Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 52

Nkene to vulu okukondjitha etekomukumo

Nkene to vulu okukondjitha etekomukumo

“Uudhigu woye u fala kOmuwa, oye te ku popile.” — EPS. 55:22.

EIMBILO 33 Uudhigu woye wu fala kuJehova

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Oshike tashi vulu oku tu ningilwa uuna twa teka omukumo?

ESIKU kehe ohatu adhika komaupyakadhi nohatu ningi ngaashi tatu vulu tu ga kandule po. Ihe ohashi kala endangalati mondjila kutse okuungaunga nomaupyakadhi ngele otwa teka omukumo. Uushili owo kutya etekomukumo ohali vulu oku tu yuga einekelo lyetu, uulaadhi nosho wo enyanyu lyetu. Omayeletumbulo 24:10 otayi ti: “Ngele to tenguka pethimbo lyuudhigu, nena oonkondo dhoye oonshona ngiini!” Osha yela kutya etekomukumo ohali tu yugu oonkondo ndhoka hatu kala twa pumbwa, opo tu ungaunge nomikundu monkalamwenyo.

2. Iinima yini tayi vulu oku tu teya omukumo, notatu ka kundathana shike moshitopolwa shika?

2 Opu na iinima oyindji mbyoka hayi vulu oku tu teya omukumo, yimwe ohatu yi mono, yimwe ihatu yi mono. Ongaashi yini mbela? Okwaagwanenena kwetu, omangambeko getu nenge okwaanuukolele. Omathimbo gamwe ohatu kala twa teka omukumo ngele inatu pewa uuthembahenda wontumba mehangano lyaJehova nenge hatu uvithile moshitopolwa moka aantu ihaaya pulakene. Oshitopolwa shika otashi ke tu kwathela nkene tatu vulu okuungaunga netekomukumo.

OKUUNGAUNGA NOKWAAGWANENENA NOSHO WO NOMANGAMBEKO GETU

3. Oshike tashi vulu oku tu kwathela tu kale tu na etaloko ewanawa kombinga yokwaagwanenena kwetu?

3 Otashi vulika tu kale tu na etaloko ewinayi omolwokwaagwanenena kwetu nomangambeko getu. Shono ohashi tu ningitha tu kale tu uvite kutya Jehova ite ke tu pitika tu ye moparadisa. Osha nika oshiponga okukala tu na omadhiladhilo ga tya ngawo. Mbela otu na okukala hatu tala ko ngiini omapuko getu? Ombiimbeli otayi ti kutya “aantu ayehe oya yona,” kakele kaJesus Kristus. (Rom. 3:23) Ihe omunyoli gwOmbiimbeli, Jehova, iha kala ta konenene omapuko getu nenge a tegelele tu kale twa gwanenena. Pehala lyaashono, oku li Tate omunahole ngoka a hala oku tu kwathela. Oku li wo omwiidhidhimiki. Oha kala e tu wete sho tatu kondjitha omaunkundi nomataloko getu ngoka ga penga. Ye oha kala wo aluhe i ilongekidha oku tu kwathela. — Rom. 7:18, 19.

Jehova oku shi uuwanawa mboka twa longa monakuziwa naamboka tatu longo ngashingeyi (Tala okatendo 5) *

4-5. Metsokumwe naJohannes gwotango 3:19, 20, oshike sha kwathele Debora naMaria ya sinde etekomukumo?

4 Opu na iiholelwa mbyoka tayi vulu oku tu kwathela, shimwe oshaDebora noshikwawo oshaMaria. * Debora okwa putukila megumbo moka ha ngwenyagulwa noha ningwa nayi. Kapu na ngoka a li he mu pandula maandjawo. Sho a koko okwa kala i isa uunye. Uuna a ningi okapuko okashona, kuye ohashi kala sha fa epuko enene. Maria naye okwa pita monkalo ya fa yaDebora. Yaandjawo oya li owala haye mu sitha ohoni. Oshinima shono oshe mu ningitha a kale e wete a fa kee na oshilonga. Konima sho i ilongo oshili, okwa kala u uvite kutya inaa gwana okukala Onzapo yaJehova.

5 Aamwameme mboka otaya tsikile okulongela Jehova. Oshike she ya kwathele? Uudhigu wawo ohaye wu undulile kuJehova okupitila megalikano tali zi komutima. (Eps. 55:22) Oya zimina kutya Tate yetu gwomegulu omunahole, oku shi oonkalo ndhoka twa pita mudho nosho wo nkene omadhiladhilo getu omawinayi hage tu piyaganeke. Oha mono wo omaukwatya omawanawa ngoka tu na momitima dhetu, oshinima shoka tse ihatu vulu okumona. — Lesha 1 Johannes 3:19, 20.

6. Omuntu otashi vulika i inyenge ngiini ngele okwe endulula epuko lya faathana?

6 Omuntu ngoka ta nyengwa okusinda iikala iiwinayi mbyoka ya mena omidhi momutima gwe, otashi vulika a teke omukumo, ngele okwe endulula epuko lya faathana. Oshi li paunshitwe okukala tatu ipe uusama uuna twa ninga epuko lyasha. (2 Kor. 7:10) Ihe katu na okukala tatu inyanyagula po nokwiipangula tse yene. Otashi vulika wu dhiladhile kutya ‘ngaye ki na we siku ndi ye kondjila. Jehova ke na siku a dhimine ndje po.’ Omadhiladhilo ga tya ngawo kage shi goshili, notashi vulika ga kale einda kutse tali tu imbi tu tsikile okulongela Jehova. Dhimbulukwa shoka twa lesha mOmayeletumbulo 24:10 ndjoka tayi ti kutya oonkondo dhetu ohadhi kala oonshona ngele twa teka omukumo. Onkee ano, otwa pumbwa ‘okukandula po uupyakadhi’ mboka, tatu pula ekwatho kuJehova megalikano noku mu pula e tu dhimine po. (Jes. 1:18, OB-1954) Ngele okwa mono kutya owi iyela ombedhi shili, ote ke ku dhimina po. Shimwe ishewe to vulu okuninga, pula ekwatho kaakuluntugongalo. Otaye ke ku kwathela neidhidhimiko wu tungulule natango ekwatathano lyoye naJehova. — Jak. 5:14, 15.

7. Omolwashike kaatu na okuteka omukumo uuna tatu kondjo nuunkundi wontumba?

7 Omukuluntugongalo gwedhina Jean-Luc, gwokuFulaanisa ota tsu omukumo mboka taya kondjo nokwaagwanenena. Okwa ti: “Omuntu ngoka omuuyuuki momeho gaJehova, haye ngoka ihaa ningi omapuko, ihe oye ngoka ha zimine omapuko ge nokwiiyela ombedhi aluhe.” (Rom. 7:21-25) Onkee ino kala to ili ominwe ngele oto kondjo nuunkundi wontumba. Dhimbulukwa kutya kapu na ngoka ta vulu okukala omuuyuuki koshipala shaKalunga. Atuhe otwa pumbwa esilohenda lye, okupitila mekuliloyambo lyaKristus. — Ef. 1:7; 1 Joh. 4:10.

8. Uuna twa teka omukumo oolye taya vulu oku tu kwathela?

8 Aamwatate naamwameme otaya vulu oku tu tsa omukumo! Otaya vulu okupulakena kutse noku tu ladhipika noohapu tadhi hekeleke. (Omayel. 12:25; 1 Tes. 5:14) Omumwameme gwedhina Joy, gwokoNigeria, ngoka a kala a teka omukumo, okwa ti: “Itatu vulu okwiidhidhimika nopwaa na ekwatho lyaamwatate naamwameme. Jehova oha yamukula omagalikano gandje okupitila muyo. Ondi ilonga nokuli kuyo okuhekeleka mboka ya teka omukumo.” Dhimbulukwa kutya aamwatate naamwameme ihaya thimbula, haaluhe naanaa haya kala ye shi kutya uunake twa pumbwa etsomukumo. Omathimbo gamwe otse twa pumbwa okuya kuyo tu ka konge ekwatho. Aantu oye shi lyapopi, kaye shi lyamwena.

UUNA KAATU NA UUKOLELE

9. Episalomi 41:3 no 94:19 otali tu tsu ngiini omukumo?

9 Pula ekwatho kuJehova e ku ambidhidhe. Uuna tatu ehama nenge tu na uuvu woshinamenena ohashi tu teya omukumo nuupu. Jehova ihe tu aludha pashikumithalonga kunena, ihe ohe tu hekeleke nohe tu pe oonkondo, opo tu idhidhimike. (Lesha Episalomi 41:3; 94:19.) Pashiholelwa, ota vulu okwiinyengitha aamwatate naamwameme ye tu kwathele niilonga yomegumbo nenge nakehe ngaa shoka twa pumbwa. Ota vulu wo oku ya inyengitha ya galikane pamwe natse. Jehova ota vulu wo oku tu dhimbulukitha Oohapu tadhi hekeleke, ngaashi ndhoka tadhi popi etegameno lyoparadisa, moka itaamu ka kala omikithi nuuwehame washa. — Rom. 15:4.

10. Oshike sha kwathele omumwatate Isang kaa kale a teka omukumo, konima sho a zi moshiponga?

10 Omumwatate Isang, gwokoNigeria, okwa li moshiponga shoka she mu lemaneka. Ndohotola okwe mu lombwele kutya ite ke enda we. Omumwatate Isang okwa ti: “Onda li nda tyololoka nonda teka omukumo.” Mbela okwa kala owala a teka omukumo? Aawe. Oshike she mu kwathele? Okwa ti: “Ngame nomukulukadhi gwandje inatu etha po okugalikana kuJehova nokukonakona Oohapu dhe. Otu na wo olupandu omolwiinima iiwanawa mbyoka tu na, mwa kwatelwa etegameno lyetu lyokukala nomwenyo moparadisa.”

Mboka kaaye na uukolele nayo otaya vulu okupondola miilonga yokuuvitha (Tala okatendo 11-13)

11. Oshike sha kwathele omumwameme Cindy a kale a nyanyukwa nopethimbo kee na uukolele?

11 Omumwameme Cindy, ngoka ha kala moMeksiko, okwa li a monika omukithi ngoka tagu vulu oku mu dhipaga. Oshike she mu kwathele i idhidhimike? Uuna ta pangwa, okwa kala i itulila po elalakano, opo u uvithe esiku kehe. Okwa nyola a ti: ‘Okuuvitha okwa kwathela ndje ndi ulukile yalwe ohole, pehala lyokukala owala tandi ipula netando, nuuwehame nosho wo nomukithi gwandje. Ngele tandi popi noondohotola nenge naapangi, ohandi pula nkene aanegumbo yawo ye li po. Opo ihe ohandi ya pula kutya omolwashike ya hogolola iilonga mbyoka iidhigu. Shono ohashi kwathele ndje ndi mone kutya iinima yini ye na ohokwe muyo. Oyendji oye shi popi kutya osha pumba komunuuvu oku ya pula kutya “onkalo otayi ende ngiini?” Oyendji oya li haya pandula ndje sho ndi na ko nasha nayo. Yamwe oya li ya pe ndje oondjukithi dhawo noonomola dhoongodhi. Sho ndi li muuwehame, Jehova okwa pe ndje ombili yokomutima, oshinima shoka nangaye mwene sha li sha kumitha ndje.’ — Omayel. 15:15.

12-13. Yamwe mboka taye ehama nenge kaaye na uukolele ohaye shi ende ngiini yu uvithe, noshe ya etela iizemo yini?

12 Aantu mboka taye ehama nenge kaaye na uukolele ohaya kala ya teka omukumo, oshoka ihaya vulu okuninga oshindji miilonga yokuuvitha. Nonando ongawo, oyendji oya mona omikalo omiwanawa dhokuuvithila yalwe. Omumwameme Laurel, gwokoAmerika, okwa li a kala uule womimvo 37 keshina lyokufudhitha. Okwa li wo e na okankela, omukithi gwoshipa nokwa tandwa lwiikando. Nonando okwa li muuwehame uunene, shono inashi mu imba a kale hu uvitha. Okwa li hu uvithile aapangi naamboka haye ya oku mu sila oshimpwiyu kegumbo. Omolwoonkambadhala dhe ndhono, okwa kwathela aantu 17 ya tseye oshili yOmbiimbeli. *

13 Omukuluntugongalo gwedhina Richard, gwokoFulaanisa, ota gandja omayele omawanawa kwaamboka itaaya vulu okuza mo momagumbo nenge ye li momagumbo gaamboka haya silwa oshimpwiyu omolwokwaanuukolele. Okwa ti: “Onawa ya kale ye na okahala mpoka haya tula iileshomwa yi wetike. Uuna aantu taya piti po, otashi ke ya ningitha ya kale ya hala okuuva nawa. Oonkundathana ndhono ohadhi tsu omukumo aamwatate naamwameme mboka ihaya vulu okuya egumbo negumbo.” Mboka ihaya vulu okuza mo momagumbo, otaya vulu okuuvitha okupitila moongodhi nomokunyola oontumwafo.

UUNA INAATU PEWA OSHINAKUGWANITHWA SHOKA TWA HALA

14. Omukwaniilwa David okwe tu tilila po oshiholelwa sha dhenga mbanda shini?

14 Otashi vulika kaatu pewe iinakugwanithwa yontumba megongalo nenge moshikandjo omolwomimvo dhetu, uukolele nenge ngaa molwomatompelo galwe. Ngele otu li monkalo ndjono, omukwaniilwa David okwe tu tulila po oshiholelwa oshiwanawa. Okwa li a lombwelwa kutya haye ta ka tungila Jehova otempeli, oshinima shoka a kala a halelela okuninga. Ihe nonando ongawo, okwa kwathele nomwenyo aguhe ngoka a hogololwa kuKalunga a ka tunge otempeli. David okwa li a gandja omwaalu ogundji gwiisiliveli niingoli yi kwathele miilonga mbyoka. Okwe tu tulila po oshiholelwa sha dhenga mbanda. — 2 Sam. 7:12, 13; 1 Ondjal. 29:1, 3-5.

15. Oshike sha kwatele omumwatate Hugues kaa teke omukumo?

15 Omumwatate Hugues, gwokoFulaanisa okwe etha po uukuluntugongalo, omolwokwaanuukolele. Ka li ha vulu nokuli okulonga sha megumbo. Okwa ti: “Petameko onda li nda teka omukumo nondi wete nda fa kaandi na oshilonga. Ihe mokweendela ko kwethimbo onde ke shi mona kutya nandi taambe ko owala onkalo yandje, noshe etele ndje enyanyu sho tandi longele Jehova, nonando onda ngambekwa. Onda tokola toko ndi pule komeho. Ngaashi owala Gideon naalumentu 300 mboka ya tsikile okukondja, nonando oya li ya vulwa, nangaye otandi ningi sha faathana.” — Aatok. 8:4.

16. Oshike tatu ilongo moshiholelwa shaayengeli, pethimbo lyelelo lyomukwaniilwa Ahab?

16 Aayengeli yaJehova nayo oye tu tulila po oshiholelwa sha dhenga mbanda. Pethimbo lyelelo lyomukwaniilwa omukolokoshi Ahab, Jehova okwa li a pula aayengeli nkene ye na oku shi enda ya kengelele omukwaniilwa ngoka. Aayengeli oyendji oya li ya gandja omaetopo gawo. Ihe Jehova okwa hogolola po eetopo lyomuyengeli gumwe, e te mu lombwele kutya ondunge ye otayi ka longa. (1 Aak. 22:19-22) Mbela shono osha li sha teya omukumo aayengeli yalwe, nenge ya kale ye wete ya mana po ethimbo lyawo sho ya ningi omaetopo? Hasho nando. Aayengeli aaifupipiki nohaya kala ya hala esimano alihe li pewe Jehova. — Aatok. 13:16-18; Eh. 19:10.

17. Oshike tu na okuninga ngele otwa teka omukumo, molwaashoka kaatu na iinakugwanithwa yontumba?

17 Okukala Onzapo yaJehova nokuuvitha kombinga yUukwaniilwa we, oshi li esimano enene. Iinakugwanithwa yetu hayo hayi tu ningitha tu kale twa hokiwa kuKalunga, onkee ohatu vulu oku yi pewa noku yi kuthwa. Ngele otu shi omangambeko getu notu li aaifupipiki, Jehova nosho wo aamwatate naamwameme ota kala ye tu hole lela. Onkee ano, indila Jehova wa mana mo e ku kwathele wu kale omwiifupipiki nowu shi omangambeko goye. Kala ho tedhatedha kiiholelwa mbyoka ya nyolwa mOmbiimbeli kombinga yaamboka aaifupipiki noye shi omangambeko gawo. Yakula wo aamwaho nehalo ewanawa momukalo kehe to vulu. — Eps. 138:6; 1 Pet. 5:5.

UUNA AANTU MOSHITOPOLWA SHENI IHAAYA PULAKENE

18-19. Ngele ohatu uvithile moshitopolwa moka aantu ihaaya pulakene, oshike tashi ke tu kwathela tu kale twa nyanyukwa?

18 Mbela ohashi ku teya omukumo ngele aantu moshitopolwa moka hamu uvithile ihaaya pulakene nenge tashi vulika ihaaya adhika mo momagumbo? Oshike tashi ke tu kwathela tu kale twa nyanyukwa notu tsikile okuuvitha monkalo ya tya ngawo? Omaetopo gamwe taga longo otaga adhika moshimpungu: “ Nkene to vulu okuhwepopaleka uukalele woye.” Otu na okukala netaloko ewanawa lyiilonga yetu yokuuvitha. Shono osha kwatela mo okuninga shike?

19 Gandja eitulomo kokutseyithila yalwe edhina lyaKalunga nUukwaniilwa we. Jesus okwe shi popya sha yela kutya aantu owala aashona taya ka mona ondjila ndjoka tayi fala komwenyo gwaaluhe. (Mat. 7:13, 14) Shampa tatu uvitha, ohashi kala etumba kutse, oshoka otatu longo pamwe naJehova, naJesus nonaayengeli. (Mat. 28:19, 20; 1 Kor. 3:9; Eh. 14:6, 7) Jehova oye ha nanene kuye mboka ya hala oku mu longela. (Joh. 6:44) Ngele omuntu ina pulakena nena, inashi tu teya omukumo, oshoka otashi vulika a ka pulakene siku limwe.

20. Jeremia 20:8, 9 ote tu longo shike kombinga yokukondjitha etekomukumo?

20 Otatu vulu okwiilonga oshindji komuhunganeki Jeremia. Okwa li a pewa u uvithile moshitopolwa moka mu na aantu aadhigu. Aantu oya li haye mu tuku noku mu yola ‘sho tu uvitha.’ (Lesha Jeremia 20:8, 9.) Shono osha li she mu teya omukumo, nokonyala a tyololoke. Ihe ine shi ninga. Omolwashike mbela? “Etumwalaka” lyaJehova olya li lya fa omulilo gwa hwama meni lyaJeremia, noka li ta vulu okumwena. Oshinima sha faathana ohashi tu ningilwa uuna omitima dhetu nomadhiladhilo getu twe ga lemena kOohapu dhaKalunga, Ombiimbeli. Onkee osha simana tu kale hatu yi konakona nokutedhatedha kuyo esiku nesiku. Uuna tatu shi ningi, otatu ka kala twa nyanyukwa shili, notatu ke shi enditha nawa miilonga yokuuvitha. — Jer. 15:16.

21. Ongiini to vulu okukondjitha etekomukumo?

21 Omumwameme Debora ngoka a popiwa metetekelo okwa ti: “Etekomukumo olyo oshikondjitho shimwe shoka Satana ha longitha unene.” Ihe Jehova oku na oonkondo kokulekule e vule Satana niikondjitho ye. Uuna pu na sha shoka she ku teya omukumo, pula Jehova e ku kwathele. Ote ke ku ambidhidha wu ungaunge nokwaagwanenena kwoye nosho wo nomangambeko ngoka wu na. Ota ka kala pamwe nangoye uuna wu li muuwehame. Ote ke ku kwathela wu kale wu na etaloko ewanawa li na ko nasha niinakugwanithwa nosho wo niilonga yokuuvitha. Shoka sha simana unene, lombwela Jehova, Tate yetu gwomegulu iimpwiyu yoye. Kekwatho lye oto ka pondola okukondjitha etekomukumo.

EIMBILO 41 Uva egalikano lyandje

^ okat. 5 Atuheni ohatu iyadha twa teka omukumo omathimbo gamwe. Moshitopolwa shino, otatu ka kundathana iinima yokondandalunde mbyoka tatu vulu okuninga, uuna twa teka omukumo. Otatu ka kwathelwa tu mone kutya kekwatho lyaJehova otatu vulu okusinda etekomukumo.

^ okat. 4 Omadhina gamwe oga lundululwa.

^ okat. 12 Lesha ondjokonona yomumwameme Laurel Nisbet mo-Awake! yo 22 Januali 1993.

^ okat. 69 ETHANO: Omumwameme ngoka a li a teka omukumo, ta tedhatedha kiilonga ye mbyoka a longela Jehova monakuziwa nokugalikana kuye. Oku na uushili kutya Jehova ota ka dhimbulukwa iilonga mbyoka e mu longela nale naambyoka ta longo ngashingeyi.