Skip to content

Skip to table of contents

Oluali Lulo hẽ lu Panda Kesulilo?

Oluali Lulo hẽ lu Panda Kesulilo?

Citava okuti ove wa kũlĩha okuti Embimbiliya li lombolola esulilo lioluali. (1Yo 2:17) Eci hẽ ci tiamisiwila kesulilo liepata liomanu? Ange hẽ Vongongo ka mu ka kala vali oviluvo ale yi ka nyõliwa yosi?

POKU TAMBULULA APULILO A-A AVALI, EMBIMBILIYA LITI SIO!

Esulilo ka li Lomboloka Nye?

OMANU

Ceci Embimbiliya li popia: Suku “ka lulikile [ongongo] oco yi kale upolokoso, pole, wa yi sovola oco mu tungiwe.” —ISAYA 45:18.

ONGONGO

Ceci Embimbiliya li popia: “Ocitumbulukila cimue cenda kuenda ocitumbulukila cikuavo ciya, pole, ongongo yi kamamako otembo ka yi pui.”—UKUNDI 1:4.

ELOMBOLOKO LIACO: Ndomo ci sangiwa Vembimbiliya, ongongo lalimue eteke yi ka nyõliwa kuenda mu ka tungiwa otembo ka yi pui. Omo liaco, nye ci lomboloka esulilo lioluali?

KŨLĨHĨSA: Embimbiliya li sokisa oku iya kuesulilo lioluali lulo leci ca pita koloneke via Noha. Kotembo yaco, kilu lieve “kueyukile ungangala.” (Efetikilo 6:13) Pole, Noha wa kala ulume umue ukuesunga. Omo liaco, Suku wa popela Noha kumue lepata liaye, pole, Eye wa kundula olondingaĩvi letande. Poku sokolola kovina via pita konyima, Embimbiliya li popia ndoco: “Oluali luo kotembo yaco lua nyõliwa eci lueyukile lovava.” (2 Petulu 3:6) Eci ca kala esulilo lioluali kotembo yaco. Nye ca kunduiwa kotembo yaco? Ongongo hayoko ya kunduiwa, pole, olondingaĩvi via kala kilu lieve ovio via kunduiwa. Omo liaco, eci Embimbiliya li popia catiamẽla kesulilo lioluali, ka ci lomboloka enyõleho liongongo. Eci, ci lomboloka esulilo liolondingaĩvi vi kasi kilu lieve kuenda ovina vĩvi va siata oku linga.

Esulilo li ka Lomboloka Nye?

OVITANGI KUENDA UNGANGALA

Ceci Embimbiliya li popia: “Vokatembo kaño, olondingaĩvi ka vi ka kalako vali; ove o ka vanja apa ovio via kala, Kuenje ka vi ka kalapo. Pole, ambombe va ka piñala ilu lieve, Kuenda va ka sanjukila ombembua yalua.”—OLOSAMO 37:10, 11.

ELOMBOLOKO LIACO: Etande lio koloneke via Noha, ka lia maleleko ungangala vonjanja yimuamue. Noke Yetande, olondingaĩvi via fetika vali oku lingila ovina vĩvi vakuavo. Ndopo, Suku o ka nena esulilo liolondingãivi. Ukualosamo wa popia hati: “Olondingaĩvi ka vi ka kalako vali.” Suku o ka nena esulilo liungangala pocakati Cusoma waye okuti, usoma umue wokilu u ka viala omanu vakuesunga.

KŨLĨHĨSA: Anga hẽ olombiali vio koloneke vilo vi ka sanjukila Usoma wa Suku? Embimbiliya li popia okuti, ka va ka sanjuka. Luveke, va ka lambalala Usoma wa Suku. (Olosamo 2:2) Onima yipi yi keyililako? Usoma wa Suku u ka piñanya ovoviali omanu kuenje “owo lika u ka kala otembo ka yi pui.” (Daniele 2:44) Momo lie ovoviali omanu a sukilila oku puako?

ONJONGOLE—Yesulilo Yuviali Womanu

Ceci Embimbiliya li popia: “Omunu enda, ka ca tiamẽle kokuaye ndaño muẽle oku songuila oku enda kuaye.”—YEREMIYA 10:23.

ELOMBOLOKO LIACO: Omanu ka va lulikiwile oco va li viale ovo muẽle. Ovo va linga upange umue ka wa sungulukile woku viala omanu vakuavo kuenda oku tetulula ovitangi viavo.

KŨLĨHĨSA: Elivulu limue lia lekisa okuti, olombiali viomanu ka vi tẽla “oku malako ovanyãli ndeci, uhukũi, onjala, ovovei, ovilunga kuenda ovoyaki ale ungangala.” Olio lia amisako liti: “Vamue va tava okuti onjila ndomo olombiali vi kasi oku viala, yi kasi vali oku vokiya kovina viaco vĩvi.” Omo liaco, ndaño okuti olombiali vi likuete omunga, oluali lu kasi oku amamako oku vialiwa lomanu ka va lipuile vana ka va tẽla oku malako ovitangi via tukuiwa ale. Usoma wa Suku owo lika u kuete unene woku malako ovitangi viosi violuali.

Omo liaco, ndomo Embimbiliya li ci popia, esulilo lioluali lulo lũvi, ocina cimue okuti omanu vawa haicoko va sukila oku sakalala laco. Handi vali, ocina cimue coku kũlĩhisa kovaso, momo oluali lulo lu ka piñanyiwa loluali luokaliye lua Suku!

Ovina viaco vi ka tẽlisiwa otembo yipi? Ocipama cikuavo ci ka lombolola etambululo Liembimbiliya.