Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

ARTÍCULO DE ESTUDIU 51

Rulá Jehová ca ni maʼ biree gana

Rulá Jehová ca ni maʼ biree gana

«Nuu Jehová gaxha de ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ; rulabe ca ni maʼ biree gana» (SAL. 34:18).

CANCIÓN 30 Xhamiguaʼ, Bixhozeʼ ne Dios stinneʼ

NI ZAZÍʼDINU *

1, 2. ¿Xi zadúʼyanu lu artículo riʼ?

NUU biaje rireʼnu gana ora riníʼ íquenu «huaxiéʼ dxi ribani» binni «ne rixhacalaʼdxiʼ guiráʼ guendanagana ni rapa» (Job 14:1). Zacaca biʼniʼ sentir stale xpinni Jehová de dxiqué. Dede guyuu tu laa gunabaʼ gatiʼ (1 Rey. 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16). Peru Dios Jehová, ni nápacabe confianza, siempre gucané ne gudixhedxí ladxidóʼcabe. Ne laaca bidii lugar guicá ni bizaaca ca xpinni lu Biblia para quixhedxibe ladxidoʼno ne gusiidibe laanu (Rom. 15:4).

2 Lu artículo riʼ zadúʼyanu xi guendanagana bidxaagalú caadxi xpinni Jehová ni biree gana: José, xiiñiʼ Jacob; Noemí xa viuda que ne xuaalídxibe Rut; levita ni bicaa Salmo 73, ne apóstol Pedro. ¿Ximodo gucané Jehová laacabe yaʼ? ¿Ne xi rizíʼdinu de laacabe? Respuesta stiʼ ca pregunta riʼ zacanécani laanu gánnanu «nuu Jehová gaxha de ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ» ne «rulabe ca ni maʼ biree gana» (Sal. 34:18).

BIZAACA JOSÉ STALE COSA NI CADI JNEZA

3, 4. ¿Xi bizaaca José dxi joven laa?

3 Dxi napa José biaʼ 17 iza, lu chupa bacaandaʼ biluíʼ Dios laabe ziuu dxi zuni respetar familia stibe laabe (Gén. 37:5-10). Peru despué de gúpabe ca bacaandaʼ riʼ, bichaa xquendanabánibe. Lugar de ñuni respetar ca bíʼchibe laabe la? laga bitoocaʼ laabe para gácabe esclavu ne bíʼnibe dxiiñaʼ para ti funcionariu de Egipto ni láʼ Potifar (Gén. 37:21-28). Ti dxi sti dxi si guca José esclavu stiʼ ti hombre ni qué runi adorar Jehová ne maʼ qué ñuu ra nuu bixhoze ni nadxii laa (Gén. 39:1).

4 Ne cadi ngasi, laaca guníʼ xheelaʼ Potifar gucalaʼdxiʼ José nilaxoo laa neca cadi dxandíʼ ni. Qué nuyubi Potifar ñanna pa dxandíʼ ni caníʼ gunaa que, sínuque guluube José cárcel ne raqué bindiibicabe laabe né cadena (Gén. 39:14-20; Sal. 105:17, 18). ¿Ñee ruxuíʼlunu ximodo biʼniʼ sentir José dxi bigaanicabe donda ique neca qué gapa donda la? ¿Ne xi zaníʼ binni de Jehová pur ni guca riʼ yaʼ? Rihuinni dxichi gupa José stale razón para niree gana.

5. ¿Xi biʼniʼ José para cadi guiree gana?

5 Qué ñanda ñuni José gastiʼ dxi nuu de esclavu, ne laaca qué ñanda ñuni gastiʼ dxi nuu ndaaniʼ cárcel. ¿Xi biʼniʼ José para cadi guiree gana yaʼ? Gucuá íquebe gúnibe ca dxiiñaʼ bidiicabe laabe raqué, lugar de nicá íquebe ca cosa ni qué zanda gúnibe. Neca nagana ni gudíʼdibe que, bíʼnibe ni ná Jehová primé lu xquendanabánibe, ne pur ngue guluu Jehová ndaayaʼ laabe (Gén. 39:21-23).

6. ¿Xi bizaaca José ora guníʼ ique ca bacaandaʼ ni gupa?

6 Zándaca guyuu José gana ora guníʼ ique ca bacaandaʼ ni gupa que, purtiʼ gúnnabe zuuyabe familia stibe sti biaje ne zabánibe galán. Zaqué gúcani. Dxi maʼ napa José 37 iza, bizulú guca cumplir ca ni guníʼ xcaandaʼ de ti modo cadi cabeza ni (Gén. 37:7, 9, 10; 42:6, 9).

7. Casi ná 1 Pedro 5:10, ¿xi zacané laanu guni huantarnu intiica prueba gápanu?

7 ¿Xi rizíʼdinu? Ni bizaaca José rusietenalaʼdxiʼ laanu ndaaniʼ Guidxilayú malu riʼ nuu stale binni ni runi laanu cosa ni cadi jneza. Dede zándaca guniná ti hermanu stinu laanu. Peru pa ridúʼyanu Jehová casi ti guié, ti lugar ra zanda guilanu, qué zareʼnu gana ne qué zusaana de gúninu ni nabe (Sal. 62:6, 7; biindaʼ 1 Pedro 5:10). Joven ruʼ José dxi biluíʼ Jehová laa ca bacaandaʼ que. Ndiʼ rusihuinni napa Jehová confianza ca joven. Tiempu riʼ, nuu stale joven ni napa fe Jehová casi José, ne nuu de laacaʼ deguyoocaʼ purtiʼ qué nacaʼ gucheenecaʼ Jehová (Sal. 110:3).

NOEMÍ NE RUT: CHUPA GUNAA NI GUCADÉ LADXIDÓʼ

8. ¿Xi bizaaca Noemí ne Rut?

8 Gupa Noemí ne Elimélec chupa xiiñiʼ ne gulézacaʼ Judá, peru maʼ qué ñuu ni gócabe raqué, ngue runi yendézacabe Moab. Dxi maʼ nuucabe raqué, guti Elimélec, ne biaana Noemí stubi ne guiropaʼ xiiñiʼ. Ra gudiʼdiʼ tiempu bichaganáʼ ca xiiñibe chupa gunaa de Moab, Rut ne Orpá. Chii iza despué guti guiropaʼ hombre riʼ, ne qué ñápacaʼ xiiñicaʼ (Rut 1:1-5). Gucadé ladxidóʼ guionnaʼ gunaa riʼ. ¿Xi guizaaca de laacabe yanna yaʼ? Zándaruʼ guichaganáʼ Rut ne Orpá, peru Noemí maʼ zigola. ¿Tu gapa laacabe yaʼ? Tantu maʼ biree Noemí gana dede guníʼ ca diidxaʼ riʼ: «Cadi gábitu naa Noemí. Lagabi naa Mara, purtiʼ maʼ bitiidiʼ ni jma napa poder naa lu stale yuubaʼ». Biguetaʼ Noemí Belén neca maʼ gucadé ladxidóʼ, ne bibiguetané Rut laabe (Rut 1:7, 18-20).

Pur modo biʼniʼ tratar Dios Noemí ne Rut, bisihuinni zanda gacané ca xpinni, dede né laanu, para cadi guireʼnu gana ne cadi chuʼnu triste. (Biiyaʼ párrafo 9 hasta 13). *

9. Casi ná Rut 1:16, 17, 22, ¿ximodo guluu Rut gana Noemí?

9 Ni caquiiñeʼ Noemí óraque nga gannaxhiicabe laa. Bisihuinni Rut nadxii laabe ora biaanané laabe (biindaʼ Rut 1:16, 17, 22). Yendagu o yetopa Rut ni riaana sobra lu ca layú de cebada ni nuu guidxi Belén para gapa ni gó ne ni gó Noemí. Pur ni biʼniʼ Rut que, nin qué nindaa bidii binni cuenta nacháʼhuibe (Rut 3:11; 4:15).

10. ¿Ximodo bisihuinni Jehová nadxii ca pobre?

10 Bidii Jehová ti ley ca israelita ni rusihuinni riabe ca binni pobre casi Noemí ne Rut. Gúdxibe guidxi que, ora guindísacaʼ cosecha, gusaanacaʼ ca ni nuu guriá layú que para chindagu ca pobre (Lev. 19:9, 10). Zaqué gupa Noemí ne Rut ni gocaʼ sin guinábacaʼ binni.

11, 12. ¿Xi biʼniʼ Boaz para guibani Noemí ne Rut nayecheʼ?

11 Stiʼ Boaz, ti hombre ricu, layú ra biʼniʼ Rut dxiiñaʼ. Guizáʼ bidxagayaa Boaz ora biʼyaʼ qué nusaana ne nabé gunnaxhii Rut suegra, ngue runi guziʼbe herencia sticaʼ sti biaje ne bichaganabe Rut (Rut 4:9-13). Despué gúpacabe ti hombrehuiiniʼ ni biree lá Obed, ni beeda gaca bixhozebiidaʼ rey David (Rut 4:17).

12 Guxuíʼlunu nuáʼ Noemí Obed, guizáʼ cayecheʼ ne cudii xquixe peʼ Jehová de guidubi ladxidóʼ. Peru zacaaruʼ Rut ne Noemí ndaayaʼ. Dxi guiásacabe de lade gueʼtuʼ, zánnacabe guca Obed tobi de ca bixhozebiidaʼ Mesías, Jesucristu.

13. ¿Xi zanda guizíʼdinu de ni bizaaca Noemí ne Rut?

13 ¿Xi rizíʼdinu? Ora tídinu lu ti prueba, zándaca guireʼnu gana o gacadé ladxidoʼno. Dede zanda guiníʼ íquenu maʼ qué zanda gúninu gastiʼ. Óraca gápanu confianza Bixhózenu ni nuu guibáʼ ne cadi guixélenu de ca hermanu stinu. Nánnanu qué zabee Jehová ca guendanagana stinu, cásica qué nusibánibe xheelaʼ Noemí ne ca xiiñiʼ. Peru siempre zacanebe laanu guni huantarnu ca prueba gápanu, ne zanda iquiiñebe ca hermanu stinu para gannaxhiicaʼ laanu (Prov. 17:17).

TI LEVITA NI GUPA DUDA

Guníʼ ique hombre ni bicaa Salmo 73 ruluíʼ jma galán nabani ca binni ni qué runi ni ná Jehová. Laanu laaca zanda guizaacanu ni bizaacabe. (Biiyaʼ párrafo 14 hasta 16).

14. ¿Xiñee guizáʼ biree ti levita gana?

14 Ti levita nga hombre ni bicaa Salmo 73. Gupa ca levita que privilegiu guni servircaʼ ra raca adorar Jehová. Neca zacá, guyuu ti tiempu, biree levita riʼ gana purtiʼ bizulú gúpabe envidia ca binni malu ne ca orgulloso. Qué racaláʼdxibe gúnibe ca cosa malu ni runi ca binni que, peru guníʼ íquebe galán nabánicaʼ neca cadi dxandíʼ ni (Sal. 73:2-9, 11-14). Ruluíʼ nápacaʼ guiráʼ ni caquiiñecaʼ: cosa risaca, ni riuuláʼdxicaʼ ne cadi nuucaʼ xizaa. Guizáʼ biree salmista que gana dede guníʼ: «Rihuinni dxichi pur gana si bisiayaʼ ladxiduáʼ ne pur gana gudiibeʼ nayaʼ para gusihuinneʼ qué gapaʼ donda». Ni cazaacabe riʼ zanda guxheleʼ ni laabe de Jehová.

15. Casi ná Salmo 73:16-19, 22-25, ¿xi biʼniʼ ti levita para maʼ cadi guiree gana?

15 (Biindaʼ Salmo 73:16-19, 22-25). Guyuu levita que «ndaaniʼ santuariu nandxóʼ stiʼ Dios», ne raqué nuu xcaadxi israelita ni cayuni adorar Jehová. Raqué biʼniʼ orarbe ne guníʼ ique chaahuibe ni cazaacabe. Casi ora bixheleʼ lube ne biénebe cadi jneza ngue ni caníʼ íquebe, ne pa qué guchaabe zaxélebe de Jehová. Laaca bidiibe cuenta zuhuaa ca binni malu ra zuxooñeʼ ñeecaʼ ne «nabé feu modo» zalúxecaʼ. ¿Xi gucané levita que para maʼ cadi gapa envidia ne cadi guiree gana yaʼ? Ni gucané laabe nga gúʼyabe ca cosa ca modo ruuyaʼ Jehová cani. Ora bíʼnibe ni, gutadxí ladxidoʼbe ne guyuube nayecheʼ. Dede gúdxibe Jehová ca diidxaʼ riʼ: «Pa napaʼ lii maʼ cadi caquiiñeʼ gastiʼ lu Guidxilayú».

16. ¿Xi rizíʼdinu de levita ni bicaa Salmo 73?

16 ¿Xi rizíʼdinu? Cadi naquiiñeʼ gápanu envidia ca binni malu neca ruluíʼ galán modo nabánicaʼ. Ruluíʼ nuucabe nayecheʼ ne ti ratu si nga nuucabe zacá, purtiʼ qué zabánicabe para siempre (Ecl. 8:12, 13). Pa gápanu envidia laacabe, zareʼnu gana ne zándaca guixélenu de Jehová. Nga runi, pa chuʼ ora guni sentirnu casi biʼniʼ sentir levita que, gúninu ni bíʼnibe: gucaʼdiáganu conseju ni gudii Dios ni nadxii laanu ne chuʼnu gaxha de ca binni ni runi ni nabe. Pa gannaxhiinu Jehová jma que intiica cosa, dxandíʼ ziuʼnu nayecheʼ ne qué zaxélenu de lu neza ni riné laanu lu «guendanabani, ni dxandíʼ guendanabani» (1 Tim. 6:19).

BIREE PEDRO GANA PUR CA COSA CADI JNEZA BIʼNIʼ

Neca biree Pedro gana, gudixhe ique guni ni ná Dios, ra guiníʼ íquenu ni bíʼnibe ca, zanda gacaneni laanu ne quixhe íquenu gacanenu xcaadxi. (Biiyaʼ párrafo 17 hasta 19)

17. ¿Xiñee biree Pedro gana?

17 Guca apóstol Pedro ti hombre guizáʼ runi xhiiñaʼ Dios peru guyuu ora qué nucueezabe laca laabe, ne qué niníʼ íquebe ante guiniʼbe. Laaca guyuu biaje guniʼbe ne bíʼnibe cosa ne despué guca arrepentirbe de laacani. Guzéʼtenu ti ejemplu, dxi gudxi Jesús ca apóstol napa xidé guni sufrir ne gatiʼ, gudindené Pedro laabe ne gudxi laabe: «Qué ziuu dxi guizaacaluʼ nga» (Mat. 16:21-23). Guluu jneza Jesús laabe. Ne dxi yenaazeʼ caadxi binni Jesús, nagueendaca bigá Pedro diaga ti esclavu stiʼ sumo sacerdote (Juan 18:10, 11). Biguetaʼ guluu jneza Jesús laabe. Laaca guníʼ Pedro neca gusaana xcaadxi apóstol Jesús, laa qué zusaana laabe (Mat. 26:33). Peru tantu caniʼbe qué zucheebe, bidxíbibe binni, ne biʼniʼ negarbe Maestru stibe chonna biaje. Óraque «bireebe fuera ne biinabe dede guyuu yuubaʼ ladxidoʼbe» (Mat. 26:69-75). Nanna dxíchinu guníʼ ique Pedro pa zuni perdonar ruʼ Jesús laa.

18. ¿Ximodo gucané Jesús Pedro para maʼ cadi guiree gana?

18 Peru qué niree Pedro gana. Neca bicheebe, guyuube gana sti biaje, ne bíʼnirube ni ná Dios, laabe ne xcaadxi apóstol (Juan 21:1-3; Hech. 1:15, 16). ¿Xi gucané laabe yaʼ? Bietenalaʼdxiʼ Pedro gunabaʼ Jesús cadi guirá fe stibe ne laaca gudxi laabe guibiguétabe ne uguube gana ca hermanu. Bicabi Jehová oración stiʼ Jesús. Despué bihuinni Jesús ra nuube, zándaca para cuʼ gana laabe (Luc. 22:32; 24:33, 34; 1 Cor. 15:5). Sti biaje bihuinni Jesús ra nu ca apóstol stiʼ despué de bíʼnicaʼ guuzeʼ guidubi ti gueelaʼ ne qué ninaazecaʼ gastiʼ. Dxi que, bisihuinni Jesús nadxii Pedro ne maʼ biʼniʼ perdonar laabe ra bidii laabe caadxi dxiiñaʼ (Juan 21:15-17).

19. Casi ná Salmo 103:13, 14, ¿ximodo ruuyaʼ Jehová laanu ora rucheʼnu, ne ximodo zanda chinándanu ejemplu stibe?

19 ¿Xi rizíʼdinu? Modo biʼniʼ tratar Jesús Pedro rusihuinni riá binni, cásica runi Bixhoze ni. Nga runi, ora gucheʼnu, cadi guiníʼ íquenu qué ziuu dxi guni perdonar Jehová laanu. Cadi guiaandaʼ laanu nga nga ni racalaʼdxiʼ Binidxabaʼ guiníʼ íquenu. Ni jma galán gúninu nga gannaxhiinu laca laanu ne gannaxhiinu xcaadxi, cásica runi Jehová ni (biindaʼ Salmo 103:13, 14).

20. ¿Xi zadúʼyanu lu sti artículo ca?

20 Ni bizaaca José, Noemí ne Rut, ti levita ne Pedro rusihuínnicani «nuu Jehová gaxha de ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ» (Sal. 34:18). Nuu biaje rudii Jehová lugar tídinu xiixa prueba o guireʼnu gana. Peru ora runi huantarnu ne gudiʼnu lugar gacanebe laanu, riguidxi fe stinu (1 Ped. 1:6, 7). Lu sti artículo ca zadúʼyanu xcaadxi modo racané Jehová ca ni qué rusaana laa neca maʼ bireecaʼ gana, zándaca purtiʼ imperfectu laacaʼ o pur xcaadxi guendanagana nápacaʼ.

CANCIÓN 7 Jiobá nga stipa stinneʼ

^ párrafo 5 Lu artículo riʼ zadúʼyanu ximodo gucané ne gudixhedxí Jehová ladxidóʼ José, Noemí ne Rut, ti levita ne apóstol Pedro ora gudíʼdicaʼ prueba ni gulee gana laacaʼ. Laaca zadúʼyanu xi zanda guizíʼdinu de ejemplu stícabe ne ximodo biá Jehová laacabe.

^ párrafo 56 NI RIHUINNI LU FOTO RIʼ: Nabé triste guyuu Noemí, Rut ne Orpá pur guti xheelacaʼ. Ti tiempu despué, guizáʼ biecheʼ Noemí, Rut ne Boaz dxi gule Obed.