Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Lá dí manindxu̱lú májáanʼ xa̱bu̱ maʼni dí makuwáanʼ májánʼ nda̱wa̱á ráʼ.

Lá dí manindxu̱lú májáanʼ xa̱bu̱ maʼni dí makuwáanʼ májánʼ nda̱wa̱á ráʼ.

Mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ mbaʼiin xa̱bu̱ nundxaʼwamíjna̱ dí mani̱ndxu̱ún míjíinʼ xa̱bu̱ maʼni rí makuwá májánʼ nda̱wa̱á. Mbá xkri̱da, mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa Asia nikumu̱ún ikhaa kayuuʼ xó má nikumu̱u̱ Confucio bi̱ ninindxu̱u̱ maestro ga̱jma̱a̱ filósofo, bi̱ nixtáa nákha tsiguʼ 551 asndu 479 tsiguʼ ginii. Ikhaa niʼthí: “Xúniu̱u̱n eʼwíinʼ dí tsíyala muñala ikháanʼ”. *

DÍ NUNI̱ MBAʼIIN

Mbaʼiin xa̱bu̱ nakumu̱ún rí ndayóoʼ muñewa̱a̱n rí nuni̱ mu xúʼko̱ makuwá májánʼ nda̱wa̱á. Ikha jngóo nuni̱ tsiakimijna mu mani̱ndxu̱ún gamajkuiin, munimbaníí ñajunʼ dí kaʼñún náa xuajin rí kúwíin ga̱jma̱a̱ rí xáʼni gajmún ku̱ma̱ ndrígu̱ún. Mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Vietnam bi̱ mbiʼyuu Linh naʼthí: “Nindxa̱ʼwa̱mínáʼ á mu tséni̱ kuʼwáʼ ga̱jma̱a̱ natha rí gajkhun, rúʼko̱ gáʼni rí maxtáá májánʼ nda̱wa̱á”.

Tikhuun xa̱bu̱ nuni̱ dí májánʼ numuu rí xúʼko̱ nijuiʼsngúún náa religión ndrígu̱ún. Mbáa xa̱bu̱ bi̱ xtáa náa Taiwán bi̱ mbiʼyuu Hsu-Yun naʼthí: “Nijuiʼsngóʼ rí índo̱ mbáa xa̱bu̱ nakháñuu naxtáa gagi o namínúuʼ xúgíʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼni índo̱ nixtáa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ”.

DÍ NA̱JKHA̱NÚ NARÍGÁ

Gajkhun má índo̱ nuʼñu̱u̱ rí májánʼ eʼwíinʼ naʼni rí makuwáánʼ májánʼ. Mú mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ numbañún eʼwíinʼ naguánú nduyáá rí na̱nguá egájnuu xó má eñún ikhiin. Mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Hong Kong bi̱ mbiʼyuu Shiu Ping naʼthí: “Ni̱jkhánú ndi̱yo̱o̱ rí bi̱ nuñu̱u̱ rí májánʼ eʼwíinʼ na̱nguá má endrigúu rí májánʼ. Ikhúún nini̱ xó má niʼngo̱o̱ mu mañewu̱u̱n bi̱ kúwá náa goʼwóʼ ga̱jma̱a̱ ma̱ni̱ rí nindxu̱u̱ májánʼ, mú a̱jmbio̱ʼ niniñuʼ i̱ndó ikhúún gajmuʼ a̱ʼdióʼ”.

Mbaʼiin naguánú nduyáá dí religión tséʼni dí mani̱ndxu̱ún xa̱bu̱ míjíinʼ. Mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Japón bi̱ mbiʼyuu Etsuko naʼthí: “Nixtáá náa mbá religión ga̱jma̱a̱ nimbañúún e̱ji̱n mu majmañún, mú nixtáá gíná índo̱ ndi̱yo̱o̱ dí xa̱bu̱ bi̱ nagún náa religión ndrígóʼ nda̱a̱ gamajkhún ga̱jma̱a̱ na̱gi̱ʼdu̱u̱n tsáá gáyá edxu̱u̱ ma̱ngaa tséjmún májánʼ mbújkha̱a̱ dí rígá ikhí”.

“Ikhúún ni̱ni̱ xó má niʼngo̱o̱ mu mañewu̱u̱n bi̱ kúwá náa goʼwóʼ ga̱jma̱a̱ ma̱ni̱ rí nindxu̱u̱ májánʼ, mú a̱jmbio̱ʼ niniñuʼ i̱ndó ikhúún gajmuʼ a̱ʼdióʼ” (SHIU PING, HONG KONG).

Tikhuun xa̱bu̱ bi̱ nagún náa mbá religión nakúwá gíná índo̱ nduyáá dí xúgíʼ rí nini̱ nda̱a̱ dí nijmaa. Xúʼko̱ nikumu̱u̱ mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Vietnam bi̱ mbiʼyuu Van, ikhaa naʼthí: “Xúgíʼ mbiʼi na̱jkhá kagu̱ʼ fruta, ri̱ʼi̱ ga̱jma̱a̱ ganitsu náa nijuaʼdi̱ín wajin xiʼñúnʼ mu xúʼko̱ magruigúu rí májánʼ nda̱wa̱á. ¡Maski ajndu ni̱ni̱ xúgíʼ rúʼko̱ mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ!, mú nda̱wa̱á a̱jmbio̱ʼ nindoo káñuu wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ wáxióʼ bi̱ gíʼdoo 20 tsiguuʼ bi̱ xtáa raʼnigajma̱a̱ náa i̱mba̱ xuajin nikháñúu”.

Á mu dí manindxu̱lú májáanʼ xa̱bu̱ xámbáyulú dí makuwáánʼ májánʼ nda̱wa̱á. Ndiéjunʼ gámbáyulú rá. Mbá ikha náa naxtiʼña̱a̱ graxe̱ rí kuaʼdáá ga̱jma̱a̱ maxná ikhulú mu mbuʼyáá ndiéjunʼ gúʼni mu makuwáánʼ májánʼ nda̱wa̱á. Náá gándoo gúxkamaa ikha rúʼko̱ rá.

^ párr. 2 Á mu nandaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ itháán ga̱jma̱a̱ numuu dí niʼsngáa Confucio, ma̱ndoo matraxnuu libro El hombre en busca de Dios náa capítulo 7 kutriga̱ 31 asndu 35 rí nini̱ testigos de Jeobá, dí rígá náa www.pr418.com.