Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 52

Gin m’icopo timo pi nivoyo turcwiny

Gin m’icopo timo pi nivoyo turcwiny

“Redh ter peri wi Yehova, man ebijengi.”​—ZAB. 55:22.

WER 33 Redh ter peri iwi Yehova

I ADUNDO *

1. Turcwiny copo bedo ku matoke ma kani i wiwa?

KUBANG’ ceng’ wabed wanwang’ara ku peko man watimo kero ninyego ku pekonegi. Re ka cwinywa tur, nyego ku pekone bedo tek. Pieno, turcwiny utie iwa ve jakwo m’umito kwalu genogen mwa, tegocwiny man anyong’a mwa. Lembrieko 24:10 uwacu kumae: “Tek ivoc i nindo mi ruvwa, nwang’u tego peri nok.” Pieno, turcwiny copo cwiyo tego mwa ma watie ko pi ninyego i dhu peko ma wanwang’ara ko.

2. Lembang’o ma copo ketho cwinywa tur man i thiwiwec maeni wabiweco iwi lembang’o?

2 Lembe tie dupa ma copo turo cwinywa, calu ve kosa mwa, ng’ico mwa man remokum. Lembene moko copo bedo rwom ma wabenwang’u ngo i tic pa Yehova, kunoke waneno nia ve wabenwang’u ngo adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a. I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma wacopo timo pi ninyego ku turcwiny.

KINDE MA WABENYEGO I KUM KOSA MWA MAN NG’ICO MWA

3. Ang’o ma copo konyowa nibedo ku nen ma ber i wiwa pi kosa mwa?

3 Ng’ico mwa man kosa mwa copo ketho wabedo ku nen ma rac i wiwa giwa. Wacopo caku paru nia kosa ma watimo biketho Yehova biyio ngo nia wamond i ng’om ma nyen. Etie rac magwei nibedo ku paru maeno. Dong’ ukwayu wabed ku paru makani ke? Biblia uwacu nia, m’uweko Yesu Kristu, “kawa ceke wadubo.” (Rum. 3:23) Kadok kumeno de, Yehova tie ngo Mungu ma ketho wang’e kwa i kum sayu kosa kunoke ng’ico mwa. Ento etie Wegwa ma jamer m’umito ekonywa. Ebeneno tego ma wabetimo pi nivoyo ng’ico mwa man nen ma cuu ngo ma watie ko, man bende etie ayika nikonyowa.​—Rum. 7:18, 19.

Yehova ung’eyo pi lembe ceke ma beco ma watimo con, ku ma wabetimo kawoni (Nen udukuwec mir 5) *

4-5. Nimakere ku 1 Yohana 3:19, 20, lembang’o m’uketho cwiny nyimego mwa ario utur ungo?

4 Wakewec iwi lapor pa nyamego Deborah man Maria. * Kinde ma Deborah ubino nyathin, jurunyodo pare ubed utime rac uketho ebed ewinjere nia tije mbe. Wang’ ma pol jubed jufoye ngo pi gin ma ber m’etimo. Lembuno uketho ebedo ku nen ma rac i wie gire. Kan etimo racu nyanok de, enwang’u nia lembe dong’ uvoye. Maria de ubino ku paru ma rom. Wedi pare ubed unyayu lewic i wie uketho ebed enwang’ere nia kony pare mbe. Kadok i ng’eye m’eponjo lemandha de, asu ebed ewinjere nia eromo ngo nibedo Jamulembe pa Yehova!

5 Nyimego mwa ario eno zoo giweko ngo timo ni Yehova. Ang’o m’ukonyogi? Gin m’ukonyogi acel utie, giredho ter migi ceke iwi Yehova nikadhu kud i rwo. (Zab. 55:22) Ginwang’u nia Wegwa mi polo ung’eyo lembe ma con wakadhu kud i ie, man kite ma wacopo winjara ko pi lembe ma rac ma wabed watimo. Re eneno bende kite mwa ma ber ma watie ko, ma wan giwa wacopo neno ngo.​—Som 1 Yohana 3:19, 20.

6. Tek wapodho kendo i dubo ma nwang’u waweko, wacopo timo ang’o?

6 Ng’atu m’ubetimo tego niweko timo ma rac, kan edok epodho kendo i timone cwinye copo tur. Andha, wan ceke can negowa ka wadubo. (2 Kor. 7:10) Re mito ngo wapok lembe i wiwa akeca nikadhu mukero ma wawac ko nia ‘An e asendara mananu, Yehova copo weko ngo racu para.’ Eno tie paru ma cuu ngo man ecopo ketho waweko timo ni Yehova. Poi i kum lembe ma wasomo i Lembrieko 24:10: Tego mwa bibedo nok tek cwinywa tur. Pieno, ‘yik lembe udok cuu’ i kindwu ku Yehova nikadhu kud i rwo, man kwaye etim iri kisa. (Isa. 1:18NWT) Kinde ma Yehova bineno nia andha iyewo dubo peri, e ebiweko iri. M’umedo maeno, mito iyeny bende kony mi judong cokiri, kum gibikonyi kara inwang’ kendo tego i thenge mi tipo.​—Yak. 5:14, 15.

7. Pirang’o mito ngo cwinywa tur ka wanwang’u nia etie tek iwa nitimo lembe ma cuu?

7 Umego Jean-Luc, ma tie jadit cokiri i ng’om mi France, uyero ni dhanu ma gibenyego i kum ng’ico migi kumae: “Ng’atu ma pwe i wang’ Yehova, utie ngo ng’atu ma timo ngo kier kadok nyanok de, ento utie ng’atu ma yewo dubo pare man ma ii nitimo alokaloka.” (Rum. 7:21-25) Pieno, kinde m’inyego i kum ng’ico peri, kud ipok lembe iwi nia tiji mbe. Poi nia ng’atu moko mbe i kindwa ma copo nwang’u bero i wang’ Mungu ku tego pare gire. Wan ceke watie ku yeny mi bero pare ma yawe mbe m’ebenyutho iwa i ukungu mi jamgony.​—Ef. 1:7; 1 Yoh. 4:10.

8. Tek cwinywa tur, wacopo nwang’u kony i ba jukani?

8 Umego ku nyimego mwa gicopo mio iwa kony ma watie ku yenyne! Gicopo winjowa kinde ma wabeweco man giromo yero wec ma copo tielo cwinywa. (Rie. 12:25; 1 Tes. 5:14) Joy, ma tie nyamego mwa i ng’om mi Nigeria, m’ubino nyego ku peko mi turcwiny uwacu kumae: “Eni ka nwang’u umego ku nyimego gimbe, nwang’u acitimara nenedi? Tielocwiny ma gibemio ira ubenyutho kamaleng’ nia Yehova ubedwoko wang’ rwo para. Lapor migi uketho ang’eyo kite ma an bende aromo tielo ko cwiny jumange.” Ento ukwayu wang’ei bende nia, saa moko umego ku nyimego mwa gicopo ng’eyo ngo saa ma tap ma watie ku yeny mi tielocwiny i ie. Pieno, i kare moko mito wacidh wayer wan giwa ni umego kunoke ni nyamego m’uteng’ini i tipo nia watie ku yeny mi kony.

KINDE MA WABEREMO

9. Zaburi 41:3 man 94:19 ubetielo cwinywa nenedi?

9 Nwang’ kony i bang’ Yehova. Kinde ma waberemo, asagane remo m’ubekei ungo, nibedo ku nen ma ber iwi peko mwa copo bedo iwa lembe ma tek. Tin Yehova copo keyo ngo twoyo mwa i ayi mir udu, re ecopo juko cwinywa man ecopo mio iwa tego ma watie ku yenyne pi niciro peko mwa. (Som Zaburi 41:3; 94:19.) Ku lapor, ecopo ketho umego ku nyimego gikonywa ku timo tic mi pacu, kunoke ku ng’iewo piny. Ecopo cwalugi kara girwo kudwa. Kunoke ecopo ketho wapoi i kum paru mi jukocwiny ma wasomo i Lembe pare, calu ve genogen mi kwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen ma remokum ku masendi bibedo mbe i ie.​—Rum. 15:4.

10. Ang’o m’ukonyo Isang nivoyo turcwiny pare kinde m’enwang’u ret?

10 Isang ma kwo i ng’om mi Nigeria, unwang’u ret m’udwoke goru. Dokter uwacu ire nia dong’ ecopo wotho ngo kendo iwi tiende. Isang uwacu kumae: “Cwinya tur man kero thum i kuma.” Nyo ebedo ndhu ma cwinye tur kumeno? Ungo! Ang’o m’ukonye? Ekoro kumae: “Waku min ot para, waweko ngo nirwo i bang’ Yehova man niponjo Lembe pare. Wabed waketho wiwa akeca iwi mugisa ma watie ko, m’uketho i ie genogen mwa mi kwo i ng’om ma nyen pa Mungu.”

Ju ma remo gonjo man ma weg goru de, gicopo rweyo lembanyong’a man gibedo ku mutoro (Nen udukuwec mir 11-13)

11. Cindy unwang’u anyong’a nenedi kinde m’ebino remo?

11 Nyamego Cindy ma kwo i ng’om mi Mexique, unwang’ere ku twoyo moko ma copo nege. Ang’o m’ukonye ninyego ku peko maeno? Eketho lembakeca mi rweyo lembanyong’a kubang’ ceng’ kinde ma jubemio ire yath. Ekiewo kumae: “Lembuno ukonya niketho wiya i kum konyo jumange kakare niketho wiya akeca i kum operasio ma jutimo i kuma man kuma m’uberemo. Gin m’akeco ubino nia, kinde m’abeweco ku dokter kunoke munganga, abibepenjogi pi ning’eyo nyo juruot migi tie ma ber. I ng’eye ke, abipenjogi nia pirang’o ging’io nitimo tic ma tek mi bedo munganga. Lembuno ubed ukonya ninwang’u wec ma copo telonen migi kara wawec i wie kugi. Dupa m’i kindgi uwacu nia jururemo ma pol penjogi ngo nia gitie nenedi. Man ju ma pol m’i kindgi ubed ufoya lee pilembe adieng’ kugi. Jumoko umio kadok adres ku namba mi simu migi. Yehova umio ira anyong’a lee ma nwang’u ageno ngo nia acopo bedo ko i saa mi peko maeno!”​—Rie. 15:15.

12-13. Dhanu moko ma remo gonjogi i pacu kunoke ma goru, ginwang’u kaka mi rweyo lembanyong’a nenedi, man lembene ukelo adwogi ma kani?

12 Dhanu ma remo gonjo kunoke ma goru, cwinygi copo tur nia giberweyo ngo lembanyong’a i kadiri ma nwang’u gimito girwei i ie. Kadok kumeno de, re dupa m’i kindgi ubenwang’u kaka mi rweyo lembanyong’a. Nyamego Laurel ma kwo i États-Unis, juroye ebedo i macin mi jururemo pi oro 37. Ebino ku twoyo mi kanser, jutime operasio wang’ dupa, man twoyo mi dendkum. Re peko maeno ceke ucere ngo nirweyo lembanyong’a. Ebed erweyo lembanyong’a ni bamunganga man ni dhanu m’ubed ubin unene i pacu. Lembuno ukelo adwogi ma kani? Ekonyo dhanu ma romo 17 ung’eyo Yehova! *

13 Richard, ma tie jadit cokiri i ng’om mi France, umio paru ma ber ni dhanu ma remo gonjogi i pacu kunoke i odiyath. Ewacu igi nia “gibed giketh girasoma moko i prezantwar i ng’etgi, kara tek dhanu ubekadhu, copo telo nen migi man ecopo mio kaka mi caku kugi wec. Lembuno copo konyo umego ku nyimego ma gimbe ku copo mi rweyo lembanyong’a ot ku bang’ ot.” Dhanu ma gigonjo i pacu, gicopo bende nirweyo lembanyong’a nikadhu kud i barua kunoke telefon.

KINDE MA WABENWANG’U NGO RWOM

14. Ubimo Daudi uweko iwa lapor ma ber ma kani?

14 Tio, remo, kunoke lembe mange, copo cerowa ninwang’u rwom mi tic moko i cokiri kunoke i twodiri. Ka wabenwang’ara i lembe maeno, lapor p’ubimo Daudi copo konyowa. Daudi ubino kud ava lee mi giero hekalu pa Mungu, re kinde ma juwacu ire nia ebigiere en ungo, egut ungo, ento ediko cinge ku cwinye zoo i kum ng’atu ma Mungu ng’io ugier hekalune. Emio kadok jamcinge bende pi ticne. Eno tie lapor ma ber mandha iwa!​—2 Sam. 7:12, 13; 1 Kei. 29:1, 3-5.

15. Umego Hugues uvoyo peko mi turcwiny nenedi?

15 Peko mi remo uketho umego Hugues m’i ng’om mi France, uweko nitimo calu jadit cokiri, man nitimo tic ma thindho thindho i pacu de ubino ire tek. Ekiewo kumae: “I acaki, anwang’ara nia tija mbe man lembuno uturo cwinya lee. Ento i ng’eye, anwang’u nia mito ngo abed aketh wia i kum gin m’ambe ku copo mi timo. Eno ukonya nibedo kud anyong’a i tic pa Yehova pi gin m’atie ku copo mi timo. Akeco nia mito ngo avoci. Calu Gideon ku dhanu pare mange 300 ma giol, an de mito amedara asu nikiedo!”​—Pok. 8:4.

16. Lapor mi jumalaika ubemio iwa ponji ma kani?

16 Jumalaika gitie iwa lapor ma ber. I rundi mi bimobim p’ubimo Ahab, Yehova coko dhu jumalaika man epenjogi nia gimii paru migi iwi kite ma jucopo wondo ko Ahab m’ubimo ma rac. Jumalaika dupa umio paru migi. Ento Mungu ung’io malaika acel man ewacu nia paru pare uwok ber. (1 Ub. 22:19-22) Nyo cwiny jumalaika mange utur ma giwac ko nia ‘Ah, eni anyotho saa para mananu?’ Ungo. Jumalaika gimol lee man gimito gimii yung ceke ni Yehova.​—Pok. 13:16-18; Nyu. 19:10.

17. Wacopo tim’ang’o ka wabewinjara cuu ngo pilembe wabenwang’u ngo rwom i tic pa Yehova?

17 Ng’ei nia rwom ma pire tek utie nibedo Jamulembe pa Yehova man nirweyo pi Ker pare. Rwom mange ma wabed wanwang’u, gitie gin ma gibino man gikadhu. Bende, tie ngo rwom eno re ma ketho piwa bedo tek i wang’ Mungu. Gin ma ketho piwa bedo tek i wang’ Yehova man i wang’ umego ku nyimego mwa, utie jwigiri. Dong’ kwai Yehova ukonyi ibed ng’atu ma jwigere. Par pi lapor ma beco mi jwigiri mi jurutic pa Yehova ma jukiewo pigi i Biblia. Bed ayika nikonyo umego peri i mukero ceke m’icopo.​—Zab. 138:6; 1 Pet. 5:5.

KINDE MA WANWANG’U NIA VE ADWOGI MA BER UMBE IWA I TIC MI LEMBANYONG’A

18-19. Icopo nwang’u anyong’a nenedi kadok ubenen ve adwogi ma ber umbe i kabedo m’irweyo ie lembanyong’a?

18 Nyo saa moko cwinyi betur pilembe ubenen ve ibenwang’u ngo adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a, kunoke pilembe kan iberweyo ibed inwang’u ngo dhanu akeca i pacu? Ka wabenwang’ara i lembe ma kumeno, wacopo tim’ang’o kara wabed asu kud anyong’a? Jurieyo lembe moko ma wacopo timo i sanduku ma thiwie tie “ Gin m’icopo timo kara inwang’ adwogi ma ber.” Pire tie tek bende nia ibed ku nen ma cuu iwi tic mi lembanyong’a. Nenedi?

19 Ng’ei nia thelembe ma pire tek mi rweyo lembanyong’a utie niketho nying’ Mungu ung’eyere man nirweyo pi Ker pare. Yesu unyutho kamaleng’ nia dhanu ma nok kende re ma biwotho i yo mi kwo. (Mat. 7:13, 14) Kinde ma waberweyo lembanyong’a, eca nwang’u wabetimo tic karacelo ku Yehova, ku Yesu man jumalaika. (Mat. 28:19, 20; 1 Kor. 3:9; Nyu. 14:6, 7) Yehova ubeyenyo dhanu m’umito gitim ire. (Yoh. 6:44) Pieno, tek ng’atini uwinjowa ngo kinde ma waberweyo ire, cwinywa kud utur, saa moko nyo ebidowinjowa i ng’eye.

20. Yeremia 20:8, 9 ubekonyowa nenedi ninyego ku turcwiny?

20 Wacopo nwang’u bende ponji dupa i lapor pa jabila Yeremia. Dhanu m’i kabedo ma juwacu etwong’ rwonglembe i ie ubed uwinje ngo, gibed giyanye man gibed gicaye “ceng’ du.” (Som Yeremia 20:8, 9.) Nindo moko cwinye tur uketho emito dong’ ewek tije cen. Re edong’ eweke ngo. Pirang’o? Kum “Lembe pa Mungu” ubino ire ve mac m’ubewang’e i ie m’ecopo cire ngo! Wan de wacopo winjara kumeno ka wapong’o paru mwa man adundewa ku Lembe pa Mungu, niwacu waponje man wanyamu ie kubang’ ceng’. Eno biketho mutoro mwa bimedere ameda man wabinwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a.​—Yer. 15:16.

21. Kadok nwang’u cwinywa tur pi thelemb’ang’o de, wacopo voyo turcwinyne. Nenedi?

21 Deborah ma waweco pire i acaki mi thiwiwec maeni uwacu nia “turcwiny tie jamlwiny ma tek ma Sitani ubetio ko.” Re ecopo cungo ngo nyanok de ku jamlwiny parene i wang’ Yehova. Pieno, kadok nwang’u cwinyi tur pi thelemb’ang’o de, kwai Yehova ukonyi. Ebikonyi kara inyeg ku ng’ico peri, ebikonyi kinde m’iberemo, ebikonyi kara ibed ku nen ma cuu iwi rwom m’itie ko, man bende iwi tic mi lembanyong’a. M’usagu maeno, redh adieng’a peri ceke iwi Wegwa m’i polo. Ku kony pare, ibivoyo anyego m’ibenyego ko i dhu turcwiny.

WER 41 Akweyi Yehova, winj rwo para!

^ par. 5 Wan ceke saa moko wanwang’ara nia cwinywa tur. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe moko ma wacopo timo kinde ma wanwang’ara ku tucwiny. Wabineno bende kite ma Yehova copo konyo kowa kara wavoi turcwinyne.

^ par. 4 Juloko nying’ moko.

^ par. 12 Kpawa mi kwo pa Laurel Nisbet nwang’ere i Réveillez-vous ! mi nindo 22, dwi mi 1, 1993 (mi français).

^ par. 69 KORO I CAL: Nyamego moko cwinye ukeutur, ento epoi pi gin m’ebed etimo con man eberwo i bang’ Yehova. Eng’eyo nia Yehova ubepoi i kum gin m’etimo con man m’ebetimo kawoni.