Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okukala Nonondunge Matyikekukalesa Nawa?

Okukala Nonondunge Matyikekukalesa Nawa?

Tunde kohale ovanthu ovinyingi vasoka okuti, okukala omunthu wonondunge, ukahi nawa, otyo tyikuatesako omunthu okukakala nomuenyo ukahi nawa. Mongeleka ovanthu ovanyingi voko Asia vetavela etyi tyapopia omulume umwe omunongo wokuatanga unene utiwa o Confúcio (551-479 Puetyi Kilisitu Eheneye) watile: “Etyi uhahande okulingwa wehetyilinge vakuenyi.” *

OVIPUKA OVANTHU OVANYINGI VALINGA

Ovanthu ovanyingi vasoka okuti opo vakakale nomuenyo ukahi nawa vena okukala ovanthu vonondunge. Mokonda yotyo valinga onthilo ovanthu, vena onondunge, valinga nawa ovilinga viavo meumbo, no kovilinga, tupu vaovola okulityilika ovipuka vivelingisisa okulivela onombei. Omukai umwe utiwa Linh ukala ko Vietnã wati: “Ame ankho ndyisoka okuti ine ndyikala omunthu ukahi nawa, upopia otyili, mandyikakala nomuenyo ukahi nawa.”

Ovanthu vamwe vakala tupu ovanthu vekahi nawa, omokonda otyo valongeswa movikapela viavo. Omulume umwe ukala ko Taiwan utiwa o Hsu-Yun wati: “Nalongeswa okuti ovipuka ndyilinga ovio mavilekesa ine matyikakala nawa aa mandyikamoneswa ononkhumbi mo ifelenu.”

OITYI TYITUNDILILA-KO?

Okukuatesako vakuetu tyihambukiswa umwe. Mahi ovanthu ovanyingi, namphila valinga umwe nawa vakuavo, vakuavo kavevelingi nawa. Omukai umwe ukala Hong Kong utiwa o Shiu Ping wati: “Namona okuti okulinga oviwa, katyilekesa okuti no ove molingwa oviwa. Ame nalingile atyiho tyikuateseko ombunga yange, mahi no ngotyo otyinepo tyange atyihatualako, omulume wange anthyenge, andyisala andyike nokutekula omona wetu.”

Ovanthu ovinyingi vamona okuti, ovanthu vamwe kavapilulukale namphila veli movikapela. Omukai umwe ukala ko Japão utiwa o Etsuko wati: “Nelipakele motyikundyi tyimwe tyongeleya, andyikalela komutwe ovakuendye novahikuena. Okutala okuti ovanthu vongeleya yetu ankho valinga ovipuka viasila, vahanda ñgeno ovo vakalela vakuavo komutwe, vavaka onombongo, tyendyihamene unene.”

“Ame nalingile atyiho tyikuateseko ombunga yange, mahi no ngotyo otyinepo tyange atyihatualako, omulume wange anthyenge, andyisala andyike nokutekula omona wetu.” — SHIU PING, HONG KONG

Ovanthu vamwe veli movikapela vasoya unene tyina ngwe valingila-ko vakuavo ovipuka oviwa mahi ngwe avatumbukilwa notyitateka. Ongotyo tyakalele omukai umwe utiwa o Van, ukala ko Vietnã. Wati: “Ononthiki ambuho ankho ndyilanda okulia, novinyango nononthemo, andyikevipaka komitala viovakuaukulu vange, mokonda ankho ndyisoka okuti hamwe mandyiyambwa unene komutwe wandyila. Namali ankho ndyilinga ovipuka ovio, mahi omulume wange avele unene. Omona wetu omuhikuena, anyimina kotyilongo akalongeswa.”

Ine okukala omunthu wonondunge, hatyoko tyitukalesa nomuenyo omuwa, opo oityi tuna okulinga? Opo tukumbulule epulo olio, tuesukisa okuhongolelwa natyimwe tyiyumbwa onthumbi, matyikumbulula omapulo etu aeho, atyitupopila etyi tuesukisa okulinga tukakale nomuenyo ukahi nawa. Oityi matyituhongolela?

^ pal. 2 Opo unoñgonoke vali etyi tyapopia Confúcio, tala okapitulu 7, palangalafu 31-35, momukanda O Homem em Busca de Deus, walingwa Nonombangi mba Siovaa tupu upondola okuupola mo site www.pr418.com.