Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Hoko ko ha Tokotaha Leleí ko ha Fakapapauʻiʻanga Ia ki ha Kahaʻu Malu?

ʻI he Hoko ko ha Tokotaha Leleí ko ha Fakapapauʻiʻanga Ia ki ha Kahaʻu Malu?

ʻI he laui senituli, kuo ongoʻi ʻe he tokolahi ko e hoko ko ha tokotaha ʻulungaanga leleí ko e hala ia ki ha kahaʻu malu. Ko e fakatātaá, ko e kakai ʻi ʻĒsiá ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha filōsefa ko Konifusiō (551-479 K.M.): “Ko e meʻa ʻoku ʻikai te ke loto ke fai kiate koé, ʻoua ʻe fai ia ki he niʻihi kehé.” *

ʻALUNGA ʻOKU MUIMUI AI ʻA E TOKOLAHI

Ko e tokolahi ʻoku nau kei tui pē ko e tōʻonga leleí ʻa e kī ki ha kahaʻu malu. ʻOku nau feinga ke anga-fakaʻapaʻapa, anga-lelei, ʻiloʻi honau tuʻunga ʻi he sōsaietí, pea tauhi maʻu ha konisēnisi lelei. ʻOku pehē ʻe Linh, ko ha fefine ʻi Vietinemi, “Naʻá ku tui maʻu pē kapau naʻá ku faitotonu mo loto-moʻoni, ʻe faitāpuekina au.”

Ko e niʻihi ʻoku ueʻi kinautolu ʻe heʻenau tui fakalotú ke failelei. Ko ha tangata ko Hsu-Yun, ʻoku nofo ʻi Taiuani, ʻokú ne pehē, “Naʻe akoʻi kiate au ko e ngāue ʻa ha tokotaha ʻi heʻene kei moʻuí te ne fakapapauʻi pe te ne moʻui taʻengata fiefia pe fakamamahiʻi ia hili ʻene maté.”

KO E HĀ ʻA E OLÁ?

Ko e moʻoni ʻi heʻetau failelei ki he niʻihi kehé, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga lahi. Neongo ia, ko e tokolahi ʻoku nau feinga loto-moʻoni ke failelei ki he niʻihi kehé ʻoku nau ʻiloʻi ko hono fai iá ʻoku ʻikai ke faʻa taki atu ia ki he meʻa nai ʻoku nau ʻamanekiná. “Naʻá ku hokosia tonu ʻa e ʻikai ke faitāpuekina maʻu pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau faileleí,” ko e lea ia ʻa ha fefine ko Shiu Ping, ʻoku nofo ʻi Hongo Kongo. “Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke tokangaʻi hoku fāmilí pea ke failelei. Ka naʻe palopalema ʻeku nofo malí pea naʻe liʻaki au ʻe hoku husepānití mo ʻeku kiʻi tamá.”

Ko e tokolahi kuo nau sio ko e lotú kuo ʻikai ke ne liliu ʻa e kakaí ke lelei ange. “Naʻá ku kau ki ha kautaha lotu pea naʻá ku hoko ko e taki ʻo e potungāue talavoú,” ko e lea ia ʻa Etsuko, ko ha fefine ʻoku nofo ʻi Siapani. “Naʻá ku ʻohovale ke sio ki he anga-mousaʻá, fiemaʻu mafaí mo e taʻefaitotonu ʻi he paʻangá ʻa e faʻahinga ʻi heʻemau kau lotú.”

“Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke tokangaʻi hoku fāmilí pea ke failelei. Ka naʻe palopalema ʻeku nofo malí pea naʻe liʻaki au ʻe hoku husepānití mo ʻeku kiʻi tamá.”​—SHIU PING, HONGO KONGO

Ko e niʻihi ʻoku nau lotu mālohí kuo siva ʻenau ʻamanakí ʻi he ʻikai ke fakapaleʻi ʻenau ngaahi ngāue leleí. Ko e anga ia ʻo e ongoʻi ʻa ha fefine mei Vietinemi, ko Van. ʻOkú ne pehē, “ʻI he ʻaho kotoa naʻá ku fakatau ʻa e fuaʻiʻakau, matalaʻiʻakau mo e meʻakai, pea feilaulauʻaki ia ʻi he ʻōlita ʻo ʻeku fanga kui kuo maté, ʻo ʻamanaki te u maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú.” “Neongo ʻa e ngaahi ngāue lelei mo e ngaahi ouau fakalotu naʻá ku fakahoko ʻi he laui taʻu, naʻe puke lahi hoku husepānití. Pea ʻi he lolotonga ʻa e ako ʻeku taʻahiné ʻi mulí, naʻá ne mate kei siʻi pē.”

Kapau ko e hoko ko ha tokotaha leleí ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi mai ai ha kahaʻu malu, ko e hā leva? Ke tali ʻa e fehuʻi ko ení, ʻoku tau fiemaʻu ha tataki alafalalaʻanga​—ha maʻuʻanga fakamatala te ne tali ʻetau ngaahi fehuʻí pea taki kitautolu ki he hala ki ha kahaʻu malu. Te tau maʻu mei fē ha tataki pehē?

^ pal. 2 Ki ha fakamatala ki he tākiekina ʻo e akonaki ʻa Konifusioó, sio ki he vahe 7, palakalafi 31-35, ʻo e tohi Mankind’s Search for God, naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻoku ala maʻu ʻi he ʻinitanetí ʻi he www.pr418.com.