Skip to content

Skip to table of contents

Kwestin From Reader

Kwestin From Reader

Provebs 24:16 hem sei: “Nomata trabol hemi kasem gudfala man plande taem bat hemi savve standap moa.” Waswe, disfala verse hem storyim man wea foldaon lo sin staka taem bat God hem gohed for forgivim hem?

Really, disfala verse hem no minim datwan. Bat verse hia hem storyim samwan wea foldaon and getap moa, wea minim hem gohed for feisim olketa problem bat hem no givap and hem winim datwan.

Tingim context blo disfala verse: “Yu no haed olsem man nogud, mekem yu kilim gudfala man. Yu no go fo spoelem ples blong gudfala man. Nomata trabol hemi kasem gudfala man plande taem, bat hemi save stanap moa. Bat trabol bae barava spoelem man nogud. Yu no hapi taem enemi blong yu i garem trabol. Yu no filgud taem hemi bagarap.”—Provebs 24:15-17.

Samfala sei verse 16 hem minim man wea foldaon lo sin bat hem repent and gud bak moa. Tufala bigman lo religion lo England storyim hao samfala pipol wea preach lo bifor and lo distaem tu, olketa iusim datfala verse for storyim wei wea man foldaon lo sin then hem gud bak moa. Olketa bigman hia sei tu, hao kaen tingting olsem hem minim “wanfala gudfala man maet foldaon lo olketa serious sin, bat hem no lusim love blo hem for God, and hem savve getap moa lo wei wea hem evritaem repent.” Datkaen tingting savve mekem samwan for no laek waka hard for faet againstim sin. Hem maet tingse nomata hem gohed for duim sin, God bae evritaem forgivim hem.

Datwan hem no point blo verse 16.

Lo Hebrew languis datfala toktok, “foldaon” lo verse 16 and 17, olketa savve iusim lo olketa didifren wei. Hem savve minim for really foldaon, olsem wanfala animal hem foldaon lo road, samwan foldaon from ruf blo haos, or wanfala ston hem foldaon lo graon. (Diutronomi 22:4, 8; Amos 9:9) Datfala word olketa savve iusim tu olsem tokpiksa. Olsem example: “Jehovah hemi gohed fo lidim olketa pipol long wei wea hemi stret, an hemi gohed fo gadem olketa pipol hu hemi hapi long wei blong olketa. Nomata olketa foldaon bae olketa no save stap long daon fo longtaem, bikos [Jehovah] bae hemi liftimap olketa moa.”—Sams 37:23, 24; Provebs 11:5; 13:17; 17:20.

Bat, lukim wanem Professor Edward Plumptre hem talem: “Datfala Hebrew word for [“foldaon”] no enitaem olketa iusim for minim wei for foldaon lo sin.” Dastawe, nara man for raet hem story olsem abaotem verse 16: “Hem bae iusles for treatim nogud lo pipol blo God, bikos olketa bae evritaem win. Bat nogud pipol bae hard for win!”

Tru nao, Provebs 24:16 hem no minim wei for “foldaon” lo sin, bat hem minim for feisim olketa problem and hard taem, wea maet kasem man staka taem. Lo disfala nogud world distaem, man wea raeteous savve feisim olketa problem saed lo health and olketa nara hard taem. Maet hem savve feisim tu wei wea gavman persecutim olketa. Bat hem savve trustim hao God bae sapotim hem and helpem hem for deal witim datwan, and hem savve winim datwan. Askem iuseleva: “Haomas taem nao iu lukim olketa servant blo God olketa winim problem blo olketa?” Why nao olsem? Bikos iumi sure hao Jehovah “oltaem hemi helpem olketa hu i garem trabol and hemi mekem strong tingting blo olketa hu i klosap for givap.”—Sams 41:1-3; 145:14-19.

“Gudfala man” or raeteous man, hem no hapi taem hem savve olketa narawan garem trabol. Bat, hem hapi from hem savve hao ‘sapos hem obeyim God, evri samting bae hem olraet nomoa bikos hem tinghae lo God.’—Eklesiastes 8:11-13; Job 31:3-6; Sams 27:5, 6.