yabʼ ja kerem José sbʼaja lom leji smuli? ¿Sok jasa wa xbʼobʼ ijukjanyi sbʼaja sbʼiʼil ja Jyoba? Mini ay duda, ja José ayni yiʼoj rason bʼa elel sgana oj ajyuk.

5. ¿Jasa skʼulan ja José bʼa mi oj aji koʼ luʼum yuja el sgana?

5 Ja José mini jas wa xbʼobʼ skʼuluk bʼa stukbʼesel ja sakʼanil ja yajni moso ajyi, sok cha mini ja yajni tey bʼa preso. ¿Jasa koltaji bʼa mi oj el sgana? Ja jas skʼulani, mixani ja waj skʼujol ja jastik mixa xbʼobʼ skʼuluki, jani waj skʼujol skʼulajel lek ja aʼtelik ajiyi. Spetsanil ja bʼa jas ekʼ sbʼaji, tolabida ja yaʼa bʼajtan bʼej ja Jyoba ja bʼa sakʼanili, sok ja yuj ja yeʼn ya koʼyi slekilal ja José spetsanil ja jas wa skʼulani (Gén. 39:21-23).

6. ¿Bʼa jas modo bʼobʼta ja José tsatsankʼujolaji ja swayichik ajyiyuji?

6 Bʼobʼta ja José cha tsatsankʼujolaji spensarajel ja swayichik aji ekʼyi, bʼa wa xchiktes ojtoni yil yajkʼachil ekʼele ja spamilya sok ja sakʼanili ojtoni tojbʼuk. Sok jachni ekʼa. Yajni ja José ayiʼoj junuk 37 sjabʼil, ja swayichiki kʼe kʼot smeranil bʼa jun modo jel chamyabʼjel (Gén. 37:7, 9, 10; 42:6, 9).

7. Jastalni wa xyala ja 1 Pedro 5:10, ¿jasa oj skoltayotik bʼa oj kuchkujtik ja prebaʼiki?

7 ¿Jasa wa xnebʼatik? Ja jas ekʼ sbʼaj ja José wa xya juljkʼujoltik ja bʼa luʼumkʼinal it jel malo bʼobʼta ayni kristyano oj skʼulkitik jastik bʼa mi tojuk. Bʼobʼta junuk ja kermanotik ma ja kermanatik oj yixtalaʼukotik. Pe ta wa xkilatik ja Jyoba jastal jpatakʼ tontik, ja jkoltanumtik, mini oj el jganatik cha mini oj katikan yaʼteltajel (Sal. 62:6, 7; kʼuman ja 1 Pedro 5:10). Pe ja José kechantoni jun kerem ja yajni aji ekʼyi ja wayichik jaw yuja Jyoba. Ja yuj wani xchiknaji lek ja Jyoba wani sjipa skʼujol ja yaʼtijumik keremeto. Ja bʼa jtyempotik, ay jitsan keremtik bʼa ayiʼoje skʼuʼajel bʼa Jyoba jastal ajyiyuj ja José, sok jujuntik lutubʼale bʼa mini ay smule ja itani yuja toj ajyele (Sal. 110:3).

CHABʼ IXUK BʼA JEL TRISTE AJYIYE

8. ¿Jasa ekʼ sbʼaj ja Noemí sok ja Rut?

8 Ja Noemí sok ja Elimélec ajyiyujile chabʼ skereme sok ti ajyiye kulan bʼa Judá, pe ajyi jun tsatsal waʼin sok wajye bʼa pilan país sbʼiʼil Moab. Yajni teye ja tiw, ja Elimélec chami, sok ja Noemí kan stuchʼil soka chabʼ skeremi. Yajni ekʼ ja tyempo, ja yeʼnle nupaniye sok chabʼ ixuke bʼa Moab sbʼiʼile Rut sok Orpá. Junuk lajune jabʼil tsaʼan, ja yeʼnle chamye bʼa mini ajyi yuntikile (Rut 1:1-5). Ja oxe ixuke it jelni triste ajyiye juntiro. ¿Jasxa oj ekʼ sbʼaje ja wego ja yeʼnle? Ja Rut sok ja Orpá ojtoni bʼobʼ nupanuke, pe ja Noemí wanxani awelbʼel. ¿Maʼ xa oj talnajuk yuja yeʼn? Kʼotni jun tyempo bʼa jel tristeʼaxi juntiro bʼa yala: «Mok awawex jbʼiʼiluk Noemí. Awik jbʼiʼiluk Mará, yujni ja maʼ jel juntiro Yipi, yaʼunejon kan ja bʼa wokolik it». Soka jastal jel yatsʼan ay xyabʼ ja skʼujoli, ja Noemí stsaʼa oj kumxuk bʼa Belén, sok mojtajiyuj ja Rut (Rut 1:7, 18-20).

Ja Dyos sjeʼayi ja Noemí sok ja Rut bʼa ojni bʼobʼ skoltay ja yaʼtijumiki, bʼa tini chʼikanotik ja keʼntiki, bʼa skʼulajel ganar ja elel ganaʼil sok ja tristeʼili. (Kʼela ja parrapo 8 man 13). *

9. Jastalni wa xyala ja Rut 1:16, 17, 22, ¿jastal tsatsankʼujolaji ja Noemí yuja Rut?

9 Ja yajalkʼujol bʼa mi xchʼaki jani jaw ja jas wa skʼana ja skʼujol ja Noemí. Ja Rut sjeʼani yi ja tikʼe yajalkʼujol jaw ja yajnikan soka yeʼn (kʼuman ja Rut 1:16, 17, 22). Ja bʼa Belén, ja Rut tsats lek aʼtiji ja bʼa yalajil cebada bʼa stsomjelyi swaʼel ja Noemí sok ja bʼa yeʼn. Yuja jas skʼulani, mini ekʼ mas tyempo ja Rut jelni lek kʼot iljuk (Rut 3:11; 4:15).

10. Ja Jyoba, ¿jastal sjeʼayi yajalkʼujol ja pobreʼik?

10 Ja Jyoba yani yi jun ley ja israʼelenyoʼik bʼa wa xchiktes ja syajulal skʼujol yiʼoj yuja pobreʼik jastal ja Noemí sok ja Rut. Yayi mandar ja xchonabʼi, ja bʼi ja yajni stsomowe ja sbʼaʼal ja yalaje, mok chʼak stsom-e ja bʼa stiʼ ja yalaje bʼa jachuk yeʼn oj bʼobʼ stsom-e ja pobreʼik (Lev. 19:9, 10). Ja yuj ja Noemí sok ja Rut ojni bʼobʼ staʼ ja swaʼele bʼa mini tʼilanuk oj skʼane ekʼ.

11, 12. Ja Boaz, ¿jasa skʼulan bʼa gusto oj ajyuk ja Noemí sok ja Rut?

11 Ja swinkil ja bʼa alaj aʼtiji ja Rut juni winik riko sbʼiʼil Boaz. Jelni nikji ja yeʼn yuja Rut toj ajyi sok sjeʼayi syajal skʼujol ja yalibʼi, ja Noemí, bʼa smanakan ja sdote ja spamilya sok nupani soka Rut (Rut 4:9-13). Mas tsaʼan, ajyi jun skereme bʼa yawe sbʼiʼiluk Obed, bʼa jani waj ja statawelo ja mandaranum David (Rut 4:17).

12 La jpensaraʼuktik ja Noemí bʼa ti stelunej ja Obed, gusto lek ay sok wan yajelyi tsʼakatal ja Jyoba sok spetsanil skʼujol. Pe ja jas mas lek sbʼaja Noemí sok ja Rut jani ja jas jakumto. Yajni sakʼwiye, ja yeʼn oj kʼot snaʼe ja Obed yeʼnani waj june ja maʼ ekʼ paxyuj ja Mesías kʼapubʼali, ja Jesukristo.

13. ¿Jastik jel chaʼanyabʼalil wa xbʼobʼ jnebʼtik ja loʼil bʼa Noemí sok ja Rut?

13 ¿Jasa wa xnebʼatik? Yajni wan ekʼel jbʼajtik jun preba, bʼobʼta ojni el jganatik ma oj syatsʼ sbʼaj ja jkʼujoltik. Bʼobʼta mini oj jnaʼ jas oj jkʼuluktik. Ja bʼa ekʼeleʼik jaw, la jipjkʼujoltik tsʼikan lek ja kala tatik tey bʼa satkʼinal sok mok katikan ja kermanotik. Wani xnaʼatik ja Jyoba mini tolabida oj xchʼaykitik ja prebaʼik, jastalni ja Noemí mi yaʼ kumxukyi ja statam sok ja yuntikili. Pe ja jas tolabida oj skʼuluki jani oj skoltayotik bʼa oj kuchkujtik, bʼobʼta jani oj ya makunuk ja hermanoʼik bʼa oj sjeʼekitike ja yajalkʼujol mi xchʼaki (Prov. 17:17).

JUN LEVITA BʼA OCH YUJ DUDAʼIK

Ja tsʼijbʼanum bʼa Salmo 73 och yuj ja duda ja yajni yila lajansok lekni wan wajel yujile ja matik mi xyaʼawe bʼajtan bʼej ja Jyoba. Cha ojni bʼobʼ ekʼ jbʼajtik ja keʼntiki. (Kʼela ja parrapo 14 man 16).

14. ¿Jas yuj jel el sgana jun levita?

14 Ja tsʼijbʼanum bʼa Salmo 73 juni levita. Ja levitaʼiki ayni yiʼoje ja chaʼan cholal aʼtel ja bʼa lugar wa xyaweyi stoyjel ja Jyoba. Pe ama jachuk, elnijul jun tyempo bʼa el sgana yujni kʼe yil kʼujoluk ja maloʼiki sok ja matik niwan wa xyaʼa sbʼaji. Mi yuj wa skʼana oj skʼuluk ja jas mi lekuk wa skʼulane, pe payjini ja lekil sakʼanil lajansok yiʼoje (Sal. 73:2-9, 11-14). Lajansok ayni yiʼoje spetsanil: rikesaʼil, yajel ekʼ gustoʼil sok mini jas wa xcham skʼujole. Ja it jelni aji el sgana ja salmista bʼa yala: «Chikan lek lomni ajyelkuj jun jkʼujol bʼa toj bʼa cha sakʼunej ja jkʼabʼ ja bʼa leki». Mini ay duda, xiwelani sbʼaj ay ja jastal wa xyila sbʼaj soka Dyosi.

15. Jastalni wa xyala ja Salmo 73:16-19, 22-25, ¿jasa skʼulan ja levita bʼa oj skʼul ganar ja elel sgana?

15 (Kʼuman ja Salmo 73:16-19, 22-25). Ja levita och ja bʼa «tsamal stemplo ja Dyos», bʼa seguro cha ayni tuk israʼelenyoʼik wane yaʼteltajel ja Jyoba. Ja tiw bʼobʼ spensaraʼuk lek jaʼankʼujol sok ja skoltanel ja orasyoni. Ja jas ijijan yiʼi yabʼni stojol sok kʼot snaʼ mini sbʼejuk ja jastal wan skʼulajeli, ta yiʼaj ja bʼej jawi, kechantani oj ajuk najatbʼuk soka Jyoba. Cha kʼot snaʼ ja matik malo ayeni bʼa «bʼilitsʼ luʼum» sok kechantani wa smajlaye jun «xchʼakelale bʼa jel xiwela sbʼaj». ¿Jasa koltaji ja levita bʼa oj yakan ja ilkʼujol soka elel sgana ay xyabʼi? Jani yiljel ja jastik junuk ja jastalni wa xyila ja Jyoba. Yajni skʼulan ja jaw, cha ajyini yuj ja lamanil ja bʼa yojoli sok ja gustoʼili. Bʼa jani wan yaljel yabʼ ja Jyoba, yala: «Sok ja bʼa luʼum, mini ay pilan bʼa weʼn, mini jas xkʼana».

16. ¿Jasa wa xnebʼatik ja bʼa levita maʼ stsʼijbʼan ja Salmo 73?

16 ¿Jasa wa xnebʼatik? Tʼilani mi oj kilkʼujoluktik ja matik malo bʼa lajansok ayiʼoje jun sakʼanile bʼa lek. Ja sgustoʼil yiʼoje kechantani lom sjejel sok mini oj albʼuk, pes ja yeʼnle mini oj ajyuke sakʼan bʼa tolabida (Ecl. 8:12, 13). Yilkʼujolajele kechantani oj ya el jganatik sok ojni bʼobʼ sjom ja jastal wa xkila jbʼajtik soka Jyoba. Anto, ta jun ekʼele kabʼtik jastal ja levita, la jkʼuluktik ja jas skʼulan ja yeʼn: la jmaklaytik ja srason ja kala Tatik Dyos jel syajtayotiki sok la katik ekʼ tyempo soka matik wa xyaʼteltaye. Ta ja yaʼteltajel ja Jyoba jatani wa xyiʼajankitik ja niwan gustoʼil, merani gusto oj ajyukotik sok jani oj jnochtik ja bʼej wa x-ikʼwani «ja bʼa sakʼanil jani ja meran ja sakʼanil» (1 Tim. 6:19, TNM).

JA PEDRO AJI EL SGANA YUJA JASTIK WA X-AJI SKʼOJCHUK YOKI

Spensarajel sbʼaja Pedro ja yajni elel sgana bʼa jaxani waj skʼujol yaʼteltajel ja Dyos ojni bʼobʼ skoltayotik sok yajel makunuk bʼa skoltajel ja tuki. (Kʼela ja parrapo 17 man 19).

17. ¿Jasa rasonik yiʼoj ja Pedro bʼa oj el sgana?

17 Ja jekabʼanum Pedro juni winik jel listo pe cha wani xjelxi, sok ayni ekʼele jani wa xyala ja jas bʼajtan wa xjak ja bʼa spensari. Ayni ekʼele, wa xyala sok wa skʼulan jastik bʼa wa snaʼa malaya tsaʼan. Jun sjejel, yajni ja Jesús xcholo yabʼ ja sjekabʼanumik tʼilani oj yiʼ wokol sok oj chamuk, ja Pedro stojoni ja Jesús bʼa yaljel yabʼ: «Miyuc. Mi oj bobuc ahuuj ja jachuqi» (Mat. 16:21-23). Ja Jesús stojo. Yajni jun tsome kristyano waj syam-e ja Jesús, ja Pedro bʼa mixani tʼun spensaraʼan skʼutsuyi ja xchikin jun smoso ja olomal sacerdote (Juan 18:10, 11). Ja Jesús cha stojo. Chomajkil, ja Pedro stoyo sbʼaj, anima bʼi skʼulane payar spetsanil ja tuk jekabʼanumiki sok x-ajikan ja Jesús, ja yeʼn mini tʼun oj skʼuluk (Mat. 26:33). Pe ja jastal jel sjipa skʼujol bʼa yeʼn iji bʼa oj xiwyuj ja kristyano, sok ja Pedro yala oxe ekʼele mi snaʼa sbʼaj ja sMaestro. Jel triste ay juntiro, «ti el ja tihui. Ti qʼue juntiro sni scʼujola» (Mat. 26:69-75). Seguro ja Pedro sjobʼo sbʼaj ta oj bʼobʼ ajuk perdon yuja Jesús.

18. Ja Jesús, ¿jastal skoltay ja Pedro bʼa skʼulajel ganar ja elel ganaʼili?

18 Pe ja Pedro mini yaʼakan oj kʼulajuk ganar ja elel ganaʼil. Anima skʼojchin yok, stuluni sbʼaj, sok wani xnaʼatik mini yaʼakan aʼtel sok lajan ja tuk jekabʼanumiki (Juan 21:1-3; Hech. 1:15, 16). ¿Jasa koltaji? Julskʼujol alubʼalyabʼ yuj ja Jesús bʼa spatatayi skʼujol ja Dyos bʼa mok chʼayuj ja skʼuʼajel yiʼoji sok cha akumxuk bʼa oj stsatsankʼujoluk ja yermanoʼiki. Ja Jyoba sjakʼani ja orasyon jaw. Mas tsaʼan, ja Jesús sjeʼa sbʼaj yi, bʼobʼta jani bʼa oj stsatsankʼujoluk (Luc. 22:32; 24:33, 34; 1 Cor. 15:5). Bʼa pilan ekʼele, ja Jesús sjeʼa sbʼajyi ja sjekabʼanumik bʼa wane slukbʼajel chay bʼa snajtil akwal tsaʼan bʼa mini jas yawe eluk. Ja tiw, ja Jesús sjeʼaniyi ja yajtanel yiʼoj sbʼaja Pedro sok sjeʼayi ja yamigo yaʼatani perdon bʼa yajelyi mas aʼtel (Juan 21:15-17).

19. Jastalni wa xyala ja Salmo 103:13, 14, ¿jasa wa spensaraʼan ja Jyoba sbʼaja jmultiki, sok jastal oj bʼobʼ jnochtik?

19 ¿Jasa wa xnebʼatik? Ja Jesús, ja jastal yila ja Pedro xchiktes jelni syajulal, jastalni ja sTati. Ja yuj, ja yajni wa xkʼojchin koktik mokni jpensaraʼuktik ja Jyoba mini oj yaʼotik perdon. Mok chʼay jkʼujoltik ja Satanás wa skʼana oj jpensaraʼuktik jastal jaw. Jaʼukto maʼ, la kil jbʼajtik ja keʼntiki sok jachuk ja matik wa syajbʼesotik ja junxta yajtanel sok ja yajulal wa xyilawotik ja kala Tatik tey bʼa satkʼinali (kʼuman ja Salmo 103:13, 14).

20. ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo ti jakumi?

20 Ja loʼil bʼa José, Noemí sok ja Rut, ja levita sok ja Pedro wa xya jkʼuʼuktik lek «ja Jyoba mojan ay soka matik jel tristeʼay skʼujoli» (Sal. 34:18). Meran, ja yeʼn mini tolabida wa xyaʼakan bʼa mi oj ekʼ jbʼajtik prebaʼik ma oj kabʼ elel jganatik. Pe ja yajni wa xkuchkujtik soka skoltaneli, wani stsatsbʼi ja skʼuʼajel kiʼojtiki (1 Ped. 1:6, 7). Ja bʼa artikulo ti jakumi, oj kiltik jastal ja Jyoba wa skoltay bʼa tuk modoʼik ja matik toj aye ja yajni elel sganaʼe, bʼobʼta ja yuj ja jastik wa x-aji wokolanuke ma bʼa tuk ekʼeleʼik wa stʼaspune jastik bʼa wokolik.

TSʼEBʼOJ 7 Jyoba, weʼnani ja kiptikon

^ par. 5 Ja bʼa artikulo it oj kiltik jastal ja Jyoba yaʼa kulan skʼujol sok stsatsankʼujolan ja José, ja Noemí, ja Rut, jun levita sok ja jekabʼanum Pedro ja yajni ekʼ sbʼaje prebaʼik bʼa aji el sganaʼe. Cha oj kiltik ja jas oj bʼobʼ jnebʼtik ja bʼa sjejelik jaw sok ja jastal jejiyile yajulal kʼujol yuja Dyosi.

^ par. 56 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: ja Noemí, Rut sok Orpá triste ajyiye sok el sganaʼe yuja cham ja statame. Yajni ekʼ ja tyempo, ja Noemí, Rut soka Boaz gustoʼaxiye yuja pojki ja Obed.