Skip to content

Skip to table of contents

Esulilo Liya Otembo Yipi? Ceci Yesu a Popia

Esulilo Liya Otembo Yipi? Ceci Yesu a Popia

Ndomo tua ci lilongisa vocipama ca pita, eci Embimbiliya li vangula catiamẽla kesulilo lioluali, ka ci lomboloka esulilo liongongo ale liomanu. Pole, ci lomboloka esulilo liovina viosi vĩvi kuenda vana va vi koka. Anga hẽ, Embimbiliya li tukula otembo yesulilo liovina viosi vĩvi?

KŨLĨHĨSA OVINA VIVALI YESU A TUKULA VIATIAMẼLA KESULILO:

“Amamiko oku lavulula, momo ka wa kũlĩhĩli eteke ndaño owola.”—MATEO 25:13.

“Amamiko oku lunguka, amamiko oku lavulula, momo ka wa kũlĩhĩli eteke lia sokiyiwa.”—MARKO 13:33.

Voluali luosi lomue wa kũlĩha eteke esulilo liovina vĩvi li keya. Pole, Suku wa “sokiya otembo” kuenda “eteke lowola” esulilo li keya. (Mateo 24:36) Eci ci lombolola hẽ okuti ka citava oku kũlĩha nda esulilo li kasi ocipepi? Sio. Yesu wa sapuila olondonge viaye ovina via laikele oku pita vi lekisa okuti, esulilo li kasi ocipepi.

ONDIMBUKISO

Vulala wovina via laikele oku pita mua kongela ondimbukiso “yesulilo liovina vi kasi voluali.” Yesu hati: “Ofeka yi katukila ofeka kuenda usoma u katukila usoma, ku kala onjala lovilemawe kocitumãlo locitumãlo.” (Mateo 24:3, 7) Eye wa popiavo okuti, ku ka kala “afengi”—ovovei. (Luka 21:11) Ove hẽ o lete oku tẽlisiwa kuovina Yesu a tukula vovitumasuku?

Ovayaki, onjala, ovilemawe kuenda ovovei a ponda, a lisanduila kolonepa viosi violuali koloneke vilo. Ndeci, kunyamo 2004, ocilemawe cinene ca pita ko Oceano Indiko ca koka ocilunga candunde ovava okuti ca ponda 225.000 komanu. Vokuenda kuanyamo atatu wefengi lio KOVID-19, kua fa eci ci soka 6.9 kolohulukãi viomanu voluali luosi. Yesu wa popele okuti ovina via soka ndevi vi lekisa okuti esulilo lioluali li kasi ocipepi.

“OLONEKE VIA SULAKO”

Embimbiliya li tukula otembo osimbu esulilo ka lieyile hati, “oloneke via sulako.” (2 Petulu 3:3, 4) Ukanda 2 Timoteo 3:1-5, ku lekisa okuti koloneke via sulako omanu va laikele oku siapo oku lekisa ovituwa viwa. (Tala okakasia “ Osimbu Esulilo Lioluali ka Lieyile.”) Ove hẽ koloneke vilo wa siata oku mola omanu vamue okuti ka va tẽla oku likandangiya, vakuakusola olombongo, vakuamanya, kuenda ka va kuete ocisola la vangandiavo? Ovina evi vi lekisa okuti tu kasi muẽle ocipepi lesulilo lioluali.

Oloneke via sulako vi ka kala otembo yiñami? Ndomo ci lekisiwa Vembimbiliya, vi kala “otembo yitito.” Suku o ka kundula “vana va vĩhisa ilu lieve.”—Esituluilo 11:15-18, etosi; 12:12.

OCUMBO CELAU VONGONGO CI KASI OCIPEPI!

Suku wa sokiya eteke kuenda owola a ka nena esulilo lioluali lulo lũvi. (Mateo 24:36) Ocili okuti evi olondaka vimue viwa—Suku “ka yongola okuti umue o nyõliwa.” (2 Petulu 3:9) Eye wa eca komanu epuluvi lioku kũlĩha ocipango caye loku pokola kokuaye. Momo lie? Momo eye o yongola okuti tu puluka kenyõleho lioluali lulo kuenda oku ka kala voluali luaye luokaliye, eci ongongo yi ka linga ocumbo celau.

Suku wa siata oku ecelela okuti, omanu va lilongisa ndomo va pondola oku tiamẽla koluali luokaliye vemehẽyi Liusoma waye. Yesu wa popele hati, olondaka viwa via tiamẽla Kusoma wa Suku vi pondola oku kundiwa “koluali luosi.” (Mateo 24:14) Voluali luosi, Olombangi Via Yehova via talavaya eci ci pitahãla olohuluwa violowola oku longisa omanu elavoko liesapulo Liembimbiliya. Yesu wa popiavo hati, upange woku kunda u lingiwa kolonepa viosi violuali osimbu esulilo ka lieyile.

Otembo yomanu oku viala ndopo yi puako. Pole, ci sanjuisa calua oku kũlĩha okuti ove o pondola oku popeliwa kesulilo lioluali kuenda oku linga onepa Kocumbo celau Suku a likuminya. Ocipama ci kũaimo ci ka lombolola ndomo o pondola oku ka kala voluali luokaliye.

Ocitumasuku ca Yesu catiamẽla “koloneke via sulako” ci tu ĩha elavoko