Ir al contenido

Ir al índice

Chqabʼanaʼ ri qachak rukʼ ronojel qanimaʼ

Chqabʼanaʼ ri qachak rukʼ ronojel qanimaʼ

¿JAS kanaʼo are chiʼ jun utzalaj awachiʼl kutaq jun carta chawe che kʼo utzalaj taq tzij chupam che kuya achuqʼabʼ? Ri apóstol Pablo xutaq bʼi jun carta che ri Timoteo junam rukʼ wariʼ, wajun carta riʼ kʼo pa ri Biblia y kbʼix Segunda Carta a Timoteo che. Qastzij riʼ che ri Timoteo kraj kbʼe pa jun lugar rech xaq utukel kusikʼij ri carta y kretaʼmaj ri xutzʼibʼaj lo ri rachiʼl che. Weneʼ ri Timoteo xuchomaj wariʼ: «¿Jas ubʼanom riʼ ri Pablo? ¿La kʼo jun pixabʼ kuya chwe rech más utz kinbʼan che ri eqelen yaʼom chwe? ¿La kinutoʼ ri carta rech más utz kinbʼan che ri nuchak che ri Dios y kitoʼik e nikʼaj chik?». Wajun utzalaj carta riʼ xuya urespuesta ri preguntas riʼ y e nikʼaj chik. Cheqanikʼoj jujun taq pixabʼ che e kʼo chupam.

TAJIN KINCHʼIJ RONOJEL

Are chiʼ ri Timoteo xumaj usikʼixik ri carta aninaq xrilo che nim kil rumal ri Pablo. Rukʼ loqʼoqʼebʼal ri apóstol xubʼij «loqʼalaj nukʼojol» che (2 Tim. 1:2). Paneʼ ri Timoteo weneʼ kʼo chi más che treinta ujunabʼ are chiʼ xtaq lo ri carta che, chunaqaj ri junabʼ 65, kʼo chi nim retaʼmabʼal chrij ri uchak jun kʼamal bʼe. Chakunaq chi rukʼ ri Pablo más che jun década y retaʼmam chi kʼi jastaq rukʼ.

Qastzij riʼ che xuya uchuqʼabʼ ri Timoteo retaʼmaxik che Pablo rukʼ sukʼilal tajin kuchʼij ri kʼax. Kʼo pa cárcel pa Roma y xa jubʼiqʼ kraj kkamisaxik (2 Tim. 1:15, 16; 4:6-8). Timoteo xkunik xril ri ukowil ukʼuʼx ri Pablo, rumal che Pablo xutzʼibʼaj wariʼ: «Kinchʼij konojel» (2 Tim. 2:8-13). Ri kochʼonik che xukʼut ri Pablo xuya uchuqʼabʼ ri Timoteo xuqujeʼ kuya qachuqʼabʼ oj.

«KINNAʼTAJ CHAWE CHI CHAKʼASTAJISAJ UWACH [JUNAM RUKʼ JUN QʼAQʼ] RI SIPAM CHAWE RUMAL RI DIOS»

Pablo xubʼij che ri Timoteo che rajawaxik nim kril upatanexik ri Dios. Pablo xubʼij che Timoteo: «Kinnaʼtaj chawe chi chakʼastajisaj uwach [junam rukʼ jun qʼaqʼ] ri sipam chawe rumal ri Dios» (2 Tim. 1:6). Pa ri texto riʼ Pablo xukoj ri tzij griega khárisma che ri tzij «sipam» o «don». Wajun tzij riʼ kraj kubʼij jun jastaq che ksipax chqe, yaʼtal taj ksipax chqe y xa ta rumal che kqachʼako. Xyaʼ wajun sipanik riʼ che ri Timoteo are chiʼ xchaʼ che ubʼanik jun chak nim ubʼanik pa ri congregación (1 Tim. 4:14).

¿Jas rajawaxik kubʼan ri Timoteo rukʼ wajun sipanik riʼ? Are chiʼ xusikʼij ri e tzij «kinnaʼtaj chawe chi chakʼastajisaj uwach [junam rukʼ jun qʼaqʼ]», weneʼ xchoman chrij ri qʼaqʼ che kkoj pa taq ri ja, che nojimal chi nojimal kchupik y jujun taq mul xaq xiw chi ri rachaq qʼaqʼ kkanaj kanoq. Rajawaxik kʼo kyaʼ chupam rech kchup taj y kumiqʼisaj upam ri ja. Junam che kubʼij jun diccionario, ri tzij griega che xukoj ri Pablo (anazōpyréō) kraj kubʼij «utzijik chi jumul, uyaʼik uchuqʼabʼ». Pa nikʼaj chi tzij, Pablo tajin kubʼij che Timoteo che kchakun rukʼ ronojel ranimaʼ, rukʼ kikotemal. Jetaneʼ xubʼij che: «Chabʼanaʼ ri achak rukʼ ronojel awanimaʼ». Kimik, oj xuqujeʼ rajawaxik jeʼ kqabʼano: kqakoj qachuqʼabʼ che upatanexik ri Jehová rukʼ kikotemal.

«CHACHAJIJ [...] RI YOʼM PA AQʼABʼ»

Are chiʼ Timoteo tajin kusikʼij más ri kubʼij ri carta che xutaq lo ri Pablo che xuriq jujun tzij che kutoʼ rech utz kel ri uchak che ri Dios. Pablo xubʼij: «Chachajij ri [tesoro] utzalaj tijonik ri yoʼm pa aqʼabʼ, rukʼ ri utobʼanik ri ruxlabʼal ri Dios ri kʼo pa qanimaʼ» (2 Tim. 1:14). ¿Jas riʼ ri yaʼom pa uqʼabʼ ri Timoteo? Pa ri versículo 13, Pablo xchʼaw chrij «ri utzalaj tzij ri man kʼo ta etzelal che», kraj kubʼij, ri qastzij che kʼo pa ri uTzij ri Dios (2 Tim. 1:13). Rumal che ri Timoteo kutzijoj ri utzij ri Dios o are jun ministro cristiano, rajawaxik kukʼut ri qastzij pa ri congregación o pa nikʼaj chi lugar (2 Tim. 4:1-5). Xuqujeʼ, yaʼom ri eqelen che rech kux kʼamal bʼe rech keʼutoʼ ri upatanelabʼ ri Dios (1 Ped. 5:2). ¿Jas kubʼan che uchajixik ri tesoro yaʼom pa uqʼabʼ, ri qastzij chrij ri Dios che rajawaxik kukʼutu? Rukʼ ri utobʼanik ri ruxlabʼixel ri Jehová y ri uTzij kkunik kuchajij (2 Tim. 3:14-17).

Xuqujeʼ pa qaqʼabʼ oj yaʼom jun tesoro: ri qastzij chrij ri Dios che rajawaxik kqakʼut chkiwach ri e winaq (Mat. 28:19, 20). Ksach ta chqe che ukʼutik ri qastzij chrij ri Dios chke ri e winaq sibʼalaj nim ubʼanik. Rumal laʼ, rajawaxik amaqʼel kqabʼan qachʼawem y kqanikʼoj ri uTzij ri Dios (Rom. 12:11, 12; 1 Tim. 4:13, 15, 16). Weneʼ ri at, at kʼamal bʼe re ri congregación o katpatanin pa tiempo completo. We yaʼom ri eqelen riʼ chqe kojutoʼ riʼ rech kojux machʼalik taq winaq y kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Dios. Rumal laʼ, kojkunik kqachajij ri eqelen yaʼom pa qaqʼabʼ we nim kqilo y kqatzukuj ri utobʼanik ri Jehová.

«CHAJACHAʼ CHKE RI E JIKALAJ TAQ WINAQ»

Jun chke ri rajawaxik kubʼan ri Timoteo, are kitijoxik e nikʼaj chik. Rumal laʼ, Pablo xubʼij: «Ri nubʼim chawe [...], are ri chajachaʼ chke ri e jikalaj taq winaq ri xuqujeʼ kekun che kitijoxik nikʼaj chik» (2 Tim. 2:2). Pablo xunaʼtajisaj che Timoteo che rajawaxik kukʼut chkiwach e nikʼaj chik ri retaʼm. Kimik ri e kʼamal bʼe rajawaxik kkikoj kichuqʼabʼ che jeʼ kkibʼan pa ri congregación. Jun utzalaj kʼamal bʼe kukʼut chkiwach e nikʼaj chik jas kbʼan che jun chak. Kuxibʼij ta ribʼ che kʼo chi jun más kʼo retaʼmabʼal chuwach o más utz kubʼan che ri chak chuwach. Rumal laʼ xa ta jubʼiqʼ kukʼut chrij ri retaʼm che jun chak. Kraj che ri keʼutijoj kkʼojiʼ jun utz kichomanik y kinojibʼal, che keʼux ko pa ri kikojonik. Jeriʼ «ri e jikalaj taq winaq» riʼ kkibʼan utzalaj chak pa ri congregación.

Qastzij riʼ che ri Timoteo nim xril ri carta che xtaq lo che rumal ri Pablo. Chqachomajampeʼ che Timoteo amaqʼel kusikʼij uwach ri jeʼlalaj taq pixabʼ che xuya ri utzalaj rachiʼl che y che kchoman chrij ri kubʼan che ukojik pa ri ukʼaslemal.

Ri oj xuqujeʼ kqaj kqanimaj ri e pixabʼ riʼ. ¿Jas kqabʼan che unimaxik? Kqakoj qachuqʼabʼ rech ri usipam ri Dios chqe kchup taj junam rukʼ jun qʼaqʼ, kqachajij ri eqelen yaʼom pa qaqʼabʼ y kqakʼut chkiwach ri e nikʼaj chik ronojel ri qetaʼmam. Jeriʼ kojkunik kqabʼan ri xubʼij ri Pablo che ri Timoteo, che kqatzʼaqatisaj ri qachak che ri Dios (2 Tim. 4:5).