Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 52

Te Auala ke Taua Atu Koe ki te Loto Vāivāi

Te Auala ke Taua Atu Koe ki te Loto Vāivāi

“‵Pei atu tau amoga ki a Ieova, kae ka tausi ne ia koe.”—SALA. 55:22.

PESE 33 ‵Pei Tau Amoga ki a Ieova

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. E pokotia pefea tatou i te loto vāivāi?

I ASO takitasi e fe‵paki tatou mo fakalavelave kae taumafai tatou o fai te ‵toe mea e mafai ke fakafesagai atu ki ei. Kae mata e lotomalie koe me ka mafai ne tatou o fakafesagai atu ki fakalavelave māfai e se loto vāi‵vai tatou? Tela la, e ‵kilo atu tatou ki te loto vāivāi e pelā me se tino kaisoa telā e kaisoa ne ia te loto tali‵tonu, te loto malosi mo te fia‵fia o tatou. E fai mai te Faataoto 24:10 mo te fakamatalaga mai lalo penei: “Kafai koe loto vāivāi i taimi o fakalavelave ka foliki fua i ei a tou malosi.” Ao, e mafai ne te loto vāivāi o ave kea‵tea te malosi ke mafai ne tatou o fakafesagai atu ki fakalavelave o te olaga.

2. Ne a mea ka fai ei ke loto vāi‵vai tatou, kae ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

2 E uke a mea e mafai o loto vāi‵vai ei tatou—a nisi mea ne fakalavelave totino kae ko nisi mea ne fakalavelave mai tua. E aofia i mea konei ko te ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa, vāivāiga mo ma‵saki. E aofia foki ei māfai e se maua ne koe se tauliaga telā ne manako koe ki ei i te taviniga a Ieova io me ko te talai atu i se koga telā e se fia‵fia a tino i ei. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki mea kolā e mafai o fai ke fakafesagai atu ki te loto vāivāi.

MĀFAI KO FAKAFESAGAI ATU KI TE TULAGA SĒ ‵LEI KATOATOA MO VĀIVĀIGA

3. Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke maua se kilokiloga tonu ki ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa?

3 E faigofie ke ati aka ne tatou se kilokiloga sē tonu ki ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa mo ‵tou vāivāiga. E mafai ei o fai ke tali‵tonu tatou me ona ko ‵tou vāivāiga, ka se mafai o talia ne Ieova tatou ki tena lalolagi fou. Te vaegā kilokiloga tenā e mafai o fakamataku. E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki te ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa? Ne fakaasi mai i te Tusi Tapu, e aunoa mo Iesu Keliso, ko oti “ne agasala” a tino katoa. (Loma 3:23) Kae ko te Tino ne tusi ne ia te Tusi Tapu e se ‵sala ki mea ‵se a tatou io me manako ko tatou ke ‵lei katoatoa. I lō te fai penā, a ia se Tamana alofa telā e manako o fesoasoani ki a tatou. E kufaki foki a ia. E lavea ne ia te ‵tou taumafai malosi o taua atu ki ‵tou vāivāiga kae ke manumalo i te kilokiloga sē tonu ki a tatou eiloa, kae toka a ia o fesoasoani mai.—Loma 7:18, 19.

E iloa ne Ieova a mea ‵lei ne fai ne tatou i aso mua mo mea ‵lei e fai ne tatou i aso nei (Onoono ki te palakalafa 5) *

4-5. E ‵tusa mo te 1 Ioane 3:19, 20, kaia ne seki loto vāi‵vai ei a tuagane tokolua?

4 Mafaufau ki te fakaakoakoga a Deborah mo Maria. * Ne seki ‵lei a faifaiga ne fai sāle ki a Deborah, telā ne fai ei ke mā a ia. E faigata o avatu ne pati fakamālō ki ei. Tela la, ne maua ne ia se kilokiloga sē tonu e uiga ki a ia. Kafai e fai ne ia ne tamā mea ‵se, e mafaufau a ia me seai se mea ‵lei e mafai o fai ne ia. Ne fepaki foki a Maria mo se fakalavelave penā. Ne fakamasiasi a ia ne ana kaiga. Ne iku atu ei ki te taua malosi atu o ia ki lagonaga sē aoga. I te taimi ne vau ei ki te munatonu, ne mafaufau a ia me e se fetaui a ia ke tauave te igoa o te Atua!

5 Kae tiga i ei, ne seki taofi aka ne tuagane e tokolua konei a te lā taviniga ki a Ieova. Kaia? E tasi te pogai, me ne ‵pei atu ne lāua a amoga lāua ki a Ieova e auala i te ‵talo mo te loto kātoa. (Sala. 55:22) Ne iloa ne lāua me iloa ‵lei ne ‵tou Tamana alofa i te lagi a te auala e pokotia ei tatou i mea ne ‵tupu ki a tatou mo ‵tou kilokiloga sē lei. Kae lavea foki ne ia a mea ‵lei i ‵tou loto—ko uiga o tatou kolā e se lavea ne tatou.—Faitau te 1 Ioane 3:19, 20.

6. Ne a mea ka fai ne se tino māfai e fai faeloa ne ia se mea ‵se?

6 E mafai o loto vāivāi se tino māfai e taumafai malosi o fakagata se faifaiga masei kae oti ko toe fai foki ne ia. E tonu, se mea masani ke se ‵lei ‵tou lagonaga ona ko ‵tou agasala. (2 Koli. 7:10) Kae e se ‵tau mo tatou o oko ki te tulaga telā e taku fakamasei ne tatou a tatou eiloa kae mafau‵fau penei: ‘Seai loa se mea ‵lei e mafai o fai ne au. E mafai pefea ne Ieova o fakamagalo au?’ A vaegā kilokiloga sē ‵lei penā e se ‵tonu kae mafai o taofi aka i ei te ‵tou taviniga ki a Ieova. Ke masaua a te mea ne faitau ne tatou i te Faataoto 24:10—a te ‵tou malosi e mafai o foliki māfai ko loto vāi‵vai tatou. I lō te fai penā, “ke faka‵tonu aka ne tatou a mea ke ‵tonu” mo Ieova mai te ‵talo atu ki a ia kae akai ki tena alofa fakamagalo. (Isa. 1:18) Kafai e lavea ne ia i a koe e salamō tonu, ka fakamagalo ne ia koe. E se gata i ei, e ‵tau o fakaasi atu ne koe ki toeaina. Ka fesoasoani atu eiloa latou mo te kufaki ke toe malosi koe i te feitu faka-te-agaga.—Iako. 5:14, 15.

7. Kaia e se ‵tau o loto vāivāi tatou māfai e faigata ke fai ne tatou a te mea tonu?

7 Ne fai atu a Jean-Luc se toeaina i Falani, ki tino kolā e fe‵paki mo se vāivāiga faigata: “A te tino amiotonu i te kilokiloga a Ieova e se ko te tino telā e se mafai o fai ne ia se mea ‵se, kae ko te tino telā e salamō i ana mea ‵se kae sē toe fai ne ia.” (Loma 7:21-25) Tela la, ke sa taku fakamasei ne koe a koe eiloa māfai e taua atu koe ki se vāivāiga. Masaua me seai se tino e amiotonu i mua o Ieova. E ma‵nako a tatou katoa ki te alofa tauanoa o te Atua e auala i te togiola.—Efe. 1:7; 1 Ioa. 4:10.

8. Kafai e loto vāi‵vai tatou, ko oi e ‵saga atu tatou ki ei mō se fesoasoani?

8 E mafai o ‵saga atu tatou ki ‵tou taina mo ‵tou tuagane kolā ko ‵tou kāiga faka-te-agaga—mō se fakamalosiga! E fakalogo‵logo mai latou māfai e fai‵pati atu tatou kae tuku mai ne latou a pati fakamalosi ke fakamalosi aka i ei tatou. (Faata. 12:25; 1 Tesa. 5:14) Ne fai mai a Joy se tuagane i Nigeria, telā ne taua atu ki te loto vāivāi: “Ne a aku mea e mafai o fai māfai e seai se kautaina? A oku taina mo tuagane ne fakamaoniga i a Ieova e tali ne ia aku ‵talo. Ne tauloto ne au mai i a latou a te auala ke fakamalosi atu a nisi tino māfai e loto vāi‵vai.” E ‵tau o masaua ne tatou me i nisi taimi e se iloa ne ‵tou taina mo tuagane māfai ko ma‵nako tatou ki se fakamalosiga. Tela la, e ‵tau o olo atu muamua tatou ki se taina telā e matua i te feitu faka-te-agaga kae fakaasi atu ki ei me ma‵nako tatou ki se fesoasoani.

MĀFAI KO FAKAFESAGAI ATU KI SE MASAKI

9. E mafai pefea o fakamalosi tatou ne te Salamo 41:3 mo te 94:19?

9 Saga atu ki a Ieova mō se fesoasoani. Kafai e ma‵saki tatou kae maise ki se masaki telā e ave ‵loa e mafai o faigata ki a tatou ke mafau‵fau faka‵lei. E tiga loa e se faka‵lei fakavavega tatou ne Ieova i te taimi nei, e fakamafanafana kae tuku mai ne ia te malosi ke mafai ne tatou o kufaki. (Faitau te Salamo 41:3; 94:19.) E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o fakamalosi ne ia a taina Kelisiano ke fesoasoani mai māfai ko manakogina ne tatou ke fai se galuega io me ke olo ki te sitoa. E mafai foki o fakamalosi ne ia ‵tou taina ke ‵talo fakatasi mo tatou. Io me fakamasaua mai ne ia ki a tatou a pati fakamafanafana mai loto i tena Muna, e pelā mo te fakamoemoega gali i te olaga ‵lei katoatoa telā e seai ne ma‵saki mo logo‵maega i te lalolagi fou.—Loma 15:4.

10. Kaia ne seki tumau a Isang i te loto vāivāi mai tua o te fakalavelave ne tupu ki a ia?

10 A Isang telā e nofo i Nigeria, ne fepaki mo se fakalavelave kae ne faka‵mate i ei tena foitino. Ne fai atu tena tokita ki a ia me ka se toe mafai ne ia o sasale. “Ne loto mafatia au kae fatifati toku loto,” ko pati a Isang. Kae e mata, ne tumau a ia i te loto mafatia? Ikai! Ne a mea ne fesoasoani atu ki a ia? “Ne seki fakagata ne māua mo taku avaga a te ‵talo atu ki a Ieova kae tauloto ki tena Muna,” ko pati a Isang. “Ne loto fafetai māua ki fakamanuiaga kolā ko oti ne maua ne māua, e aofia i ei a te fakamoemoega ke ola i te lalolagi fou a te Atua.”

Ke oko foki loa ki tino kolā e isi ne olotou tapulā i te feitu faka-te-foitino, e mafai eiloa o ‵fua malosi latou i te galuega talai (Onoono ki te palakalafa 11-13)

11. Ne maua pefea ne Cindy te fiafia i te taimi o tena masaki?

11 A Cindy telā e nofo i Mexico, ne maua ne ia se masaki telā e mafai o iku atu ki te mate. Ne fakafesagai atu pefea a ia ki ei? I te taimi ne fai ei tena masaki, ne fakaiku aka ne ia ke talai atu i aso katoa. Ne tusi mai a ia: “I te faiga penā, ne fai ei ke mafaufau au ki nisi tino i lō te ‵tipiga, te logo‵mae io me ko te masei o toku masaki. Tenei taku mea ne fai: Kafai e sau‵tala matou mo tokita io me ko nēsi, e fesili atu au e uiga ki olotou kāiga. Ko fesili atu ei au me kaia ne filifili ne latou se galuega faigata. Ko faigofie ei ki a au, ke filifili se mataupu telā e mafai o otia i ei olotou loto. E tokouke i a latou ne fai mai me faigata sāle ke fesili atu se tino masaki, ‘Me e a latou?’ Kae tokouke ne fafetai mai ona ko te atafai atu. A nisi tino ne tuku mai ne latou olotou fakatuatusi mo olotou napa telefoni. Tela la, i te taimi faigata tenei i toku olaga, ne tuku mai ne Ieova a te fiafia i loto i a au telā ne ofo au i ei!”—Faata. 15:15.

12-13. Ne mafai pefea ne tino ma‵saki io me ko tino ma‵tua o ‵kau atu ki te galuega talai, kae ne a ikuga ne maua mai i ei?

12 A tino ma‵saki io me ko tino ma‵tua e mafai o loto vāi‵vai me ko se uke olotou mea e fai i te galuega talai. Kae ne mafai eiloa ne nisi tino tokouke o tuku atu se molimau ‵lei. I te Iunaite Sitete, ne tausi a te tuagane ko Laurel i loto i se masini i tausaga e 37, ke mafai ne ia o mānava! Ne kufaki a ia i te kenisa, i tipitipiga ‵lasi mo se masaki o te pakili. Kae tiga mea faiga‵ta konei ne fe‵paki mo ia ne seki fakagata tena talai atu. Ne talai atu a ia ki nēsi mo nisi tino ga‵lue kolā ne āsi atu ki tena fale. Se a te ikuga? Ne fesoasoani atu a ia ki tino e silia atu mo te toko 17 ke maua ne latou te iloaga tonu ki te Tusi Tapu! *

13 A Richard se toeaina i Falani, telā ne tuku mai ne ia se manatu fesoasoani aoga mō tino kolā ko ‵nofo fua i loto i olotou fale io me tausi i fale tausi. “A toku manatu ke fai ke isi ne olotou mea tuku tusi. A mea tuku tusi konei e fai i ei ke fia ‵logo a tino kae iku atu ki se sau‵talaga. Ka fakamalosi aka ne te mea tenei a ‵tou taina mo tuagane pele kolā ko se mafai o olo mai fale ki fale.” A latou kolā e ‵nofo fua i fale e mafai foki ne latou o ‵kau atu ki te galuega talai mai te tusiga o tusi kae talai i telefoni.

MĀFAI KO SE MAUA NE TATOU SE TAULIAGA TELĀ NE MA‵NAKO TATOU KI EI

14. Se a te fakaakoakoga tu ‵kese ne tuku mai ne te Tupu ko Tavita?

14 Ona ko tulaga o te ma‵tua, ma‵saki io me ko nisi fakalavelave, e mafai o se maua ne tatou se tauliaga io me se tofiga i te fakapotopotoga io me i te seketi. I tulaga penā, e mafai o aoga ki a tatou te fakaakoakoga a te Tupu ko Tavita. I te taimi ne fai atu me ka se faite ne ia te faletapu o te Atua—se mea telā ne manako malosi a Tavita ke fai ne ia—ne ‵lago malosi atu a ia ki te tino telā ne filifili ne te Atua ke fai te galuega. Ne fesoasoani atu foki a Tavita mo te kaimalie ki te faiga o te galuega. Se fakaakoakoga aoga mō tatou ke tau‵tali ki ei!—2 Samu. 7:12, 13; 1 Nofo. 29:1, 3-5.

15. Ne manumalo pefea a Hugues i te loto vāivāi?

15 Ona ko tena masaki, ne taofi aka ne Hugues, se taina i Falani a tena taviniga e pelā me se toeaina, kae ne seki mafai foki o fai ne ia a tamā galuega i te fale. Ne tusi mai a ia: “Muamua la, ne mafaufau au me ko seai soku aoga kae ne loto vāivāi ‵ki au. Kae fakamuli ifo, ne lavea ne au a te tāua ke talia ne au oku tapulā, kae ne maua ne au a te fiafia ke tavini atu ki a Ieova faitalia oku tapulā. Ne fakaiku aka ne au ke se ‵fiu au. E pelā mo Kitiona mo ana tagata e toko tolu selau—kolā ne fi‵ta—ka tumau loa au i te taua atu!”—Fama. 8:4

16. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai fakaakoakoga a agelu?

16 E tuku mai ne agelu fakamaoni se fakaakoakoga ‵lei. I taimi o te pulega a te Tupu ko Aapo, ne ‵kami ne Ieova a agelu ke fai atu se auala ke fakaloiloi i ei a te tupu masei ko Aapo. E tokouke a agelu ne tuku atu olotou manatu kae ne fili ne te Atua se agelu e tokotasi kae fai atu me ‵lei tena manatu. (1 Tupu 22:19-22) E mata, ne loto vāi‵vai a nisi agelu fakamaoni, kae mafaufau aka, ‘Kaia ne fakamāumāu ei oku taimi?’ E seai se pogai e ‵tau o tali‵tonu tatou me ne fai latou penā. A agelu e loto mau‵lalo kae ma‵nako o fakaaloalo ki a Ieova.—Fama. 13:16-18; Faka. 19:10.

17. Ne a mea e mafai o fai māfai e loto vāi‵vai tatou me ko se maua ne tatou a nisi tauliaga i te taviniga?

17 Ke masaua me maua ne tatou a te tauliaga ke tauave te igoa o te Atua kae ke talai atu tena Malo. A tauliaga e mafai o maua io me mafai o ‵galo, kae e se fai ne latou ke tāua tatou ki te Atua. Ko te loto maulalo mo te agamalu e fai ne ia ke tāua tatou ki a Ieova mo ‵tou taina mo tuagane. Tela la, akai ki a Ieova ke fesoasoani atu ke fakatumau te loto maulalo mo te agamalu i a koe. Mafaufau ki fakaakoakoga ‵lei e uke o te loto maulalo kae agamalu kolā e tusi i loto i tena Muna. Ke loto fiafia o tavini ki ou taina i so se auala e mafai ne koe.—Sala. 138:6; 1 Pe. 5:5.

MĀFAI KO FOLIGA SĒ FIA‵FIA A TINO I TAU KOGA TALAI

18-19. E mafai pefea o maua ne koe te fiafia i tau galuega talai faitalia e foliga sē fia‵fia a tino i ei?

18 E mata, e isi se taimi ne loto vāivāi koe ona ko te sē fia‵fia o tino i tau koga talai io me e se tokouke a tino e maua i fale? I vaegā tulaga penā, ne a mea e mafai o fai ke fakatumau io me momea aka te ‵tou fia‵fia? E tuku mai a manatu aoga i te pokisi “Auala ke Momea Aka te ‵Lei o Tau Galuega Talai.” E tāua foki ke maua se kilokiloga tonu ki tau galuega talai. Ne a mea e aofia i ei?

19 Ke fakatāua faeloa te folafola atu te igoa o te Atua mo tena Malo. Ne fakaasi faka‵lei mai ne Iesu me ka mu‵tana fua a tino e maua ne latou a te auala ki te ola. (Mata. 7:13, 14) Kafai e talai tatou, e maua ne tatou a te tauliaga ke ga‵lue fakatasi mo Ieova, Iesu mo agelu. (Mata. 28:19, 20; 1 Koli. 3:9; Faka. 14:6, 7) E ‵taki mai ne Ieova a tino kolā e ma‵nako o tavini ki a ia. (Ioa. 6:44) Tela la, kafai se tino e se fiafia mai ki ‵tou fekau i te taimi tenei, e mafai o fakalogologo mai a ia i te suā taimi e olo atu ei tatou.

20. Ne a mea e akoako mai ne te Ielemia 20:8, 9 ke mafai o taua atu ki te loto vāivāi?

20 E uke a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te pelofeta ko Ielemia. Ne ‵tofi ke galue a ia i se koga telā e faigata ‵ki. Ne fakaitaita kae faipati sē āva atu a tino ki a ia i te “aso kātoa.” (Faitau te Ielemia 20:8, 9.) Ne loto vāivāi a ia i se taimi e tasi kae ne mafaufau ke fakagata tena talai atu. Kae ne seki fakagata ne ia. Kaia? “A muna a Ieova” ne fai pelā me se afi i loto i a Ielemia, kae ne seki mafai o taofi ne ia i loto! E fai foki penā tatou māfai e faka‵fonu ne tatou ‵tou mafaufau mo ‵tou loto ki te Muna a te Atua. Tenā te suā pogai e ‵tau o suke‵suke tatou ki te Tusi Tapu i aso katoa kae mafaufau ‵loto ki ei. Ka iku atu ei ki te fia‵fia malosi o tatou kae ka gasolo aka o ‵fua malosi te ‵tou galuega talai.—Iele. 15:16.

21. Faitalia me se a te pogai e loto vāi‵vai ei tatou, e mafai pefea o manumalo tatou māfai e taua atu ki ei?

21 “A te loto vāivāi e mafai o fai pelā me se meatau malosi e fakaaoga ne Satani,” ko pati a Deborah, telā ne sae mai muamua. Kae ko meatau a Satani e se mafai o ‵pau mo te malosi o Ieova te Atua. Tela la, faitalia me se a te pogai e loto vāivāi ei koe, fakamolemole atu ki a Ieova ke fesoasoani atu. Ka fesoasoani atu a ia ki a koe ke fakafesagai atu ki tou tulaga sē ‵lei katoatoa mo ou vāivāiga. Ka fesoasoani atu a ia māfai koe e masaki. Ka fesoasoani atu a ia ke fakatumau ne koe se kilokiloga paleni ki tauliaga i te taviniga. Kae ka fesoasoani atu foki ke maua ne koe se kilokiloga ‵lei ki tau galuega talai. Kae e se gata i ei, fakaasi atu a mea e manavase koe ki ei ki tou Tamana i te lagi. Mai tena fesoasoani ka mafai ei ne koe o manumalo i te taua atu ki te loto vāivāi.

PESE 41 Fakalogo Mai ki Taku ‵Talo

^ pala. 5 Tatou katoa e loto vāi‵vai i nisi taimi. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki mea kolā e mafai o fai māfai ko loto vāi‵vai tatou. E pelā mo te mea ka lavea ne tatou, mai te fesoasoani o Ieova ka mafai ei ne tatou o taua atu ki te loto vāivāi.

^ pala. 4 Ko oti ne ‵fuli a nisi igoa.

^ pala. 12 Faitau ki te tala o Laurel Nisbet i te lōmiga o te Awake! i a Ianuali 22, 1993.

^ pala. 69 FAKAMATALAGA O TE ATA: Se tuagane ne loto vāivāi i se taimi, kae ne mafaufau a ia ki tena taviniga i aso mua kae ne ‵talo ei ki a Ieova. Ne mautinoa i a ia me masaua ne Ieova ana mea ne fai mo mea e fai nei ne ia.