Faigi nösi

Faigi ba gangolifa

Yamohiʼa Dödöu ba Wamalua Halöwö si No Tebeʼe Khöu!

Yamohiʼa Dödöu ba Wamalua Halöwö si No Tebeʼe Khöu!

HEWISA dödöu na ötema zura si tola mangabölöʼö yaʼugö moroi khö zi fahuwu khöu? No irai itema zura simane daʼö Timoteo moroi khö zinenge sotöi Faulo. Mufotöi zura andrö buku 2 Timoteo. Tatu ihaogö sibai Timoteo ba wombaso sura nifaʼoheʼö zi fahuwu khönia andre. Te manofu-nofu dödönia, ’Hewisa duria Waulo iadaʼa? Hadia so mene-mene moroi khönia si tola manolo yaʼo ba wamalua halöwögu? Hewisa wa tola möi fanologu zura andre ba wamalua halöwö ba wamati hegöi ba wanolo niha tanö böʼö?’ Tesöndra fefu wanema li ba wanofu-nofu Dimoteo andrö ba zura nifaʼoheʼö khönia. Ba artikel daʼa, tatutunö ösa mene-mene soguna khöda si tesöndra ba zura 2 Timoteo.

”UTAÖGÖ NGAWALÖ WAMAKAO”

Me ibörögö wombaso sura andrö Timoteo, iʼanemaiʼö irasoi wa iʼameʼegö tödö sibai ia Faulo. Ifotöi khönia Faulo, ”onogu niʼomasiʼö”. (2 Tim. 1:2) Tola manö 30 fakhe ndröfi Dimoteo me itema zura moroi khö Waulo, te me döfi 65 M. Hizaʼi ba ginötö daʼö, no ara saʼae tobali ia satua sokubaloi. No töra fulu fakhe falulu fohalöwö ia khö Waulo, ba oya zi no ifahaʼö yaʼia moroi khönia.

Tatu teʼabölöʼö sibai Dimoteo me iʼila wa lö si faröi Waulo hewaʼae na itaögö wamakao. Me luo daʼö, no mukuru Waulo ba Roma, ba lö ara tö lahuku mate ia. (2 Tim. 1:15, 16; 4:6-8) Imane Faulo ba zurania, ”Utaögö ngawalö wamakao.” (2 Tim. 2:8-13) Moroi ba wehedenia andre, tola iʼila Timoteo waʼabarani niforomaʼö Waulo. Simane Timoteo, tola göi teʼabölöʼö ita moroi ba duma-duma waʼanau gölö niforomaʼö Waulo.

”ENAʼÖ OWÖLÖ-ÖLÖ NDRAʼUGÖ WANGOGUNAʼÖ HOWU-HOWU”

Ifarou dödö Dimoteo Faulo enaʼö sindruhu-ndruhu iʼameʼegö tödö halöwönia khö Lowalangi. Omasi Waulo enaʼö ”owölö-ölö [Dimoteo] wangogunaʼö howu-howu Lowalangi” si no tebeʼe khönia. (2 Tim. 1:6) Ngawua wehede ”howu-howu” niʼogunaʼö Waulo, tehalö moroi ba ngawua wehede Yunani, yaʼia daʼö kharisma. Tola mufoʼeluaha ngawua wehede andre tobali buala si lö sinangea itema si samösa niha. Itema howu-howu andrö Timoteo me mufili ia ba wanolo ira talifusöda ba mbanua niha Keriso ba lala si tohude.​—1 Tim. 4:14.

Hewisa wangogunaʼö Dimoteo howu-howu si no tebeʼe khönia? Me ibaso ngawua wehede ”owölö-ölö”, te itörö tödönia mbo galitö si so ba nahia wanunu. Enaʼö ifuli mohola galitönia, moguna mutöri mazui mufohufa mbo galitö andrö. So sambua kamus sangumaʼö wa ngawua wehede Yunani niʼogunaʼö Waulo (anazopyreo) tola mufoʼeluaha ia tobali ”mangorifi mangawuli, mamohola mangawuli”, mazui ”mutörini enaʼö mohola”. Eluahania, faʼamohiʼa dödö ba wamalua si sambua halöwö. Hulö na imane Faulo khö Dimoteo, ’Yamohiʼa dödöu ba wamalua halöwö si no tebeʼe khöu!’ Simanö göi, moguna taforomaʼö waʼamohiʼa dödö ba wamalua halöwö ba wamati.

”ROROGÖ HARATO ANDRE SI NO LAFADUHUSI TÖDÖ KHÖU”

Ba zurania, so mene-mene tanö böʼö nibeʼe Waulo khö Dimoteo enaʼö mofozu ia ba wamalua halöwönia. Imane Faulo, ”Börö geheha niʼamoniʼö si no taʼokhögö, rorogö harato andre si no lafaduhusi tödö khöu.” (2 Tim. 1:14) Hadia harato si no mufaduhusi tödö khö Dimoteo? Ba ayati fatua lö daʼö, itutunö Faulo sanandrösa ba ”wamahaʼö sindruhu”, yaʼia daʼö sindruhu si tesöndra ba Zura Niʼamoniʼö. (2 Tim. 1:13) Börö me niha Keriso sangai halöwö ba wamati Dimoteo, moguna ifahaʼö zindruhu khö ndra talifusönia ba wamati hegöi ba niha si so ba nahiania wanuriaigö. (2 Tim. 4:1-5) Mufataro göi ia tobali satua sokubaloi enaʼö ikubaloi mbiri-biri Lowalangi. (1 Fet. 5:2) Tola irorogö harato si no mufaduhusi tödö khönia Timoteo, yaʼia daʼö sindruhu nifahaʼönia ba niha, na iʼodaligö geheha Yehowa hegöi Taromalinia.​—2 Tim. 3:14-17.

Iadaʼa, no göi mufaduhusi tödö khöda zindruhu si tola tafahaʼö ba niha tanö böʼö. (Mat. 28:19, 20) Enaʼö lö olifu ita hawaʼebua mböli zindruhu andrö, böi taböhöli wangandrö ba tafahaʼö ita ba Daromali Lowalangi si fao faʼowölö-ölö. (Rom. 12:11, 12; 1 Tim. 4:13, 15, 16) Te göi no tebeʼe khöda halöwö tanö böʼö tobali satua sokubaloi mazui ba wangai halöwö safönu inötö. Na no tebeʼe khöda halöwö simane daʼö, moguna taforomaʼö wangide-ngideʼö ba itugu taʼodaligö Lowalangi. Na tafalua zimane daʼö, no taforomaʼö wa sindruhu-ndruhu taʼameʼegö tödö harato si no ifaduhusi tödö khöda Lowalangi.

”FADUHUSI TÖDÖ GÖI BA NIHA SI LÖ FARÖI”

No göi tebeʼe noro dödö tanö böʼö khö Dimoteo ba wamomaha niha böʼö enaʼö tola lababaya halöwö simane nifaluania. Daʼö mbörö wa ifarou dödö Dimoteo Faulo imane, ”Fefu nirongomö moroi khögu . . . , faduhusi tödö göi ba niha si lö faröi, si tola mamahaʼö niha böʼö dania.” (2 Tim. 2:2) Sindruhu-ndruhu wa moguna ifahaʼö ndra talifusönia Timoteo ba ngawalö zi no ifahaʼö yaʼia. Moguna göi lafalua zimane nifaluania andrö ira sondröniaʼö mazui satua sokubaloi si so ba mbanua niha Keriso. Lö atali zi samösa sondröniaʼö si sökhi ba wamatunö ba niha böʼö hewisa wamalua si sambua halöwö, hizaʼi omasi ia ifahaʼö niha böʼö. Lö ataʼu ia na abölö onekhe mazui abölö atua-tua niha böʼö ba wamalua halöwö andrö. Börö daʼö, tenga ha faʼaboto ba dödö si toʼölö manö nifahaʼönia khöra. Hizaʼi, itolo göi niha nifahaʼönia enaʼö laʼokhögö waʼatua-tua hegöi famatimbaisi si sökhi. Eluahania, tedou ira ba wamati. Buania, tola itugu oya zi tola lafalua ba mbanua niha Keriso ira ”niha si lö faröi” nifomahania andrö.

Tatu mangandrö sibai saohagölö Dimoteo ba zura nifaʼoheʼö Waulo khönia. Tola manö asese ibaso ba iʼangerönusi mene-mene si so bakha ba zura andrö, ba iʼangeragö hewisa lala wamalua yaʼia.

Omasi göi ita ba wamalua mene-mene andre. Hewisa wamaluada daʼö? Taforomaʼö waʼowölö-ölö ba wangogunaʼö howu-howu moroi khö Lowalangi, tarorogö harato si no mufaduhusi tödö khöda, ba tafomaha niha tanö böʼö. Na tafalua zimane daʼö, tola ’moʼahonoa wamaluada halöwö khö Lowalangi’, simane mene-mene Waulo khö Dimoteo.​—2 Tim. 4:5.