Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 52

Founga Ke Ke Tau‘i Ai ‘a e Loto-Si‘í

Founga Ke Ke Tau‘i Ai ‘a e Loto-Si‘í

“Lī ho‘o kavengá kia Sihova, pea te ne tokoni‘i koe.”​—SAAME 55:22.

HIVA 38 Lī Ho‘o Kavengá kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. ‘Oku anga-fēfē nai hono uesia kitautolu ‘e he loto-si‘í?

‘I HE ‘aho taki taha ‘oku tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema pea fai hotau lelei tahá ke fekuki mo ia. ‘Ikai ‘okú ke tui ‘oku tau fekuki lelei ange mo ‘etau ngaahi palopalemá ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke tau loto-si‘i aí? Ko ia ‘oku totonu ke tau manatu‘i ko e loto-si‘í ‘e lava ke ne kaiha‘asia ‘etau fiefiá, tuipaú mo e loto-to‘á. ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 24:10 mo e fakamatala ‘i laló: “Kapau te ke hoko ‘o loto-si‘i ‘i he taimi ‘o e faingata‘á, ‘e si‘i ai ho iví.” ‘Io, ko e loto-si‘í ‘e lava ke ne to‘o atu ‘a e ivi ‘oku fiema‘u ke tau fekuki lavame‘a ‘aki mo e ngaahi palopalema ‘i he mo‘uí.

2. Ko e hā ‘e lava ke ne fakatupunga kitautolu ke ongo‘i loto-si‘í, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 ‘Oku fakatupunga ‘etau loto-si‘í ‘e he ngaahi me‘a lahi​—ko e ni‘ihi ko e tupu pē meiate kitautolu pea ko e ni‘ihi ko e tupu mei he me‘a ‘oku hoko takatakaí. ‘Oku kau nai ki heni ‘a e ngaahi ta‘ehaohaoá, vaivai‘angá mo e mahamahakí. ‘Oku toe kau nai ki ai ‘a e ‘ikai ke tau ma‘u ‘a e vāhenga-ngāue na‘a tau faka‘amua ‘i he ngāue ‘a Sihová pe ko ‘etau faifakamo‘oni ‘i ha feitu‘u ngāue ‘oku hā ngali ‘oku ‘ikai ha fie fanongo. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi ke fekuki ai mo e loto-si‘í.

‘I HE FEKUKI MO E TA‘EHAOHAOÁ MO E VAIVAI‘ANGÁ

3. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke ma‘u ha vakai mafamafatatau fekau‘aki mo ‘etau ngaahi ta‘ehaohaoá?

3 ‘E faingofua ke tau fakatupulekina ha vakai ‘ikai mafamafatatau ki he‘etau ngaahi ta‘ehaohaoá mo e vaivai‘angá. Ko hono olá, te tau tui nai koe‘uhi ko ‘etau ngaahi fehālaakí, he‘ikai ‘aupito talitali lelei kitautolu ‘e Sihova ki he māmani fo‘oú. Ko ha vakai pehē ‘oku fakatupu maumau. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he‘etau ngaahi ta‘ehaohaoá? ‘Oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú, ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá “kuo faiangahala,” tuku kehe pē ‘a Sīsū Kalaisi. (Loma 3:23) Ka ko e Fa‘utohi ‘o e Tohi Tapú ‘oku ‘ikai ko ha tokotaha fakasio hala pe ‘amanekina ‘a e haohaoá. ‘I hono kehé, ko ha Tamai ‘ofa ia ‘okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu. ‘Okú ne toe kātaki. ‘Okú ne ‘afio‘i ‘etau fāinga ke tau‘i hotau ngaahi vaivai‘angá pea iku‘i ‘a e vakai ‘ikai mafamafatatau fekau‘aki mo kitautolú, pea ‘okú ne mateuteu ke tokoni‘i kitautolu.​—Loma 7:18, 19.

‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e lelei na‘a tau fai ‘i he kuohilí mo e lelei ‘oku tau fai he taimi ní (Sio ki he palakalafi 5) *

4-5. ‘I he fehoanaki mo e 1 Sione 3:19, 20, ko e hā na‘e ‘ikai ke fo‘i ai ha ongo tuofāfine ‘i he loto-si‘í?

4 Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Deborah mo Maria. * ‘I he kei si‘i ‘a Deborah na‘e fa‘a fakafeangai ‘ikai lelei ki ai hono fāmilí ‘o fakamaa‘i ai ia. Na‘e tātātaha ke fakaongoongolelei‘i ia. Na‘á ne fakatupulekina ai ha vakai ‘ikai lelei fekau‘aki mo ia tonu. ‘I he taimi na‘á ne fai ai ha fanga ki‘i fehālaaki, na‘á ne ongo‘i he‘ikai pē toe tonu ha me‘a. Na‘e fekuki ‘a Maria mo e palopalema meimei tatau. Na‘e fakamaa‘i ia ‘e hono kāingá. Ko e olá, na‘á ne fāinga mo e ongo‘i ta‘efe‘unga. Hili ‘ene ha‘u ki he mo‘oní, na‘e a‘u ‘o ne ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ne taau ke fataki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá!

5 Neongo ia, ko e ongo tuofāfine ko ení na‘e ‘ikai tuku ‘ena tauhi kia Sihová. Ko e hā hono ‘uhingá? Ko e taha, na‘á na lī ‘ena kavengá kia Sihova fakafou ‘i he lotu tōtōivi. (Saame 55:22) Na‘á na ‘ilo ko ‘etau Tamai fakahēvani anga-‘ofá ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e anga hono uesia kitautolu ‘e he‘etau ngaahi hokosia ‘i he kuohilí mo ‘etau fakakaukau ‘ikai leleí. Ka ‘okú ne toe ‘afio‘i ‘a e lelei ‘i hotau lotó​—‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘oku ‘ikai nai ke tau ‘ilo‘i ‘oku tau ma‘u.​—Lau ‘a e 1 Sione 3:19, 20.

6. ‘E anga-fēfē nai ‘a e fakafeangai ha taha kapau ‘okú ne toe fai ‘a e fehālaaki tatau?

6 Ko ha taha ‘okú ne fāinga ke iku‘i ha tō‘onga kovi kuo faiaka loloto te ne toe fai nai ‘a e fehālaaki tatau peá ne ongo‘i loto-mamahi ‘iate ia. Ko e mo‘oni, ‘oku anga-maheni ke ongo‘i halaia ‘i he‘etau fai ha angahala. (2 Kol. 7:10) Kae kehe, ‘oku ‘ikai totonu ke tau hoko ‘o fu‘u tōtu‘a pea fakahalaia‘i kitautolu, ‘o fakakaukau: ‘‘Oku ou ta‘elavame‘a faka‘aufuli. ‘E lava fēfē ke fakamolemole‘i au ‘e Sihova?’ Ko e fakakaukau ‘ikai lelei ko iá ‘oku ‘ikai ke makatu‘unga ia ‘i he mo‘oní pea ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke tuku ‘etau tauhi kia Sihová. Manatu‘i ‘a e me‘a ‘oku tau lau ‘i he Palōveepi 24:10​—‘e si‘i hotau iví ‘i he‘etau hoko ‘o loto-si‘í. ‘I hono kehé, “fakamahino ‘a e ngaahi me‘á” kia Sihova ‘aki ‘a e fakaofiofi kiate ia ‘i he lotu pea kumi ki he‘ene mēsí. (‘Ai. 1:18) ‘I he‘ene vakai ki ho‘o fakatomala loto-mo‘oní, te ne fakamolemole‘i koe. ‘Ikai ko ia pē, fakaofiofi ki he kau mātu‘á. Te nau tokoni‘i anga-kātaki koe ke ke toe sai fakalaumālie.​—Sēm. 5:14, 15.

7. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ongo‘i loto-si‘i kapau ‘oku tau fāinga ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú?

7 Ko Jean-Luc, ko ha mātu‘a ‘i Falanisē, ‘okú ne tala ange ki he fa‘ahinga ‘oku nau fāinga mo ha vaivai‘anga: “Ko ha tokotaha mā‘oni‘oni ‘i he vakai ‘a Sihová, ‘oku ‘ikai ko ha tokotaha ia ‘oku ‘ikai ‘aupito te ne faihala, ka ko ha tokotaha ‘okú ne faka‘ise‘isa ‘i he‘ene ngaahi fehālaakí pea fakatomala ma‘u pē.” (Loma 7:21-25) Ko ia ‘oua te ke fakahalaia‘i koe kapau ‘okú ke fāinga mo ha vaivai‘anga. Manatu‘i ‘oku ‘ikai ha taha ‘o kitautolu ‘e lava ke ne ma‘u ha tu‘unga mā‘oni‘oni ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. ‘Oku tau fiema‘u kotoa ‘a e ‘ofa ma‘ata‘atā ‘a e ‘Otuá fakafou ‘i he huhu‘í.​—‘Ef. 1:7; 1 Sio. 4:10.

8. ‘I he‘etau loto-si‘í, ko hai ‘e lava ke tau hanga ki ai ki ha tokoní?

8 ‘E lava ke tau hanga ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—‘a hotau fāmili fakalaumālié​—ki ha fakalototo‘a! Te nau fanongo ‘i he taimi ‘oku tau talanoa aí pea ‘omai ha ngaahi lea fakalototo‘a ‘e lava ke ne fakafiefia‘i kitautolu. (Pal. 12:25; 1 Tes. 5:14) Ko Joy, ko ha tuofefine ‘i Naisīlia kuó ne faitau mo e loto-si‘í, ‘okú ne pehē: “Na‘á ku mei fēfē ka ne ta‘e‘oua ‘a e fetokoua‘akí? Ko hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko e fakamo‘oni ia ‘oku tali ‘e Sihova ‘eku ngaahi lotú. Kuo a‘u ‘o u ako meiate kinautolu ‘a e founga ke fakalototo‘a‘i ai ‘a e fa‘ahinga loto-mafasiá.” Neongo ia, ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘i, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné he‘ikai ke nau ‘ilo‘i ma‘u pē ‘a e taimi ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e fakalototo‘á. Ko ia ‘e fiema‘u nai ke tau tamu‘omu‘a ke fakaofiofi ki ha kaungātui matu‘otu‘a pea fakahaa‘i kiate ia ‘etau fiema‘u tokoní.

‘I HE FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ

9. ‘Oku anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he Saame 41:3 mo e 94:19?

9 Hanga kia Sihova ki ha poupou. ‘I he ‘ikai ke tau ongo‘i leleí pea tautefito ‘i he‘etau fekuki mo ha mahaki tauhi, ‘oku faingata‘a nai ke tau fakakaukau pau. Neongo he‘ikai ke faito‘o fakaemana kitautolu ‘e Sihova he taimí ni, ‘okú ne fakafiemālie‘i kitautolu pea ‘omai ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u ke tau kātekina ai. (Lau ‘a e Saame 41:3; 94:19.) Ko e fakatātaá, ‘okú ne ue‘i nai ha kaungā-Kalisitiane ke ne tokoni mai ‘i hono fai ha ngāue ‘i ‘api pe ko ha fakatau. ‘Okú ne ue‘i nai hotau fanga tokouá ke lotu mo kitautolu. Pe ‘okú ne fakamanatu mai ‘a e ngaahi fakakaukau fakafiemālie ‘i he‘ene Folofolá, hangē ko e ‘amanaki fakaofo ‘o e mo‘ui haohaoa ‘o ‘ikai ha puke mo e langa ‘i he māmani fo‘ou ‘oku tu‘unuku maí.​—Loma 15:4.

10. Ko e hā na‘e ‘ikai ke loto-mafasia ai pē ‘a Isang hili ‘a e fakatu‘utāmaki na‘e hoko kiate iá?

10 Ko Isang, ‘okú ne nofo ‘i Naisīlia, na‘e hoko kiate ia ha fakatu‘utāmaki peá ne mamatea ai. Na‘e tala ange ‘e he toketaá he‘ikai ke ne toe lava ‘o lue. “Na‘á ku loto-lavea mo laumālie mafesi,” ko e lea ia ‘a Isang. Ka na‘á ne loto-mafesi ai pē? ‘Ikai! Ko e hā na‘e tokoni kiate iá? “Na‘e ‘ikai ‘aupito ke tuku ‘eku lotu mo hoku uaifí kia Sihova mo ako ‘ene Folofolá,” ko e fakamatala ia ‘a Isang. “Na‘á ma toe fakapapau‘i ke fakalau homa ngaahi tāpuakí, kau ai ‘a e ‘amanaki ke mo‘ui ‘i he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá.”

Na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku fakangatangata fakaesinó ‘e lava ke ola lelei mo fakakoloa ‘enau kau ‘i he malangá (Sio ki he palakalafi 11-13)

11. Na‘e anga-fēfē ma‘u ‘e Cindy ‘a e fiefia lolotonga ‘a e mamahí?

11 Ko Cindy, ‘okú ne nofo ‘i Mekisikou, na‘á ne ma‘u ha mahaki fakatupu mate. Na‘e anga-fēfē ‘ene fekuki mo iá? ‘I hono fai hono faito‘ó, na‘á ne ‘ai ko ha taumu‘a ke faifakamo‘oni ‘i he ‘aho kotoa. ‘Okú ne tohi: “‘I he fai peheé, na‘e malava ai ke u tokangataha ki he ni‘ihi kehé kae ‘ikai ‘i he tafá, langá pe ko ‘eku ongo‘i faingata‘a‘ia. Ko ‘eku me‘a eni na‘e faí: Lolotonga ‘eku talanoa mo e kau toketaá pe nēsí, te u ‘eke ange pe ‘oku fēfē honau fāmilí. Pea ‘eke ange leva pe ko e hā na‘a nau fili ai ha ngāue faingata‘a pehē. Hili iá, na‘e faingofua ke ‘ilo‘i ‘a e kaveinga ‘e maongo nai ki honau lotó. Na‘e pehē ‘e he ni‘ihi ‘oku tātātaha ke ‘eke ange ‘e ha tokotaha mahaki, ‘‘Okú ke fēfē hake?’ Pea ko e tokolahi na‘a nau fakamālō mai ‘i he‘eku tokanga angé. Na‘e a‘u ‘o ‘omai ‘e he ni‘ihi ‘enau tu‘asilá pe fika telefoní. Ko ia lolotonga ‘a e taimi faingata‘a ko eni ‘o ‘eku mo‘uí, na‘e ‘omai ‘e Sihova kiate au ha fiefia lahi pea na‘á ku ofo ai!”​—Pal. 15:15.

12-13. Kuo anga-fēfē malava ‘a e ni‘ihi ‘oku puke pe mahamahakí ‘o kau ‘i he ngāue fakafaifekaú, pea ko e hā ‘a e olá?

12 ‘Oku ongo‘i loto-si‘i nai ‘a e fa‘ahinga ‘oku puke pe mahamahakí koe‘uhi ‘oku fakangatangata ‘a e me‘a ‘oku lava ke nau fai ‘i he ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, ko e tokolahi kuo malava ke nau fai ha fakamo‘oni. ‘I ‘Amelika, ko ha tuofefine ko Laurel na‘e nofo ‘i ha mīsini fakamānava ‘o fe‘unga mo e ta‘u ‘e 37! Na‘á ne kātekina ‘a e kanisā, ngaahi tafa lalahi pea ma‘u mo e mahaki kili. Ka neongo ‘a e ngaahi pole mafatukituki ko ení na‘e ‘ikai ke fakasīlongo‘i ai ia. Na‘á ne faifakamo‘oni ki he kau nēsí mo e ni‘ihi kehe na‘e ha‘u ki hono ‘apí. Ko e hā ‘a e olá? Na‘á ne tokoni‘i ‘a e toko 17 nai ke nau ma‘u ‘a e ‘ilo totonu fekau‘aki mo e Tohi Tapú! *

13 Ko Richard, ko ha mātu‘a ‘i Falanisē, ‘oku ‘i ai ‘ene fokotu‘u ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai malava ke nau mavahe mei ‘api pe ko e ‘api tauhi‘anga vaivaí. “‘Oku ou fokotu‘u atu ke ‘i ai ha‘anau ki‘i papa tu‘uaki tohi. ‘Oku langa‘i ai ‘a e fie‘ilo pea taki atu ki ha fetalanoa‘aki. ‘E lava ke fakalototo‘a‘i heni si‘otau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku ‘ikai lava ke nau toe ngāue fale ki he falé.” Ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku toka mohengá ‘e lava foki ke nau kau ‘i he ngāue fakafaifekaú fakafou ‘i he faitohi mo e faifakamo‘oni ‘i he telefoní.

‘I HE ‘IKAI KE TAU MA‘U HA MONŪ

14. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga tu‘u-ki-mu‘a na‘e fokotu‘u mai ‘e Tu‘i Tēvitá?

14 Koe‘uhi ko e fakangatangata ‘i he ta‘umotu‘á, mo‘ui leleí pe ko e ngaahi tu‘unga kehe, he‘ikai nai ke tau taau ke ma‘u ha vāhenga-ngāue pe monū pau ‘i he fakataha‘angá pe sēketí. ‘I he fekau‘aki mo iá, ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tu‘i Tēvitá. ‘I hono tala ange na‘e ‘ikai ke fili ia ke ne langa ‘a e temipale ‘o e ‘Otuá​—ko ha me‘a na‘e mātu‘aki faka‘amua ‘e Tēvita ke ne fai​—na‘á ne poupou kakato ki he tokotaha na‘e fili ‘e he ‘Otuá ke fai ‘a e ngāue ko iá. Na‘e a‘u ‘o fai ‘e Tēvita ha foaki nima-homo ki he ngāue langá. He fa‘ifa‘itaki‘anga tu‘u-ki-mu‘a ē ke tau muimui ki ai!​—2 Sām. 7:12, 13; 1 Kal. 29:1, 3-5.

15. Na‘e anga-fēfē hono iku‘i ‘e Hugues ‘a e loto-si‘í?

15 Koe‘uhi ko e mahamahakí, ko Hugues, ko ha tokoua ‘i Falanisē, na‘e ‘ikai ke ne toe ngāue ko ha mātu‘a, pea ‘ikai lava ke ne toe fai ‘a e fanga ki‘i ngāue faingofua ‘i hono ‘apí. ‘Okú ne tohi: “‘I he kamatá, na‘á ku ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ‘i ai haku ‘aonga pea loto-si‘i ‘aupito. Ka ‘i he faai atu ‘a e taimí, na‘á ku vakai ki he mahu‘inga hono tali ‘a hoku ngaahi fakangatangatá, pea ma‘u ‘a e fiefia ‘i he tauhi kia Sihova fakataha mo e ngaahi fakangatangata ko iá. Na‘á ku fakapapau‘i ke ‘oua ‘e fo‘i. Hangē ko Kitione mo ‘ene kau tangata ‘e toko 300​—‘a ia na‘a nau hela‘ia kotoa​—te u hokohoko atu ke faitau!”​—Fkm. 8:4.

16. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau ‘āngeló?

16 Ko e kau ‘āngelo faitōnungá ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei. Lolotonga ‘a e pule ‘a Tu‘i ‘Ēhapí, na‘e fakaafe‘i ‘e Sihova ‘a e kau ‘āngeló ke nau fokotu‘u ange ha founga ke kākaa‘i ai ‘a e tu‘i fulikivanú. Na‘e ‘oatu ‘e he ni‘ihi ‘o e kau ‘āngeló ‘enau fakakaukaú. Ka na‘e fili ‘e he ‘Otuá ‘a e ‘āngelo ‘e taha pea tala ange ko ‘ene fokotu‘ú ‘e lavame‘a. (1 Tu‘i 22:19-22) Na‘e loto-si‘i ‘a e kau ‘āngelo faitōnunga kehé, ‘o fakakaukau nai, ‘Ko e hā na‘á ku hela ai hono ‘oange ‘eku fokotu‘ú?’ ‘Oku ‘ikai ha ‘uhinga ke tui ai na‘a nau fai pehē. Ko e kau ‘āngeló ‘oku nau anga-fakatōkilalo mo‘oni pea loto ke ‘ave ‘a e fakalāngilangí kotoa kia Sihova.​—Fkm. 13:16-18; Fkh. 19:10.

17. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fai ‘i he‘etau loto-si‘i koe‘uhi ko e ‘ikai ke tau ma‘u ha monū pau ‘o e ngāué?

17 Manatu‘i ko ha monū ia ke tau fataki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá pea fanongonongo ‘a hono Pule‘angá. Ko e ngaahi vāhenga-ngāué ‘oku ha‘u pē mo ‘alu, ka ‘oku ‘ikai ko e me‘a ia ‘okú ne ‘ai ke tau mahu‘inga ki he ‘Otuá. Ko ‘etau anga-fakanānaá mo e anga-fakatōkilaló ‘e ‘ofeina mo‘oni ai kitautolu ‘e Sihova pea mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko ia kōlenga kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke hanganaki anga-fakanānā mo anga-fakatōkilalo. Fakakaukauloto ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘o e anga-fakanānaá mo e anga-fakatōkilaló ‘a ia ‘oku hiki ‘i he‘ene Folofolá. Ngāue loto-lelei ma‘a ho fanga tokouá ‘i ha founga pē ‘okú ke malavá.​—Saame 138:6; 1 Pita 5:5.

FEITU‘U NGĀUE ‘OKU HĀ NGALI TA‘EFUA

18-19. ‘E lava fēfē ke ke ma‘u ‘a e fiefia ‘i ho‘o ngāue fakafaifekaú na‘a mo e taimi ‘oku hā ngali ta‘efua ai ‘a e feitu‘u ngāué?

18 Kuó ke ongo‘i loto-si‘i ‘i ha taimi koe‘uhi ko e hā ngali ta‘efua ho feitu‘u ngāué pe koe‘uhi ko e tokosi‘i ‘a e kakai ‘oku ma‘u atu ki ‘apí? ‘I ha tu‘unga pehē, ko e hā ‘e lava ke fai ke tauhi ma‘u pe fakalahi ‘etau fiefiá? ‘Oku ‘i ai ha ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘i he puha “ Founga ke Ma‘u Ai ‘a e Fiefia ‘i Ho‘o Ngāue Fakafaifekaú.” ‘Oku toe mahu‘inga ke ma‘u ‘a e vakai totonu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ‘oku kau ki aí?

19 Hanganaki tokangataha ki hono fanongonongo ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá mo e Pule‘angá. Na‘e fakamahino ‘e Sīsū ko e tokosi‘i pē te nau ‘ilo ‘a e hala ki he mo‘uí. (Māt. 7:13, 14) ‘I he‘etau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau ma‘u ‘a e lāngilangi ke ngāue fakataha mo Sihova, Sīsū mo e kau ‘āngeló. (Māt. 28:19, 20; 1 Kol. 3:9; Fkh. 14:6, 7) ‘Oku tohoaki mai ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku tāú. (Sione 6:44) Ko ia kapau ‘oku ‘ikai ke tali lelei ‘e ha tokotaha ‘etau pōpoakí ‘i he taimi ko ení, te ne fanongo nai ‘i he‘etau ‘a‘ahi hokó.

20. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘i he Selemaia 20:8, 9 fekau‘aki mo hono tau‘i ‘a e loto-si‘í?

20 ‘E lava ke tau ako ‘a e me‘a lahi mei he palōfita ko Selemaiá. Na‘e vahe‘i ia ki ha feitu‘u ngāue na‘e mātu‘aki faingata‘a. Na‘e ta‘etoka‘i mo taukae‘i ia ‘e he kakaí “‘i he ‘ahó kotoa.” (Lau ‘a e Selemaia 20:8, 9.) Na‘á ne hoko ‘o fu‘u loto-si‘i ‘i ha taimi ‘o ne mei fo‘i. Ka na‘e ‘ikai ke pehē. Ko e hā hono ‘uhingá? “Ko e folofola ‘a Sihová” na‘e hangē ia ha afi ‘i loto ‘ia Selemaiá, pea na‘e ‘ikai ke ne kei lava ‘o ta‘ofi ia ‘i loto! Ko e me‘a tatau pē ‘e hoko kiate kitautolu kapau te tau fakafonu hotau ‘atamaí mo e lotó ‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko ha toe ‘uhinga ia ‘e taha ki he‘etau ako faka‘aho ‘a e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai. Ko hono olá, ‘e tupulaki ai pē ‘etau fiefiá pea ‘e lava ke fua lahi ange ai ‘etau ngāue fakafaifekaú.​—Sel. 15:16.

21. ‘E lava fēfē ke tau ikuna ‘i hono tau‘i ‘a e loto-si‘í, tatau ai pē pe ko e hā hono tupu‘angá?

21 “Ko e loto-si‘í ko ha me‘atau mālohi faka‘ulia ia ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane,” ko e lea ia ‘a Deborah, na‘e lave ki ai ki mu‘á. Ka ko e ngaahi me‘atau ‘a Sētané ‘oku ‘ikai vātatau mo e mālohi ‘o Sihova ko e ‘Otuá. Ko ia ‘i he taimi ‘okú ke ongo‘i loto-si‘i ai ‘i ha fa‘ahinga ‘uhinga pē, kōlenga kia Sihova ki he‘ene poupoú. Te ne tokoni‘i koe ke fekuki mo ho‘o ngaahi ta‘ehaohaoá mo e vaivai‘angá. Te ne poupou‘i koe ‘i ho‘o mahamahakí. Te ne tokoni‘i koe ke ma‘u ha vakai mafamafatatau ki ho‘o vāhenga-ngāué. Pea te ne tokoni‘i koe ke ma‘u ha vakai pau ki ho‘o ngāue fakafaifekaú. ‘Ikai ngata aí, hua‘i atu ho‘o hoha‘á ki ho‘o Tamai fakahēvaní. ‘I he‘ene tokoní, ‘e lava ke ke ikuna ai ‘i hono tau‘i ‘a e loto-si‘í.

HIVA 6 Lotu ‘a e Sevāniti ‘a e ‘Otuá

^ pal. 5 Ko kitautolu kotoa ‘oku tau fa‘a loto-si‘i. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a pau ‘e lava ke tau fai ‘i he taimi ‘oku tau ongo‘i loto-mafasia aí. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ‘i he tokoni ‘a Sihová ‘e lava ke tau ikuna ‘i hono tau‘i ‘a e loto-si‘í.

^ pal. 4 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 12 Lau ‘a e talanoa ki he mo‘ui ‘a Laurel Nisbet ‘i he ‘īsiu ‘o e Awake! ‘o Sanuali 22, 1993.

^ pal. 69 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine na‘á ne loto-si‘i ‘i ha taimi, ka ‘okú ne fakakaukauloto ki he‘ene ngāue ‘i he kuohilí pea lotu kia Sihova. ‘Okú ne fakapapau‘i ‘okú Ne manatu‘i ‘a e me‘a na‘á ne fai ‘i he kuohilí mo e me‘a ‘okú ne lolotonga fai he taimi ní.