Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Okole Engabane Yawe n’Omurhima Goshi!

Okole Engabane Yawe n’Omurhima Goshi!

GURHE onachiyunva eyi wapata amaruba mahumire oku murhima marhenga emwa mwira wawe? Omwanafunzi wa Kristu Timoteo alipatire amaruba mali nk’amola marhenga emw’entumwa Paulo, amaruba rhuyirika zene chitabu ch’Ebiblia cha 2 Timoteo. Rhwakaderha buzira ngangane oku arhali Timoteo yi walorhaga abona ahantu harhulerere akagala kusomera ebi mwira wage muzigirwa aderhere. Nkabaga Timoteo aliri awaza: ‘Emyazi ya Paulo baza? Hakaba eyi hali empanulo ali alonza kumpa y’okunyereka gurhe nkwanene kubona engabane yani si? Byakashoboka amala maruba mantabale ngale kukola bwinja akasi kani k’Echikristu, inangale kurhabala abandi si?’ Nk’okurhukala kubona, Timoteo apata ebishubizo kw’ebila bibazo byoshi n’ebindi mw’amola maruba m’akachiro loshi. Mu gunola mwazi, muleke rhulole mpanulo ziguma zinja bwenene mw’amola maruba.

“YINAGENDERERA KULEMBERA BYOSHI”

Oku Timoteo anamala kusoma ebinwa by’omurhondero by’amola maruba, akayunvirhe kangana gurhe Paulo amulagireko. Paulo alimuyirikire n’obushagaluke boshi “mwana wani muzigirwa.” (2 Ti. 1:2) Chiro akaba oku Timoteo apataga amola maruba omu mwaka gwa 65 ntya N.K.Y. eyi aherhe myaka erhalwise 30, alikala ali mushamuka w’Omukristo okala akomere. Hali hamagera myaka erhalwise 10 ali akola na Paulo, k’okuderha alikala amenyere binene.

Timoteo akayunvirhe ahirirwe omurhima bwenene okuyunva oku Paulo yalembera amalibuko oku bwimana. Paulo aliri mw’obulegule omu pirizo ye Roma, eyi akala ali abona olufu embere zage. (2 Ti. 1:15, 16; 4:6-8) Timoteo akayunvirhe oku Paulo arhavunikire omurhima omu binwa byage: “Yinagenderera kulembera byoshi.” (2 Ti. 2:8-13) Kuguma na Timoteo, rhwakapata emisi nerhu omu lwiganyo lwinja lwa Paulo l’okulembera.

“OCHANIRE EMPANO YAWE NKA MULIRO”

Paulo alihebere Timoteo omurhima abone engabane yage omu kasi ka Mungu okw’eli y’akachiro bwenene. Paulo alilonzeze Timoteo “achanire empano ya Mungu nka muliro” yaliri muye. (2 Ti. 1:6) Paulo alikoleseze echinwa khaʹri·sma nka “mpano.” Echola chinwa che Chigiriki chaliri chayerekana empano omuntu arhalikwanene, echintu chilebe ohabirwe oku busha. Timoteo apataga eyola mpano achiba amachagulwa oku akolere echibaga omu bulyo buminuzize.—1 Ti. 4:14.

Nka gurhe Timoteo alikwanene akolese eyola mpano yage? Achisoma ebinwa “ochanire nka muliro,” akawazize gurhe omuliro gunachanwa omunju, gunagera ahagwahorha n’okuyorha makala mali k’omuliro konyine. Diksiyonere nguma ederhere oku echijiro che Chigiriki (a·na·zo·py·reʹo) Paulo alikoleseze chakaba eyi chiderhere “okuchunda, okuchana, okubuhera omuliro,” kandi omu njira y’omufano “kurhuma omuntu ashube akole bwinja.” K’okuderha oku Paulo aliri ahanula Timoteo: ‘Okole engabane yawe n’omurhima goshi!’ Bisimisize okubona oku nerhu zene intyo kubirhuhemere; okukola n’obushiru boshi omu kasi kerhu.

“OLANGE ECHILA CHINTU CHINJA WAHABIRWE”

Omu kugenderera kusoma amaruba ma mwira wage muzigirwa, Timoteo agera oku bindi binwa byakamurhabere bwenene omu kasi kage k’okuhubiri. Paulo aliyandikire ntya: “Olange echila chintu chinja wahabirwe kugerera eroho lichesibwa, chili mu rhwewe.” (2 Ti. 1:14) Chaliri chintu chichi echola? Byaliri bichi Timoteo alihabirwe? Omu mustari gurhangireho, Paulo ali aderhere oku bilolere “ebinwa by’akamaro,” obukweri buli omu Mandiko. (2 Ti. 1:13) Yewe nka mukozi w’Omukristu, Timoteo alikwanene ahubiri obukweri omu chibaga n’oku bantu b’embuga. (2 Ti. 4:1-5) Echindi, Timoteo abaga ashimikirwe nka mushamuka y’alanga echishumba cha Mungu. (1 Pe. 5:2) Timoteo akalangire ech’ahabirwe, k’okuderha obukweri aliri ayigiriza; omu kulangalira eroho lichesibwa lya Yehova ne Chinwa Chage.​—2 Ti. 3:14-17.

Zene, nerhu rhwahabirwe obukweri rhunabwira abandi omu kasi k’Echikristu. (Mt. 28:19, 20) Rhwakagenderera kusima akasi rhwahabirwe omu kugenderera kusalira n’okuzigana kuyiga Echinwa cha Mungu. (Ro. 12:11, 12; 1 Ti. 4:13, 15, 16) Rhwakanaba eyi rhwahabirwe eyindi ngabane y’enyongero nk’okushimikwa nka mushamuka changwa okuhamagalwa omu kasi k’amango moshi. Empano y’akachiro eli nk’eyola ekwanene erhume rhwachirhohya bwenene, n’okuchibona oku buzira burhabale bwa Mungu ntacho rhwakagala. K’okuderha oku rhwakalanga echi rhwahabirwe omu kuchirhonya nka chintu ch’akachiro kanene n’okuyorha rhulolere ku Yehova yenyine arhurhabale kuchishishikala.

“EBILA BINTU OBIHE ABALUME BIMANA”

Engabane Timoteo alihabirwe erhalimulolere yewe yenyine. Alikwanene akomeze abandi nabo bakole akasi aliri akola. Che charhumaga Paulo ahanula Timoteo ntya: “Ebi wayunvirhe emunda ndi . . . obihe abalume bimana, aba nabo oku bwabo basabuka kuyigiriza abandi.” (2 Ti. 2:2) Nechi, Timoteo alikwanene ayige, n’ebi ayigire anabiyigiriza bene-babo b’Abakristu. Bili bya ngombwa abashamuka omu chibaga ch’Echikristu mu manola mango bachihangane kujira okola k’on’oko. Omwimangizi mwinja arhagwarha mujinya n’okuchishwekera k’obumenyi bwage bw’akasi bamuhere. S’ahubwe, anayigiriza abandi nabo bagale kukola akasi. Arhayubaha mpu bamenya binene changwa bagale kukola akasi kumulusha. Echindi, omwimangizi arhakwanene kuyigiriza obumenyi bw’enya-nyanya konyine bw’akasi. Analonza arhabale ab’ali ayigiriza babe bantu baherhe obwenge n’oburhegerezi, k’okuderha bakulire ekiroho. Ahola, abola “balume bimana” ayigirizaga babonekana oku bali b’akamaro bwenene omu chibaga.

Nta ngangane, Timoteo alisimire amola maruba mahirire omurhima bwenene Paulo amurhumiraga. Rhwakaba nka rhwawaza gurhe aliri agalukira-galukira ezola mpanulo z’engenzi n’okuwaza gurhe akazikolesa okwage koshi omu ngabane zage.

Nerhu rhusimire rhukolese eyila mpanulo. Gurhe si rhwakayikolesa? Omu kuchihangana kuchanira empano yerhu nka muliro, omu kulanga ebi rhwahabirwe, n’okuha abandi oku bumenyi bwerhu boshi. Ingaho, nk’oku Paulo abwiraga Timoteo, rhwagala “kuyeneza akasi [kerhu].”​—2 Ti. 4:5.